Zakon o poreznom postupku Republike Srpske

 

SLUŽBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 78, 05.08.2020.

 

Na osnovu Amandmana XL. tačka 2. na Ustav Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), donosim

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POREZNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE

Proglašavam Zakon o poreznom postupku Republike Srpske, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Jedanaestoj redovnoj sjednici, održanoj 22. jula 2020. godine, a Vijeće naroda 30. jula 2020. godine konstatiralo da se Zakon o poreznom postupku Republike Srpske ne odnosi na vitalni nacionalni interes ni jednog od konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj.

Broj: 01-020-2228/20

31. jula 2020. godine Banjaluka

 

Predsjednik Republike, Željka Cvijanović, s.r.

ZAKON
O POREZNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE

 

POGLAVLJE I.

OSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se organizacija i nadležnost Po- reske uprave Republike Srpske, prava i obaveze poreznih  obveznika, porezni postupak, plaćanje poreznih obaveza, redovna i prinudna naplata poreznih obaveza i drugi načini prestanka poreznih obaveza, porezna kontrola, posebna kontrola, postupak po pravnom lijeku i nadzor u oblasti poreza u Republici Srpskoj.

Definicije

 

Član 2.

Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) porez je svaka obaveza plaćanja koju je porezni obveznik dužan da uplati u korist budžeta Republike Srpske, općina, gradova i fondova, koja predstavlja nepovratno, prinudno davanje, a obuhvaća poreze, doprinose, pristojbe i naknade,

2) sporedno porezno davanje je svaka obaveza plaćanja u korist budžeta Republike Srpske, općina, gradova i fondova, proistekla iz obaveze plaćanja poreza, uključujući kamatu na porez, troškove postupka i druga plaćanja koja su propisana poreznim propisima, kao i novčane kazne za prekršaje,

3) porezna obaveza je obaveza plaćanja poreza dospjelih za plaćanje u rokovima koji su propisani poreznim propisima,

4) porezni dug je dospjela, a neizmirena porezna obaveza i sporedno porezno davanje,

5) porezni obveznik je fizičko ili pravno lice, dio pravnog lica ili drugi subjekti koji su u skladu sa poreznim propisima u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) obavezni da plate porez,

6) porezni posrednik je lice koje je u skladu sa poreznim propisima dužno da od bilo kojeg subjekta, obustavom ili na neki drugi način, prikuplja i uplati porez,

7) porezni propisi su zakonski i podzakonski akti kojima se propisuju porezi i sporedna porezna davanja ili kojima se uređuje plaćanje poreza i sporednih poreznih davanja, kao i svi drugi zakonski i podzakonski akti za čiji inspekcijski nadzor je nadležna Poreska uprava Republike Srpske (u da- ljem tekstu: Poreska uprava),

8) porezna tajna je svaki podatak o poreznom obvezniku sa kojim raspolaže Poreska uprava, koji se može dati drugim licima samo u slučajevima predviđenim ovim zakonom,

9) knjige i evidencije predstavljaju dokumentaciju o poslovanju, transakcijama, plaćanjima, prihodima i rashodima poreznog obveznika koje se vode u skladu sa poreznim propisima i propisima kojima se uređuje oblast računovod- stva.

 

Primjena Zakona

Član 3.

Na porezni postupak primjenjuju se odredbe ovog zako- na, a na sve što nije propisano ovim zakonom primjenjivaće se odredbe propisa kojim se uređuje opći upravni postupak.

 

Porezna tajna

Član 4.

(1) Poreska uprava dužna je da osigura sigurnost i povjerljivost poreznih informacija i podataka prikupljenih od obveznika koji bi u slučaju otkrivanja mogli da pričine štetu poreznom obvezniku.

(2) Lice zaposleno u Poreskoj upravi dužno je da kao službenu tajnu čuva podatke i informacije dobivene prilikom rada.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Poreska uprava dužna je dati podatke i informacije koje čuva kao službenu tajnu:

1) republičkim organima uprave i upravnim organizacijama, organima jedinica lokalne samouprave i institucijama koje vrše javna ovlašćenja, a koje su dužne da dobivene po- datke čuvaju kao službenu tajnu,

2) nadležnom sudu, Javnom tužilaštvu i Ministarstvu unutrašnjih poslova,

3) stranim poreznim vlastima, u skladu sa međunarodnim ugovorima,

4) drugim licima, uz pismeni pristanak obveznika,

5) poreznim administracijama u Bosni i Hercegovini prema posebnom sporazumu.

(4) Poreska uprava dužna je da omogući Ministarstvu finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) nesmetan i kon- tinuiran pristup poreznim karticama poreznih obveznika, kao i drugim službenim evidencijama koje vodi, a Ministarstvo je te podatke dužno da čuva kao službenu tajnu.

(5) Poreznom tajnom ne smatraju se:

1) informacije i podaci za koje obveznik u pisanom obliku izjavi da se ne smatraju poreznom tajnom,

2) informacije i podaci dati u takvom obliku da se ne mogu povezati sa pojedinačnim obveznikom ili se na drugi način ne mogu identificirati,

3) ime i identifikacioni broj obveznika,

4) informacije i podaci koji se mogu koristiti tokom istra- ge ili postupka u vezi sa krivičnim djelima iz oblasti poreza,

5) podaci iz Jedinstvenog sistema za potrebe korisnika sistema, a odnose se na djelokrug njihovog rada,

6) podaci koji su sadržani u Godišnjem uvjerenju koje izdaje Poreska uprava ako se daju ovlašćenom sindikatu, na njihov zahtjev, u svrhu zaštite prava radnika,

7) podaci o dospjelom a neplaćenom dugu poreznih oba- veznika ako se daju sredstvima informiranja, ili se objavljuju na internet stranici Poreske uprave u vidu izvještaja o radu,

8) informacije i podaci koji se prikazuju zbirno, ili su obrađeni nekom od statističkih metoda (prosječna bruto plaća, prosječna plaća, ukupan iznos doprinosa, poreza i slični podaci).

(6) Osim slučajeva propisanih u stavu 3. ovog člana, Poreska uprava dužna je dati podatke i informacije o stanju poreznog duga određenog poreznog obveznika, i licu koje dokaže pravni interes, na njegov pismeni zahtjev.

(7) Pravni interes postoji kod lica koje je u pravnom odnosu sa poreznim dužnikom i ima određeno potraživanje prema poreznom dužniku, a koje je proizašlo iz tog pravnog odnosa.

 

POGLAVLJE II.

NAČELA POREZNOG POSTUPKA

Načelo zakonitosti

Član 5.

(1) Poreska uprava ostvaruje svoje nadležnosti na način propisan ovim zakonom i drugim propisima.

(2) U slučajevima kada je Poreska uprava ovlašćena da postupa na osnovu diskrecionih ovlašćenja, dužna je da to čini u skladu sa svrhom tih ovlašćenja i u okviru zakona.

(3) Poreska uprava dužna je da utvrđuje sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju svim činjenicama i okolnostima, kako onima koje terete poreznog obveznika, tako i onima koje mu idu u korist.

 

Načelo vremenskog važenja poreznih propisa

Član 6.

(1) Porezna obaveza utvrđuje se na osnovu propisa koji su bili na snazi u vrijeme njenog nastanka, osim ako je, u skladu sa ustavom i zakonom, za pojedine odredbe zakona predviđeno da imaju povratno djejstvo.

(2) Radnje u poreznom postupku uređene su propisima koji su na snazi u vrijeme kada se preduzimaju.

 

Načelo fakticiteta

Član 7.

(1) Porezne činjenice utvrđuju se prema njihovoj eko- nomskoj suštini.

(2) Ako se određenim pravnim poslom (simuliranim pravnim poslom) prikriva neki drugi pravni posao, za utvr- đivanje porezne obaveze osnovu čini pravni posao koji se prikriva (disimulirani pravi posao).

(3) Kada su prihodi, odnosno imovina, ostvareni suprot- no propisima, Poreska uprava utvrđuje poreznu obavezu u skladu sa zakonom kojim se uređuje odgovarajuća vrsta po- reza.

 

Načelo postupanja u dobroj vjeri

Član 8.

(1) Strane u postupku su dužne da postupaju u dobroj vjeri.

(2) Učestalost i trajanje porezne kontrole ograničavaju se na razumnu mjeru.

 

Načelo prinudne naplate

Član 9.

Poreska uprava dužna je da u postupku prinudne na- plate primijeni mjere i sredstva prinudne naplate koja su primjerena u odnosu na visinu poreznog duga, vodeći pri tome računa o ekonomičnosti i efikasnosti naplate porezne obaveze.

 

POGLAVLJE III.

ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST PORESKE UPRAVE

Organizacija Poreske uprave

Član 10.

(1) Poreska uprava je republička uprava u sastavu Mi- nistarstva.

(2) Sjedište Poreske uprave je u Banjoj Luci.

(3) Poreska uprava organizira se u sjedištu, područnim centrima, područnim jedinicama i privremenim uredima i drugim organizacionim jedinicama uređenim aktom o unu- trašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Pore- skoj upravi.

(4) Poreskom upravom rukovodi direktor, koga postavlja i razrješava Vlada.

 

Posebne odredbe o odgovornosti zaposlenih u Poreskoj upravi
Član 11.

(1) Na radnopravni status, kao i plaće postavljenih i za- poslenih lica u Poreskoj upravi primjenjuju se propisi koji- ma se uređuju radni odnosi i plaće u republičkim organima uprave.

(2) Osim težih povreda radnih dužnosti utvrđenih propi- som kojim se uređuje radnopravni status državnih službenika i namještenika u republičkim organima uprave, smatra se da su državni službenici i namještenici u Poreskoj upravi izvrši- li težu povredu radnih dužnosti i ako:

1) odbiju da daju besplatne informacije poreznim obve- znicima na njihov zahtjev,

2) ne izdaju porezno uvjerenje u propisanom roku, odno- sno bez objektivno opravdanog razloga ne donesu rješenje o odbijanju,

3) pravovremeno ne ažuriraju podatke koji se unose u porezne evidencije,

4) pravovremeno ne preduzmu propisane mjere za napla- tu poreznih obaveza,

5) u propisanom roku ne dostave obavijest poreznom obvezniku o postojanju preplate poreznih obaveza,

6) namjerno ili iz krajnje nepažnje pogrešno evidentiraju obavezu poreznog obveznika u poreznim evidencijama.

(3) Direktor Poreske uprave donosi pravilnik o unutra- šnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Poreskoj upravi, na koji Vlada daje saglasnost.

 

Nadležnost Poreske uprave

Član 12.
(1) Poreska uprava nadležna je za:

1) registraciju i identifikaciju poreznih obveznika,

2) uspostavljanje i vođenje registra poreznih obveznika,

3) utvrđivanje porezne obaveze u skladu sa zakonom,

4) vršenje kontrole zakonitosti i pravilnosti primjene po- reznih propisa, uključujući obračun i uplatu poreza i kamata,

5) vršenje kontrole zakonitosti i pravilnosti primjene po- sebnih propisa, kada je za to ovlašćena tim propisima,

6) redovnu i prinudnu naplatu poreza i sporednih pore- znih davanja,

7) kontrolu obračuna bruto plaća zaposlenih lica u smislu zakona i odredaba Općeg kolektivnog ugovora i ostalih ugo- vora zaključenih na osnovu njega,

8) otkrivanje i sprečavanje izvršavanja krivičnih djela i poreznih prekršaja u okviru svoje nadležnosti i podnošenje izvještaja Javnom tužilaštvu,

9) vođenje prvostepenog poreznog postupka,

10) izricanje zaštitnih mjera i sankcija za porezne prekr- šaje u skladu sa zakonom,

11) vođenje poreznih evidencija i poreznog knjigovod- stva,

12) vođenje fiskalnog registra nepokretnosti i drugih pro- pisanih registara,

13) vođenje Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa,

14) izdavanje potvrda o rezidentnosti fizičkim i pravnim licima,

15) informiranje i edukaciju poreznih obveznika, na nji- hov zahtjev, o postojećim porezima, postupcima i uvjetima plaćanja poreza, njihovim pravima i obavezama, kao i o po- reznim propisima,

16) izdavanje uvjerenja o podacima o kojima vodi slu- žbenu evidenciju,

17) vršenje kontrole priređivača igara na sreću u odnosu na zakonitost plaćanja poreznih obaveza i priređivanja igara na sreću u okviru porezne kontrole,

18) izradu izvještaja o radu i njihovu objavu na internet stranici Poreske uprave,

19) druge poslove u skladu sa zakonom.

(2) Osim nadležnosti iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava je nadležna i za inspekcijski nadzor nad obavezom registracije poslovnih subjekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad inspekcija u Republici Srpskoj.

(3) Ministar finansija (u daljem tekstu: ministar) dono- si pravilnik kojim propisuje formu, sadržaj i način izrade i objave izvještaja o radu Poreske uprave.

 

Obaveza pružanja stručne pomoći

Član 13.

(1) Republički organi uprave, organizacije, javna predu- zeća, ustanove i fondovi dužni su da pruže neophodnu struč- nu pomoć Poreskoj upravi u izvršavanju poslova i zadataka iz njene nadležnosti.

(2) Ministarstvo unutrašnjih poslova obavezno je da na zahtjev Poreske uprave pruži pomoć Poreskoj upravi u po- stupcima kontrole i naplate poreza.

(3) Koordinaciju aktivnosti Inspektorata, Ministarstva unutrašnjih poslova i Poreske uprave vrši zajedničko radno tijelo, koje imenuje Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad inspekcija u Republici.

 

Međunarodna pravna pomoć u poreznim pitanjima

Član 14.

(1) Poreska uprava ima pravo da u svom radu zatraži i pruži međunarodnu pravnu pomoć.

(2) Pod međunarodnom pravnom pomoći, u smislu ovog zakona, smatra se pravo Poreske uprave da se u rješavanju određenog poreznog predmeta za pomoć obrati inozemnom poreznom organu, kao i da tom organu, o određenom poreznom obvezniku, dostavi podatke i dokumentaciju sa kojima raspolaže.

(3) Pružanje međunarodne pravne pomoći zasniva se na međunarodnim ugovorima.

(4) Ako nije sklopljen međunarodni ugovor, pravna po- moć se pruža u slučaju da postoji uzajamnost, da dostavlja- nje podataka ne ugrožava javni poredak i druge interese Re- publike, da ne postoji opasnost odavanja službene, trgovin- ske, industrijske, tehnološke ili profesionalne tajne, kao i da davanje podataka obvezniku neće proizvesti štetu nespojivu sa svrhom pravne pomoći.

(5) Prije dostavljanja obavijesti i dokumentacije inoze- mnom poreznom organu obavještava se i lice na koje se na- vedene obavijesti i dokumentacija odnose.

 

Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa
Član 15.

(1) Poreska uprava vodi Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljem tekstu: Jedinstveni sistem), koji predstavlja administrativno-tehnički sistem posredstvom kojeg Poreska uprava vrši registraciju, kon- trolu i naplatu doprinosa i prikupljanje podataka od obve- znika uplate doprinosa i osiguranika.

(2) Korisnici Jedinstvenog sistema su Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Republike Srp- ske (u daljem tekstu: korisnici sistema).

(3) Subjekti upisa u Jedinstveni sistem su uplatioci dopri- nosa i obveznici doprinosa.

(4) Baza podataka Jedinstvenog sistema je jedinstvena evidencija o svim obveznicima uplate doprinosa i obvezni-

cima doprinosa, podacima neophodnim za kontrolu uplate doprinosa i podacima za ostvarivanje prava po osnovu oba- veznog i dobrovoljnog osiguranja.

(5) U Jedinstvenom sistemu se sačinjavaju izvještaji o rizičnim uplatiocima doprinosa i identificiraju oni obveznici koji izbjegavaju obavezu uplate, isplaćuju ili prijavljuju ma- nje iznose po osnovu obaveze uplate doprinosa, odnosno ne podnesu prijavu za registraciju u Jedinstveni sistem.

(6) Poreska uprava omogućava nesmetan pristup kori- snicima Jedinstvenog sistema bazi podataka Jedinstvenog sistema, prijenos i korištenje podataka iz njihovog djelo- kruga.

(7) Poreska uprava izdaje obveznicima doprinosa go- dišnje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema, koje sadrži po- datke o stažu osiguranja, iznosu uplaćenih, odnosno ne- uplaćenih doprinosa i iznosu primanja po zahtjevu obveznika doprinosa.

(8) Poreska uprava dužna je da čuva dokumentaciju iz Jedinstvenog sistema u roku u kojem se čuva dokumenta- cija iz penzijskog i invalidskog osiguranja i održava infor- macioni sistem koji omogućava pohranjivanje, korištenje i rekonstrukciju podataka iz baze podataka Jedinstvenog si- stema i kada nastupe posljedice više sile, kao i da održava informacioni sistem koji zadovoljava minimalne zahtjeve za funkcioniranje sistema na drugoj lokaciji, a koja je udaljena najmanje 50 kilometara zračne linije od primarne lokacije baze podataka i nalazi se na teritoriji Republike.

(9) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, donosi pravilnik kojim propisuje postupak registracije u Jedin- stvenom sistemu, vođenje baze podataka, te kategorizaciju rizičnih uplatilaca doprinosa.

 

Jedinstvena evidencija o prijavljenim i uplaćenim porezima
Član 16.

(1) Poreska uprava vodi Jedinstvenu evidenciju o prija- vljenim i uplaćenim porezima.

(2) Jedinstvena evidencija o prijavljenim i uplaćenim porezima je pomoćna knjiga u kojoj se uspostavlja i vodi analitička evidencija obaveza poreznih obveznika.

(3) Pojedinačna evidencija za svakog poreznog obve- znika o njegovim ukupnim obavezama i uplatama vrši se na jedinstvenoj kartici poreznog obveznika.

(4) Isprava izdata na osnovu podataka iz Jedinstvene evi- dencije o prijavljenim i uplaćenim porezima smatra se jav- nom ispravom.

(5) Poreska uprava vodi evidencije u informacionom si- stemu, koji je jedinstven.

(6) U okviru svog informacionog sistema, Poreska upra- va uređuje i osigurava tehniku obradu, kodiranje, prijenos i iskazivanje podataka.

(7) Knjigovodstveno evidentiranje obaveza poreznih obveznika u Glavnoj knjizi trezora Republike Srpske vrši se na dan bilansiranja, na osnovu izvještaja iz Jedinstvene evi- dencije o prijavljenim i uplaćenim porezima.

 

Porezno uvjerenje

Član 17.

(1) Poreska uprava o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju izdaje uvjerenje u pisanoj ili elektronskoj formi, na osnovu podataka iz Jedinstvene kartice poreznog obve- znika.

(2) Porezno uvjerenje izdaje se na osnovu usmenog, pi- smenog ili elektronskog zahtjeva poreznog obveznika, nje- govog zakonskog zastupnika ili punomoćnika, bez odgađa- nja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja.

(3) Ako Poreska uprava odbije zahtjev za izdavanje uvje- renja, donosi o tome rješenje protiv kojeg je dopuštena žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

(4) U slučaju da Poreska uprava ne izda uvjerenje ni po proteku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja, a ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva, porezni obveznik može u naknadnom roku od 15 dana izjaviti žalbu Ministarstvu kao da je zahtjev odbijen.

 

Odbor za porezna pitanja

Član 18.

(1) Koordinaciju aktivnosti i procesa između nadležnih predstavnika poslovne zajednice (predstavnici Privredne ko- more, udruženja poslodavaca) u Republici, reprezentativnog većinskog sindikata i predstavnika Vlade o pitanjima od zna- čaja za primjenu poreznih zakona i poboljšanje privrednog ambijenta u Republici vrši Odbor za porezna pitanja.

(2) Odbor za porezna pitanja, kao savjetodavno tijelo, imenuje Vlada i sastoji se od po dva predstavnika poslovne zajednice i predstavnika reprezentativnog većinskog sindi- kata u Republici i tri predstavnika Vlade koji rade na poslo- vima iz oblasti poreza i poreznog sistema.

(3) Odbor za porezna pitanja razmatra pitanja od značaja za porezni tretman i oporezivanje privrednih subjekata i dru- gih poreznih obveznika u Republici i daje stručna mišljenja i prijedloge za rješavanje pitanja iz stava 1. ovog člana.

(4) Mandat članova Odbora za porezna pitanja je dvije godine.

 

Prava i obaveze poreznih obveznika

Član 19.
Porezni obveznik ima pravo i obavezu:

1) registrirati u Poreskoj upravi, prijaviti nepokretnost u fiskalni registar nepokretnosti, kao i prijaviti organizacionoj jedinici Poreske uprave u kojoj je registriran promjenu adre- se ili promjenu oblika organiziranja privrednog društva, te promjenu drugih podataka u vezi sa upisom u registar kod Poreske uprave,

2) dobiti besplatne primjerke poreznih obrazaca,

3) podnositi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrije- me koje je propisano zakonom,

4) izmirivati svoje obaveze na način i pod uvjetima utvr- đenim zakonom,

5) dobiti od Poreske uprave besplatne informacije o porezima, kao i o poreznim propisima kojima se uređuju postupci za plaćanje i uvjetima plaćanja poreznih obaveza,

6) izabrati način vođenja poslovnih knjiga u skladu sa poreznim propisima, u svrhu obračunavanja i plaćanja po- reza, te voditi knjige i evidencije na način utvrđen poreznim propisima, osigurati čuvanje tih knjiga i evidencija, uključujući prateće evidencije u elektronskom obliku i dokumenta na period od pet godina od dana dospijeća porezne obaveze, odnosno porezne prijave na koji se odnose te knjige i evi- dencije,

7) kao pravno lice ili organizacija sa sjedištem u Repu- blici, odnosno kao strano pravno lice ili organizacija koji ostvaruju prihode u Republici, u roku od pet dana od dana registracije, obavijestiti Poresku upravu o otvaranju ili za- tvaranju bilo kojeg računa u banci u zemlji ili inozemstvu,

8) zastupati vlastite interese u poreznom postupku, osob- no ili posredstvom svog zakonskog zastupnika ili punomoć- nika,

9) dati objašnjenja Poreskoj upravi o obračunavanju i plaćanju poreza,

10) biti prisutan tokom svih kontrola u skladu sa zako- nom,

11) staviti na uvid ili dostavi Poreskoj upravi svu doku- mentaciju potrebnu za vršenje porezne kontrole, 

12) ne ometati službenike Poreske uprave u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti,

13) vršiti druga prava i obaveze utvrđene zakonom. POGLAVLJE IV.

 

POREZNI POSTUPAK

Pojam poreznog postupka

Član 20.

(1) Porezni postupak je upravni postupak koji u prvom stepenu vodi Poreska uprava, a u drugom stepenu Ministar- stvo.

(2) Porezni postupak obuhvaća:

1) postupak registracije,

2) postupak prijavljivanja i utvrđivanja poreznih obave- za,

3) postupak izdavanja poreznog uvjerenja,
4) postupak redovne naplate poreznih obaveza, 5) postupak prinudne naplate poreznih obaveza, 6) postupak porezne kontrole,
7) drugostepeni porezni postupak.

 

Pokretanje poreznog postupka i akti

Član 21.

(1) Porezni postupak pokreće se po službenoj dužnosti, odnosno na zahtjev stranke.

(2) Porezni akt je porezno rješenje, zaključak, porezna prijava, porezni račun, nalog za poreznu kontrolu, zapisnik o poreznoj kontroli i drugi akt kojim se pokreće, dopunjava, mijenja ili dovršava neka radnja u poreznom postupku.

(3) Porezni akti i podnesci u poreznom postupku mogu se dostavljati i podnositi u elektronskom obliku.

(4) Protiv poreznog rješenja i zaključka donesenog u prvostepenom poreznom postupku dopuštena je žalba Mi- nistarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, odnosno zaključka poreznom obvezniku.

 

Punomoćnici u poreznom postupku

Član 22.

(1) Punomoćnik u poreznom postupku za pravna lica može biti advokat, advokatsko ortačko društvo, advokatsko društvo, porezni savjetnik ili zaposleni kod tog pravnog lica.

(2) Punomoćnik u poreznom postupku za fizička lica može biti advokat, advokatsko društvo, porezni savjetnik, za- posleni kod fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost, bračni, odnosno vanbračni supružnik poreznog obveznika, srodnik po krvi u prvoj liniji, u pobočnoj do drugog stepena, staralac, usvojilac ili usvojenik i njihovi potomci koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa poreznim obveznikom.

 

Pozivanje

Član 23.

(1) Poreska uprava u provođenju poreznog postupka može pozvati svako lice radi uzimanja izjave ili da predoči dokumenta ili druge knjige i evidencije potrebne za provo- đenje i izvršavanje poreznih propisa, u svojstvu stranke u postupku, zainteresiranog lica ili bilo kojeg drugog lica za koje Poreska uprava smatra da posjeduje informacije ili do- kumentaciju koja je od značaja za taj porezni postupak.

(2) Poziv sadrži oznaku poreznog predmeta, oznaku postupka koji je u toku, vrijeme i mjesto davanja izjave ili stavljanja na uvid dokumenata, te prava i obaveze pozvane stranke, naznačenje u kojem svojstvu se lice poziva, poslje- dice neodazivanja na poziv, te tačan popis dokumentacije ako se lice poziva da stavi na uvid određenu dokumenta- ciju.

(3) Poziv se uručuje licu najmanje pet dana prije dana preduzimanja radnje u postupku zbog kojeg se poziva.

(4) Maloljetnici ili poslovno nesposobna lica pozivaju se posredstvom zakonskih zastupnika.

(5) Pozvano lice ima pravo da njegov predstavnik uče- stvuje u postupku davanja izjave i da snimi preduzimanje radnje posredstvom tonskog, odnosno video zapisa na odgo- varajućem mediju.

(6) Zapisnik o izjavi sastaviće, potpisati i datirati lice koje vodi postupak, a video ili audio zapis snimljen u toku postupka prilaže se uz zapisnik.

(7) Ako se uredno pozvano lice ne odazove pozivu, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se ne može uredno izvr- šiti dostavljanje poziva zbog izbjegavanja prijema poziva, Poreska uprava, uz asistenciju policijskih službenika, vrši njegovo dovođenje.

 

Dostavljanje

Član 24.

(1) Porezni akti smatraju se dostavljenim kada se uru- če poreznom obvezniku, njegovom zakonskom zastupniku, poreznom punomoćniku ili zastupniku po službenoj dužno- sti, a u odnosu na državne organe, privredna društva i druga pravna lica kada se uruče i licu za primanje pismena, ili u njegovom odsustvu, nekom drugom licu koje je na bilo koji način ovlašćeno da primi pismeno.

(2) Ako je porezni obveznik fizičko lice, odnosno fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, porezni akti smatraju se dostavljenim i kada se uruče punoljetnom članu domaćin- stva ili licu zaposlenom kod fizičkog lica koje obavlja samo- stalnu djelatnost.

(3) Dostavljanje se vrši posredstvom pošte ili dostavljača uz dostavnicu, osobno, licima iz stava 1. ovog člana.

(4) U smislu ovog zakona, dostavljanje se smatra ured- nim i u slučaju ako lica iz stava 1. ovog člana odbiju da prime ili potpišu porezne akte, kada lice koje je vršilo dostavljanje o tome sačini službenu zabilješku.

(5) Porezni akt može se dostaviti i elektronskom poštom ako se porezni obveznik saglasi sa tim načinom dostavljanja, na adresu elektronske pošte poreznog obveznika unesenu u prijavu za registraciju ili u posljednju poreznu prijavu, u skladu sa ovim zakonom.

 

Dokazivanje

Član 25.

(1) Činjenice u poreznom postupku utvrđuju se na osno- vu dokaza.

(2) Kao dokazno sredstvo u poreznom postupku mogu se upotrijebiti porezna prijava, poslovne knjige i evidenci- je, računovodstveni iskazi, poslovna dokumentacija i druge isprave i informacije kojima raspolaže Poreska uprava, koje su prikupljene od poreznog obveznika ili trećih lica, iskaz svjedoka, uviđaj i svako drugo dokazno sredstvo na osnovu kojeg se činjenice mogu utvrditi.

(3) Službeno lice koje vodi porezni postupak samostalno odlučuje koje se činjenice u postupku utvrđuju i kojim doka- znim sredstvima, vodeći računa o ekonomičnosti i efikasno- sti samog postupka.

(4) O izvođenju dokaza sačinjava se zapisnik koji čini sastavni dio zapisnika o poreznoj kontroli.

 

Utvrđivanje porezne osnovice procjenom

Član 26.

(1) Poreska uprava može utvrditi poreznu osnovicu pro- cjenom kada je ispunjen najmanje jedan od sledećih uvjeta:

1) kada porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu ili prijave,

2) kada poslovne knjige poreznog obveznika nisu do- stupne ili su nepotpune ili ne omogućavaju da se porezna osnovica tačno utvrdi,  

3) kada postoje dokazi o imovini, obavezama ili izdaci- ma koji se ne mogu objasniti prijavljenim prihodima koje porezni obveznik ima na raspolaganju.

(2) Poreska uprava, po slobodnoj ocjeni, a vodeći računa o efikasnosti i efektivnosti postupka, odlučuje koji način, od- nosno metod ili više njih zajedno koristi za procjenu porezne osnovice.

(3) Procjena porezne osnovice zasniva se na objektivno- sti, uzimajući u obzir i okolnosti vezane za konkretnog po- reznog obveznika.

(4) Teret dokazivanja opravdanosti utvrđivanja porezne osnovice procjenom je na Poreskoj upravi.

(5) Ako porezni obveznik nije saglasan sa procjenom ili ako on ili drugo lice ističu da su određena imovina, odnosno sredstva stečena nasljeđem, poklonom ili na drugi zakonit besteretan način, teret dokazivanja je na poreznom obvezni- ku ili tom drugom licu, a koji su dužni da o tome pruže odgo- varajuće materijalne dokaze.

(6) Porezna osnovica utvrđena u skladu sa ovim članom predstavlja neprijavljeni prihod.

 

Indirektne metode utvrđivanja porezne osnovice procjenom
Član 27.

(1) Indirektno utvrđivanje porezne osnovice procjenom vrši se primjenom sljedećih metoda:

1) metod upoređivanja,

2) metod unakrsne procjene,

3) metod bankarskih pologa i gotovinskih rashoda,

4) metod izvora i upotrebe sredstava, odnosno metoda viška rashoda, ili izvještaj o tokovima sredstava,

5) metod procentualne pozitivne razlike bruto primanja,

6) metod jedinica proizvoda ili robe i obima poslo- vanja.

(2) Pri primjeni metoda iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti i drugi parametri, statistički podaci, informacije i drugi podaci kao što su:

1) referentni parametri i statistički podaci u okviru poje- dinih djelatnosti, poslovni standardi ili profili,

2) informacije od trećih lica kao što su finansijske institu- cije, agencije, berze i brokeri, trgovci, trgovci nekretninama i zastupnici prodaje i slično.

(3) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, do- nosi pravilnik kojim uređuje postupak i način primjene indi- rektnih metoda utvrđivanja porezne osnovice.

 

POGLAVLJE V.

POSTUPAK REGISTRACIJE POREZNIH OBVEZNIKA

Mjesto i način registracije

Član 28.

(1) Registraciju poreznih obveznika vrši Poreska uprava.

(2) Porezni obveznici i porezni posrednici dužni su da se registriraju kod Poreske uprave u mjestu, u roku i na način propisan ovim zakonom, i drugim propisima kojima se ure- đuje postupak registracije poslovnih subjekata u Republici Srpskoj.

(3) Registracija u registru poreznih obveznika istovre- meno je i registracija u Jedinstveni sistem uplatilaca do- prinosa.

(4) Prijava za registraciju poreznih obveznika sadrži identifikacioni broj obveznika, njegovo glavno mjesto po- slovanja, lokaciju knjiga i evidencija obveznika, kao i druge relevantne informacije, a podnosi se na obrascu za registraci- ju ako nije drugačije uređeno posebnim propisima.

(5) Ako nije registriran kod Poreske uprave putem Je- dinstvenog sistema za registraciju poslovnih subjekata Re- publike Srpske (u daljem tekstu: JIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata u Republici Srpskoj, porezni obveznik - pravno lice i organizacija u pri- logu prijave za registraciju dostavlja Poreskoj upravi rješenje o registraciji lica sa prilozima, a porezni obveznik - fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, dostavlja rješenje o registraciji izdato od nadležnog organa, kao i druga doku- menta propisana zakonom i podzakonskim aktom ako nije drugačije uređeno posebnim propisima.

(6) Uplatioci doprinosa, prilikom registracije obveznika doprinosa, uz prijavu podnose i dokaze o osnovu nastanka obaveze uplate doprinosa.

(7) Odjavljivanje jedinstvenog identifikacionog broja vrši se po zahtjevu poreznog obveznika, a nakon izmirenja utvrđenih poreznih obaveza.

 

Jedinstveni identifikacioni broj

Član 29.

Radi identifikacije poreznih obveznika, Poreska uprava u postupku registracije dodjeljuje poreznim obveznicima je- dinstveni identifikacioni broj (u daljem tekstu: JIB).

 

Obveznici JIB-a

Član 30.
(1) JIB su obavezna da imaju sljedeća lica:

1) pravno lice ili drugi subjekt sa sjedištem u Republici,

2) strano pravno lice ili drugi subjekt koji ostvaruje pri- hode u Republici,

3) fizičko lice koje nema prebivalište ili boravište u Bo- sni i Hercegovini, a ostvaruje prihode u Republici,

4) fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost,

5) poslovna jedinica stranog pravnog lica u Republici,

6) poslovne jedinice pravnih lica sa sjedištem u Federaci- ji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu BiH.

(2) Pod poslovnom jedinicom stranog pravnog lica po- drazumijeva se poslovna jedinica definirana odredbama pro- pisa kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.

(3) Na poslovnu jedinicu iz stava 2. ovog člana primje- njuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na pravna lica ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

(4) Fizičko lice koje ima prebivalište u Republici i koje je obveznik poreznih obaveza registrira se u Pore- skoj upravi sa jedinstvenim matičnim brojem građana ili mu Poreska uprava dodjeljuje osobni identifikacioni broj (u daljem tekstu: LIB).

 

Uskraćivanje i oduzimanje JIB-a

Član 31.
(1) Poreska uprava ne dodjeljuje JIB sljedećim licima:

1) pravnom licu u osnivanju, čiji osnivač, pravno ili fizič- ko lice ima dospjele a neizmirene porezne obaveze,

2) pravnom licu u osnivanju, čiji je osnivač fizičko lice koje je istovremeno osnivač i drugog pravnog lica sa udje- lom u vlasništvu od najmanje 25%, ili to fizičko lice obavlja samostalnu djelatnost, a to drugo pravno lice ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost imaju dospjele a neizmi- rene porezne obaveze,

3) pravnom licu nastalom statusnom promjenom u skla- du sa zakonom kojim se uređuje rad privrednih društava ako pravno lice koje je predmet statusne promjene ima dospjele a neizmirene porezne obaveze,

4) fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost u po- stupku registracije, u slučaju da to fizičko lice ima dospjele a neizmirene porezne obaveze, 

5) fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost u po- stupku registracije u slučaju da je to fizičko lice istovremeno i osnivač pravnog lica sa udjelom u vlasništvu od najmanje 25%, a to pravno lice ima dospjele a neizmirene porezne obaveze,

6) pravnom licu ili fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost, čija prijava za registraciju sadrži podatke koji nisu vjerodostojni ili je protiv osnivača izrečena mjera zabrane obavljanja te djelatnosti.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, Poreska uprava do- djeljuje JIB ako su dospjele a neizmirene porezne obaveze do 1.500 KM i ako ove obaveze budu izmirene u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu JIB-a, odnosno u tom roku bude pružena neopoziva bankarska ga- rancija ili mjenica avalirana od poslovne banke.

(3) Ako Poreska uprava u postupku kontrole utvrdi da su u vrijeme dodjele JIB-a postojale smetnje za njegovu dodjelu iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava rješenjem privremeno oduzima dodijeljeni JIB do otklanjanja tih smetnji, a primje- rak rješenja dostavlja banci kod koje se vodi glavni račun poreznog obveznika.

(4) U slučaju privremenog oduzimanja JIB-a, banka je dužna da obustavi izvršenje naloga poreznog obveznika za prijenos sredstava sa računa obveznika od momenta prijema rješenja iz stava 3. ovog člana, osim u svrhu izmirivanja po- reza i sporednih poreznih davanja.

(5) Poreska uprava, po zahtjevu poreznog obveznika, ponovo dodjeljuje isti JIB, nakon što su otklonjene smetnje zbog kojih je privremeno oduzet.

(6) Ograničenja iz stava 1. ovog člana ne odnose se na zajednice etažnih vlasnika, udruženja građana i fondacije koji su osnovani sa ciljem obavljanja nedobitne djelatnosti.

 

Obaveze Poreske uprave u postupku elektronske registracije
Član 32.

(1) U postupku elektronske registracije poreznih obve- znika, Poreska uprava odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja prijave za registraciju poreznog obvezni- ka, dodjeljuje privremeni JIB licu koje se registrira.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava pro- vodi postupak utvrđivanja postojanja smetnji za dodjelu JIB- a u smislu člana 31. ovog zakona.

(3) Ako Poreska uprava utvrdi da su u vrijeme dodjele privremenog JIB-a iz stava 1. ovog člana postojale smetnje za njegovu dodjelu u smislu člana 31. ovog zakona, rješe- njem oduzima dodijeljeni JIB do otklanjanja smetnji, a pri- mjerak rješenja dostavlja banci kod koje se vodi glavni račun poreznog obveznika.

(4) Ako Poreska uprava u postupku iz stava 2. ovog člana utvrdi da ne postoje smetnje za dodjelu JIB-a, privremeno dodijeljeni JIB smatrat će se konačnim.

 

Obaveza unošenja JIB-a

Član 33.

(1) Lice koje je na osnovu poreznih propisa dužno da po- reznom organu podnese prijavu, izjavu ili drugi dokument, unijeće u tu prijavu, izjavu ili drugi dokument, identifikaci- oni broj obveznika.

(2) Ako nije drugačije uređeno poreznim propisima, identifikacioni broj obveznika bit će jedinstven i jedini broj tog obveznika za sve poreze i sporedna porezna davanja.

 

Poslovne jedinice, predstavništva, glavna mjesta poslovanja 

Član 34.

(1) Pravno lice, drugi subjekt ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost iz Republike čije se glavno mjesto po- slovanja nalazi u Republici, registriraju se kod organizacione

jedinice Poreske uprave na čijoj se teritoriji nalazi lokacija tog glavnog mjesta poslovanja.

(2) Pravno lice ili drugi subjekt, čije se registrirano sjedište nalazi izvan Republike, dužan je da registrira svoje poslovne jedinice u Republici Srpskoj kod Poreske uprave.

(3) Glavno mjesto poslovanja, u smislu stava 1. ovog čla- na, jeste mjesto poslovanja u registriranom sjedištu poreznog obveznika, osim u slučaju poreznih obveznika - fizičkih lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, koji registriraju više od jedne samostalne djelatnosti (radnje) za koje je porezni obveznik dužan sam da odredi glavno mjesto poslovanja sa- mostalne djelatnosti.

(4) Glavno mjesto poslovanja, u smislu stava 2. ovog člana, jeste mjesto poslovanja registrirane poslovne jedi- nice, osim u slučaju kada pravno lice ili drugi subjekat registrira više od jedne poslovne jedinice u Republici Srpskoj, u kom slučaju je porezni obveznik dužan sam da odredi koja je poslovna jedinica glavno mjesto poslo- vanja.

(5) Porezni obveznik iz st. 3. i 4. ovog člana dužan je da prijavi promjenu glavnog mjesta poslovanja najkasnije do kraja godine u kojoj je izvršio promjenu.

(6) Predstavništvo stranog pravnog lica ili drugog su- bjekta u Republici registrira se kod organizacione jedinice Poreske uprave na čijoj teritoriji se nalazi lokacija glavnog mjesta poslovanja tog predstavništva.

(7) Odredbe st. 1, 2, 3, 4, 5. i 6. ovog čana primje- njuju se u slučaju ako drugačije nije određeno posebnim propisima.

 

Prijava za registraciju

Član 35.

(1) Prijava za registraciju obveznika iz člana 28. ovog zakona podnosi se Poreskoj upravi u roku od osam dana od dana registracije kod organa nadležnih za registraciju prav- nog lica, drugog subjekta, odnosno fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost, osim obveznika registriranih kod Po- reske uprave putem JIS-a.

(2) Ako obveznik ne podnese prijavu za registraciju u roku iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava vrši registraciju po službenoj dužnosti ako ima saznanje da je nastala obaveza registracije.

(3) Ako obveznik iz člana 34. ovog zakona promijeni svoje glavno mjesto poslovanja, vlasničku strukturu, izvrši statusnu promjenu ili promjenu pravne forme, obavezan je da u roku od osam dana od dana nastale promjene o tome pismeno obavijesti Poresku upravu.

(4) Ako obveznik iz člana 34. ovog zakona promijeni svoje glavno mjesto poslovanja, a novo glavno mjesto poslovanja je u nadležnosti druge organizacione jedinice Poreske uprave, dužan je da u roku od osam dana od dana nastale promjene o tome obavijesti Poresku upravu, a or- ganizaciona jedinica Poreske uprave po službenoj dužno- sti vrši registraciju kod organizacione jedinice u novom mjestu glavnog poslovanja poreznog obveznika.

 

Prijava nepokretnosti u fiskalni registar nepokretnosti
Član 36.

(1) Poreska uprava uspostavlja i vodi fiskalni registar ne- pokretnosti u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuje oporezivanje nepokretnosti.

(2) Porezni obveznici prijavljuju nepokretnosti u fiskalni registar na osnovu prijava za registraciju nepokretnosti.

(3) U slučaju da porezni obveznik ne podnese prijavu za registraciju nepokretnosti, Poreska uprava po službenoj du- žnosti registrira nepokretnosti.

 

Prijava za registraciju u Jedinstveni sistem

Član 37.

(1) Registracija obveznika doprinosa u Jedinstvenom si- stemu vrši se na osnovu prijave koju Poreskoj upravi podno- si uplatilac doprinosa na propisanom obrascu.

(2) Prijavu za registraciju obveznika doprinosa (zaposle- nog) u Jedinstveni sistem podnosi uplatilac doprinosa (poslo- davac), najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad kod poslodavca, navedenog u ugovoru o radu ili drugom aktu na osnovu kojeg se zasniva radni odnos.

(3) Prijavu za registraciju u Jedinstveni sistem podnosi dobrovoljni uplatilac doprinosa prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana početka osiguranja navedenog u aktu nadležnog fonda osiguranja.

(4) Uplatioci doprinosa koji nisu navedeni u st. 2. i 3. ovog člana podnose prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu, najkasnije danom nastanka pravnog osnova iz kojeg proizlazi obaveza plaćanja doprinosa.

(5) Izuzetno od odredaba st. 2. i 4. ovog člana, prijavu za registraciju u Jedinstvenom sistemu može podnijeti obve- znik doprinosa ako po isteku roka za podnošenje prijave to ne izvrši uplatilac doprinosa na način i pod uvjetima propi- sanim ovim zakonom.

(6) Uz prijavu za registraciju obveznika doprinosa oba- vezno se prilaže dokaz o pravnom osnovu za nastanak oba- veze plaćanja doprinosa.

 

Odjava obveznika doprinosa

Član 38.

(1) Poreska uprava odjavljuje poreznog obveznika na njegov zahtjev, nakon što utvrdi da su izmirene sve porezne obaveze tog poreznog obveznika.

(2) Poreska uprava odjavljuje obveznika doprinosa po prijavi uplatioca doprinosa, a nakon što utvrdi da je osnov za plaćanje doprinosa prestao.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Poreska uprava odjavljuje obveznika doprinosa iz Jedinstvenog sistema po službenoj dužnosti ili na njegov zahtjev u sljedećim sluča- jevima:

1) kada je uplatilac doprinosa prestao da posluje na osno- vu rješenja nadležnog organa, a nije podnio prijavu o odja- vljivanju,

2) kada je prilikom prijave u Jedinstveni sistem jasno naveden period trajanja radnog odnosa ili odnosa sličnog radnom odnosu na osnovu kojeg postoji obaveza plaćanja doprinosa (privremeni i povremeni poslovi, probni rad, rad na određeno vrijeme, ugovor o djelu i slično),

3) na osobni zahtjev obveznika doprinosa kada za to ima opravdan pravni interes koji je u skladu sa zakonom, bez obzira na to da li je uplatilac doprinosa izmirio obaveze po osnovu doprinosa za tog obveznika.

(4) U slučajevima iz stava 3. ovog člana, ne podnosi se prijava odjave iz Jedinstvenog sistema, niti je potrebno do- stavljati dokaze o prestanku pravnog odnosa na osnovu ko- jeg je postojala obaveza plaćanja doprinosa.

 

Obaveza dostavljanja podataka

Član 39.

(1) Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, nadležni organ jedinice lokalne samouprave ili drugi organ nadležan za upis u odgovarajući registar lica koja oba- vljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, dužni su da u roku do pet dana od dana izvršenog upisa, promjene, ponov- nog upisa, dostave Poreskoj upravi obavijest o upisu u regi- star, brisanju, odnosno upisu bilo koje promjene u registar.

(2) Organ uprave koji vodi evidencije o prebivalištu, bo- ravištu, rođenju ili smrti fizičkog lica, dužan je da u roku od pet radnih dana od dana prijave ili odjave prebivališta, od- nosno boravišta, ili smrti o tome obavijesti Poresku upravu.

(3) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, do- nosi pravilnik kojim propisuje način i postupak identifikacije i registracije poreznih obveznika, kao i obrasce za registra- ciju.

 

Otvaranje računa za poreznog obveznika

Član 40.

Banka ili druga organizacija za platni promet (u daljem tekstu: banka) može otvoriti račun za poreznog obveznika - pravno lice, dio pravnog lica ili za fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, samo ako porezni obveznik dostavi dokaz o registraciji u Poreskoj upravi.

 

POGLAVLJE VI.

POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVORNOSTI ZA POREZNE OBVEZE

Izmirenje obaveze od poreznog posrednika

Član 41.

Porezna obaveza poreznog obveznika, koju je u skladu sa poreznim propisima obavezan da plati porezni posrednik, jeste obaveza poreznog posrednika od trenutka kada je na- plati od obveznika.

 

Odgovornost pravnog sljednika

Član 42.

(1) Poreznu obavezu pravnog lica ili drugog subjekta koji prestaje da radi kao posljedica statusnih promjena, ispu- njava njegov pravni sljednik u skladu sa propisima kojima se uređuje rad privrednih društva.

(2) Rok za izmirenje porezne obaveze pravnog lica koje prestaje da radi kao posljedica statusnih promjena ne mijenja se kada je ispunjenje te obaveze prešlo na pravnog sljednika.

(3) Promjena pravne forme pravnog lica ne utiče na ispu- njenje porezne obaveze.

 

Odgovornost nasljednika

Član 43.

(1) Poreznu obavezu umrlog lica (ostavioca) izmiruju na- sljednici do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

(2) U slučaju da postoji više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela.

(3) Ako naslijeđena imovina nije dovoljna za izmirenje cjelokupnog iznosa porezne obaveze ostavioca, neizmireni iznos porezne obaveze se otpisuje.

 

Sekundarna porezna obaveza

Član 44.

(1) Sekundarna porezna obaveza je dospjela a neizmirena porezna obaveza drugog poreznog obveznika ili dospjela a neizmirena sekundarna porezna obaveza drugog poreznog obveznika.

(2) Za sekundarnu poreznu obavezu odgovaraju:

1) zakonski zastupnik koji je svjesno ili bez dužne pažnje propustio da ispuni svoju obavezu da realizira plaćanje pore- za za poreznog obveznika, iako je ovaj bio u mogućnosti da to uradi, za iznos neplaćenog poreza,

2) lice koje pri vođenju poslova zloupotrebljava svoja ovlašćenja, što ima za posljedicu nemogućnost plaćanja po- reza tog lica ili drugog lica,

3) lice koje doprinosi ili pomaže u izbjegavanju plaćanja poreza drugog lica za porezni dug tog drugog lica čije je pla- ćanje izbjegnuto,

4) lice odgovorno za obračunavanje i plaćanje poreza za iznos tog poreza koji nije plaćen, u slučajevima kada se utvr- di da to lice nije postupalo sa dužnom pažnjom,

5) fizičko lice koje je odgovorno lice u pravnom licu, koje obračunava i plaća porez i propusti da uplati porez za 

iznos tog poreza koji nije plaćen, u slučajevima kada se utvr- di da to lice nije postupalo sa dužnom pažnjom,

6) lice koje učestvuje u sačinjavanju i ispostavljanju ne- istinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistini- tom i nepravovremenom vođenju poslovnih knjiga, za iznos manje plaćenog poreza nastalog kao posljedica takvog nje- govog djelovanja,

7) lice koje je primilo novčana sredstva, stvari ili prava iz imovine poreznog obveznika putem transakcije bez naknade ili uz naknadu koja je niža od cijene koja bi se mogla postići na tržištu, u periodu od pet godina prije dospjelosti porezne obave- ze koja nije plaćena za poreznog obveznika za iznos neplaćenog poreza, a najviše do vrijednosti primljene imovine, umanjene za iznos koji je to lice za njega platilo,

8) lice koje u svoju korist ili u korist nekog drugog lica umanji imovinu poreznog obveznika, ili doprinosi ili poma- že da porezni obveznik umanji svoju imovinu, iako je znalo ili moralo znati da porezni obveznik neće moći izmiriti svoje porezne obaveze,

9) lice koje svojim radnjama na bilo koji način, suprotno zakonskim propisima, stavlja u povoljniji položaj drugog po- vjerioca u odnosu na porezne obaveze,

10) lice koje je preduzelo radnje čija je posljedica ne- plaćanje poreza poreznog obveznika, a naročito: preusmje- ravanje novčanih tokova na druga pravna ili fizička lica radi izbjegavanja plaćanja poreznih obaveza, korištenje poreznog obveznika radi postizanja zabranjenih ciljeva koje sam ne bi mogao postići, umanjenje ili otuđenje imovine poreznog obveznika ako je takva radnja imala za posljedicu nemoguć- nost plaćanja poreznih obaveza.

(3) Stav 2. tačka 7) ovog člana primjenjuje se u slučaju kada je lice primilo imovinu od poreznog obveznika - prav- nog lica ako posredno ili neposredno učešće tog lica u kapi- talu poreznog obveznika iznosi ili je iznosilo najmanje 10%.

(4) Sekundarna porezna obaveza obuhvaća i kamatu i troškove prinudne naplate ako drugačije nije propisano.

 

Utvrđivanje i naplata poreza po osnovu sekundarne porezne obaveze
Član 45.

(1) Porez po osnovu sekundarne porezne obaveze iz čla- na 44. ovog zakona utvrđuje Poreska uprava rješenjem.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana ne donosi se ako je porezna obaveza prestala na način propisan ovim zakonom.

(3) Ako zakonom nije drugačije propisano, rješenje iz stava 1. ovog člana donosi se samo ako preduzetim mjerama prinudne naplate prema poreznom obvezniku porez nije u cijelosti naplaćen.

(4) Ograničenje iz stava 3. ovog člana ne primjenjuje se u slučaju iz člana 44. stav 2. t. 2), 3), 4), 5) i 10) ovog zakona.

(5) Rješenjem o utvrđivanju poreza po osnovu sekundar- ne porezne obaveze iz stava 1. ovog člana, nalaže se licu odgovornom za sekundarnu poreznu obavezu da u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja, izmiri utvrđeni porez.

(6) Ako lice odgovorno za sekundarnu poreznu obavezu ne izmiri porez i sporedna porezna davanja po osnovu sekun- darne porezne obaveze u naloženom roku, Poreska uprava tom licu izdaje opomenu, u skladu sa ovim zakonom.

(7) Prinudna naplata poreza i sporednih poreznih davanja po osnovu sekundarne porezne obaveze, utvrđenih rješenjem iz stava 1. ovog člana, vrši se u skladu sa ovim zakonom.

 

POGLAVLJE VII.

POSTUPAK PRIJAVLJIVANJA I UTVRĐIVANJA POREZNIH OBVEZA

Pojam i podnošenje porezne prijave

Član 46.

(1) Porezna prijava je izvještaj poreznog obveznika Po- reskoj upravi o ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima,

dobiti, imovini i drugim činjenicama i aktima bitnim za utvr- đivanje porezne obaveze.

(2) Porezna prijava podnosi se na propisanom obrascu u roku utvrđenom propisima kojima se uređuje obaveza pla- ćanja određene vrste poreza organizacionoj jedinici Poreske uprave kod koje je porezni obveznik registriran.

(3) Poreznu prijavu potpisuje porezni obveznik, njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik, a ako je poreznu prijavu ili njen dio pripremilo drugo stručno lice i to lice potpisuje poreznu prijavu i unosi svoj identifikacioni broj.

(4) Porezna prijava podnesena u elektronskom obliku potpisuje se kvalificiranim elektronskim potpisom, elektron- skim potpisom ili elektronskim potpisom izdatim od Poreske uprave.

(5) Elektronski potpis, u smislu ovog zakona, ima istu pravnu snagu i ravnopravan je sa svojeručnim potpisom i otiskom pečata ako je izrađen u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje elektronski potpis i ako je potpisnik pisme- no prihvatio da potpisivanje elektronskih prijava vrši elek- tronskim potpisom.

(6) U slučaju da se porezna prijava podnosi poštom, dan predaje pošti preporučenom pošiljkom smatra se danom pod- nošenja porezne prijave Poreskoj upravi.

(7) Direktor Poreske uprave, uz saglasnost ministra, do- nosi pravilnik kojim propisuje postupak, način i rokove za podnošenje poreznih prijava i prijava za registraciju.

 

Produženje roka za podnošenje porezne prijave

Član 47.

(1) Poreska uprava može poreznom obvezniku, na nje- gov pismeni zahtjev, podnesen prije isteka roka za podnoše- nje porezne prijave, odobriti produženje roka za podnošenje iz opravdanih razloga (bolest, odsustvovanje iz zemlje, ne- srećni slučaj, elementarna nepogoda većih razmjera i slično), dok ti razlozi ne prestanu, a najduže do tri mjeseca od dana isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave.

(2) O zahtjevu za produženje roka za podnošenje pore- zne prijave odlučuje Poreska uprava u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

(3) Produženje roka za podnošenje porezne prijave ne utiče na datum dospijeća za plaćanje porezne obaveze.

 

Izmjena porezne prijave

Član 48.

(1) Porezni obveznik može izmijeniti prethodno podne- senu poreznu prijavu radi otklanjanja greške ili propusta u podnesenoj prijavi.

(2) Izmjenu prethodno podnesene porezne prijave iz sta- va 1. ovog člana, porezni obveznik može izvršiti najkasnije u roku od godinu dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.

(3) Ako se prije isteka roka iz stava 2. ovog člana pokre- ne postupak porezne kontrole, prethodno podnesenu poreznu prijavu porezni obveznik može izmijeniti najkasnije do dana prijema obavijesti o vršenju porezne kontrole, odnosno od dana otpočinjanja porezne kontrole ako se porezna kontrola provodi bez obavijesti.

(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, porezni obveznik dužan je da podnese izmijenjenu poreznu prijavu u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke kada je, na osnovu činje- nica utvrđenih rješenjem Poreske uprave ili drugog organa, potrebno izvršiti izmjenu prethodno podnesene prijave.

(5) Izuzetno od stava 2. ovog člana, porezne prijave koje sadrže podatke od kojih neposredno ovisi ostvarivanje pra- va iz radnih odnosa i u vezi sa radnim odnosom, mogu se izmijeniti na osnovu pravosnažne odluke nadležnog organa, u roku od 15 dana od dana njene pravosnažnosti.

(6) Izuzetno od st. 2, 4. i 5. ovog člana, porezna prijava se može izmijeniti najkasnije do nastupanja zastare prava na naplatu predmetne porezne obaveze.

 

Dospjelost i izmirenje porezne obaveze

Član 49.

(1) Porezna obaveza smatra se dospjelom na dan utvrđen poreznim propisima.

(2) Poreznu obavezu izmiruje neposredno porezni obve- znik, osim u slučaju kada je ovim zakonom ili drugim po- reznim propisima određeno da je drugo lice odgovorno za ispunjenje porezne obaveze poreznog obveznika.

(3) Porezna obaveza izmiruje se na način i po postupku koji je propisan ovim zakonom, a izmirenjem porezne oba- veze ta obaveza se gasi.

(4) Odredbe o poreznoj obavezi primjenjuju se i na spo- redna porezna davanja, osim ako je ovim zakonom drugačije propisano.

(5) Poreznu obavezu može izmiriti i treće lice umjesto poreznog obveznika.

 

Utvrđivanje porezne obaveze

Član 50.

(1) Utvrđivanje porezne obaveze je radnja kojom se konstatira postojanje pojedinačne porezne obaveze, porezni obveznik, porezna osnovica i iznos porezne obaveze.

(2) Porezna obaveza utvrđena je evidentiranjem porezne obaveze poreznog obveznika u evidenciji Poreske uprave, i to danom:

1) prijema porezne prijave od poreznog obveznika u ko- joj je obveznik iskazao svoju poreznu obavezu,

2) donošenja rješenja za plaćanje porezne obaveze.

(3) Porezna prijava iz stava 2. ovog člana postaje izvršna isprava istekom roka za plaćanje njome utvrđene obaveze.

(4) Na osnovu izvršnih isprava iz stava 2. ovog člana, Po- reska uprava, po službenoj dužnosti, pokreće i vodi postupak prinudne naplate u skladu sa odredbama ovog zakona.

 

Rješenje o plaćanju porezne obaveze

Član 51.

(1) Rješenjem o plaćanju porezne obaveze nakon izvr- šene porezne kontrole Poreska uprava utvrđuje poreznu obavezu i nalaže poreznom obvezniku da plati utvrđenu poreznu obavezu u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana ne donosi se za oba- veze prijavljene u smislu člana 50. stav 2. tačka 1) ovog za- kona.

(3) Ako dva ili više lica solidarno odgovaraju za oba- vezu, onda se rješenje za plaćanje porezne obaveze donosi za svako od njih, a plaćanje cjelokupne obaveze može vršiti bilo koje od njih.

 

Prestanak porezne obaveze

Član 52.

(1) Porezna obaveza prestaje:

1) izmirenjem - plaćanjem ili davanjem umjesto plaćanja u skladu sa zakonom,

2) naplatom poreza,

3) zastarjelošću prava na utvrđivanje i naplatu porezne obaveze,

4) na drugi način propisan zakonom.

(2) Uplata poreza i sporednih poreznih davanja vrši se na propisane uplatne račune.

 

POGLAVLJE VIII.

POSTUPAK PLAĆANJA POREZNIH OBAVEZA

Naplata porezne obaveze

Član 53.

1. Redovna naplata poreznih obaveza

(1) Naplata porezne obaveze, u smislu ovog zakona, jeste redovna naplata i prinudna naplata.

(2) Redovna naplata podrazumijeva plaćanje porezne obaveze u propisanom roku ili u roku naloženim rješenjem za plaćanje.

(3) Prinudna naplata preduzima se nakon isteka zakon- skog roka za plaćanje prijavljene porezne obaveze ili iste- kom roka za plaćanje porezne obaveze utvrđene izvršnim rješenjem iz člana 51. ovog zakona.

(4) Odredbe o naplati porezne obaveze primjenjuju se i na naplatu sporednih poreznih davanja.

 

Način plaćanja poreznih obaveza

Član 54.

(1) Plaćanje porezne obaveze vrši se posredstvom banke, prijenosom novčanih sredstava na propisane uplatne račune javnih prihoda, u rokovima propisanim poreznim propisima.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, plaćanje u svrhu izmirenja porezne obaveze može se izvršiti:

1) kupovinom pristojbenih markica ili drugih vrijedno- snih papira u kojima je sadržana porezna obaveza,

2) kompenzacijom, u skladu sa poreznim propisima,

3) prijenosom oduzete imovine na Republiku nakon pro- vedenog postupka prinudne naplate,

4) na drugi propisani način.

 

Dan plaćanja poreznih obaveza

Član 55.

(1) Danom plaćanja obaveze smatra se dan kada je uplata obaveze primljena na odgovarajući račun.

(2) Danom plaćanja obaveze obveznika smatra se i dan kada je banka od obveznika primila nalog za prijenos sredsta- va sa računa obveznika na odgovarajući račun, pod uvjetom da postoje dovoljna sredstva na računu obveznika, a banka je ovlašćena da prenese sredstva na odgovarajuće račune.

(3) Banka izvršava nalog lica za prijenos sredstava u svr- hu plaćanja obaveza sve dok postoji dovoljno sredstava na računu tog lica, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima.

(4) Nalog za prijenos kojim se nalaže plaćanje obaveze, banka je dužna da izvrši u roku od jednog radnog dana od dana prijema naloga za prijenos sredstava.

 

Redoslijed plaćanja poreznih obaveza

Član 56.

(1) Porezni obveznik, prilikom uplate, određuje koju vrstu porezne obaveze ili sporednog poreznog davanja plaća, bez naznačavanja perioda za koji se plaća obaveza.

(2) Raspored uplaćenog iznosa vrši se redoslijedom, prvo iznos poreza prema roku dospijeća za plaćanje, počev od najranije dospjele obaveze za plaćanje, a zatim kamata na iznos porezne obaveze.

(3) U postupku prinudne naplate raspored naplaćenog iznosa vrši se redoslijedom: troškovi postupka, doprinosi, ostali glavni dug, te iznos kamate.

 

Privremeno osiguranje naplate poreznih obaveza
Član 57.

(1) Radi osiguranja naplate porezne obaveze čije je po- stojanje učinjeno vjerovatnim, a postoji opasnost da pore- zni obveznik osujeti, odnosno oteža njenu naplatu, Poreska 

uprava može zaključkom ustanoviti privremene mjere za osiguranje naplate.

(2) Zaključak iz stava 1. ovog člana sadrži i obrazloženje zbog čega Poreska uprava smatra da postoji opasnost da po- rezni obveznik osujeti naplatu nedospjele porezne obaveze, a postaje izvršan dostavljanjem poreznom obvezniku.

(3) Mjere osiguranja u smislu ovog zakona su:

1) zabrana raspolaganja pokretnim stvarima, koja se izvršava dostavljanjem zaključka o određivanju mjere osigu- ranja organu nadležnom za vođenje registra pokretnih stvari, radi upisa zabrane u odgovarajući registar pokretnih stvari,

2) zabrana raspolaganja nepokretnostima, koja se izvrša- va dostavljanjem zaključka o određivanju mjere osiguranja organu nadležnom za vođenje registra nepokretnosti radi upisa zabilježbe u odgovarajući registar nepokretnosti,

3) zabrana raspolaganja sredstvima na računima pore- znog obveznika, koja se izvršava slanjem banci zaključka o određivanju mjere osiguranja.

 

Osiguranje potraživanja (zakonska hipoteka)

Član 58.

(1) U slučaju da porezni obveznik ne plati poreznu oba- vezu istekom zakonskog roka za plaćanje prijavljenih oba- veza ili u roku određenom u izvršnom rješenju o utvrđivanju obaveze, Poreska uprava pokreće postupak uspostavljanja zakonske hipoteke na nepokretnostima obveznika u korist Poreske uprave radi osiguranja naplate obaveza istekom roka za plaćanje poreznih obaveza.

(2) Zakonska hipoteka zasniva se danom uknjižbe u re- gistru nepokretnosti i briše se nakon izmirenja isplaćenih poreznih obaveza.

(3) Poreska uprava ima pravo i obavezu da naplati pore- zne obaveze iz vrijednosti nepokretnosti na kojoj je uknji- žena hipoteka podnošenjem nadležnom sudu prijedloga za izvršenje prodajom te nepokretnosti.

(4) Poreska uprava prikuplja, po službenoj dužnosti, sve relevantne informacije o postojanju imovine na kojoj se može uspostaviti založno pravo, odnosno hipoteka, do- stavljanjem zahtjeva za dostavljanje podataka nadležnim or- ganima i organizacijama koje vode javne registre o imovini poreznih obveznika, te vršenjem popisa imovine ako je to neophodno, u skladu sa ovim zakonom.

 

Opomena za plaćanje

Član 59.

(1) Poreska uprava telefonskim putem ili elektronskom poštom obavještava poreznog obveznika ako u cijelosti ili djelimično nije prijavio ili nakon dospjelosti nije izmirio po- reznu obavezu, kao i o zakonskim posljedicama neplaćanja poreznih obaveza, te se o tome sačinjava službena zabilješka koja se ulaže u spis predmeta.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, Poreska uprava može opomenu dostaviti poštom.

 

Porezna kamata

Član 60.

(1) Na iznos porezne obaveze koja nije plaćena u pro- pisanom roku, porezni obveznik dužan je da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03% dnevno, uključujući i obaveze za koje je odobreno odgađanje plaćanja u skladu sa odredbama posebnog zakona.

(2) Kamata se obračunava od narednog dana od dana do- spijeća do dana izmirenja porezne obaveze, a na iznos pre- plate, od dana isteka roka za njen povrat.

(3) Poreska uprava je dužna da obračuna kamatu u svim aktima kojima se nalaže plaćanje poreznih obaveza i njiho- va prinudna naplata, uključujući i kamatu do konačnog roka uplate određenog rješenjem o odgađanju plaćanja dospjelih poreznih obaveza.

 

Pozitivna kamata

Član 61.

(1) U slučaju kada je Poreska uprava dužna da izvrši po- vrat preplaćene obaveze, obračunat će i platiti kamatu pore- znom obvezniku u skladu sa članom 60. stav 1. ovog zakona za period od isteka 30 dana od predaje zahtjeva za povrat preplate do dana uplate povrata.

(2) Porezne uplate izvršene unaprijed, kao i obaveze koje obustavljaju porezni posrednici ne smatraju se plaćenim prije dana dospijeća obaveze za koju je plaćanje izvršeno.

(3) Preplata obaveze koja se koristi za plaćanje druge obaveze, smatra se da je vraćena na dan dospijeća one oba- veze za čije plaćanje se koristi.

2. Prinudna naplata poreznih obaveza Pojam i pokretanje postupka prinudne naplate

 

Član 62.

(1) Postupak prinudne naplate poreznih obaveza Poreska uprava pokreće po službenoj dužnosti, donošenjem rješenja o prinudnoj naplati, nakon isteka roka za plaćanje prijavlje- nih poreznih obaveza, ili roka za plaćanje iz izvršnog rješe- nja o utvrđivanju poreznih obaveza.

(2) Poreska uprava vrši prinudnu naplatu svih poreza i sporednih poreznih davanja za čiju naplatu je nadležna u smislu poreznih propisa, kao i prinudnu naplatu na osnovu izvršnog akta drugog organa ako je zakonom na osnovu ko- jeg je taj akt donesen propisano da Poreska uprava provodi postupak prinudne naplate.

(3) Protiv rješenja o prinudnoj naplati poreza može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dosta- vljanja rješenja.

(4) Žalbom na rješenje o prinudnoj naplati ne može se osporavati zakonitost akta koji se izvršava.

(5) Poreska uprava ne donosi rješenje o prinudnoj naplati ako je porezni obveznik podnio zahtjev za odgađanje plaća- nja poreznog duga u skladu sa odredbama posebnog zakona, dok se ne odluči o tom zahtjevu.

(6) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, do- nosi pravilnik kojim propisuje način i postupak provođenja prinudne naplate.

 

Nalog o preduzimanju mjera prinudne naplate

Član 63.

(1) Nalogom o preduzimanju mjera prinudne naplate Po- reska uprava preduzima pojedine mjere i sredstva prinudne naplate koja su primjenjiva u konkretnom slučaju, sa nazna- kom na koji način se ili eventualno kojim redoslijedom se preduzimaju te mjere, vodeći računa o ekonomičnosti i efi- kasnosti postupka prinudne naplate.

(2) Poreska uprava dostavlja nalog o preduzimanju mjera prinudne naplate poreznom obvezniku i eventualno licu koje je dužno izvršiti predmetnu mjeru iz naloga.

(3) Protiv naloga o preduzimanju mjera prinudne naplate dozvoljen je prigovor u roku od osam dana od dana uručenja naloga poreznom obvezniku.

(4) Prigovorom se ne može osporavati zakonitost rješe- nja o prinudnoj naplati.

(5) O prigovoru iz stava 3. ovog člana odlučuje direktor Poreske uprave rješenjem.

 

Prekid postupka prinudne naplate

Član 64.

(1) Postupak prinudne naplate prekida se u sljedećim slu- čajevima:

1) kada se nad poreznim obveznikom pokrene postupak restrukturiranja pred nadležnim sudom, stečajni ili likvida- cioni postupak,

2) kada se rješenjem Poreske uprave konstatira privreme- na nesolventnost poreznog obveznika, 

3) podnošenjem potpunog zahtjeva za odgođeno plaća- nje poreznih obaveza.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava do- nosi zaključak o prekidu postupka prinudne naplate.

(3) Nakon prestanka razloga za prekid postupka prinudne naplate iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava donosi zaklju- čak kojim konstatira da su prestali razlozi za prekid i da se postupak prinudne naplate nastavlja, a u slučaju da je došlo do brisanja poreznog obveznika iz registra, postupak prinud- ne naplate se obustavlja.

 

Obustavljanje postupka prinudne naplate

Član 65.
(1) Postupak prinudne naplate obustavlja se ako:

1) rješenje za plaćanje poreza koje se prinudno izvršava ili rješenje o prinudnoj naplati budu poništeni, ili rješenje za plaćanje poreza bude zamijenjeno novim rješenjem,

2) porezni obveznik naknadno plati dugovanu obavezu, uključujući nastale troškove u skladu sa ovim zakonom,

3) se poreznom obvezniku odobri odgođeno plaćanje po- reznog duga ili se odobri pretvaranje poreznog duga u vla- snički udio u skladu sa odredbama posebnog zakona,

4) se poreznom obvezniku odobri odgođeno plaćanje poreznih obaveza od organa nadležnog za utvrđivanje tih obaveza.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava do- nosi zaključak o obustavi postupka prinudne naplate.

 

Izuzeće zbog neisplativosti

Član 66.

(1) Prinudna naplata se ne vrši ako su troškovi prinudne naplate veći od poreznog duga koji se naplaćuje.

(2) Prinudna naplata se vrši u onoj mjeri koja je potrebna za namirenje cjelokupnog iznosa porezne obaveze.

 

Izuzeće predmeta u prinudnoj naplati

Član 67.

Predmet prinudne naplate ne mogu biti stvari i primanja fizičkih lica izuzeti od izvršenja u skladu sa propisom kojim se uređuje izvršni postupak.

 

Troškovi postupka prinudne naplate

Član 68.

(1) Troškovi prinudne naplate padaju na teret poreznog obveznika i utvrđuju se u visini od 5% od iznosa porezne obaveze koja se u postupku naplaćuje, ali ne manje od 50 KM.

(2) Ako porezni obveznik plati poreznu obavezu nakon pokretanja postupka prinudne naplate, ne oslobađa se plaća- nja troškova prinudne naplate iz stava 1. ovog člana.

(3) Troškovi prinudne naplate uplaćuju se na račun pri- nudne naplate koji vodi Poreska uprava.

 

Sredstva i predmeti prinudne naplate

Član 69.

(1) Prinudna naplata poreznih obaveza provodi se pro- tiv poreznog obveznika na sljedećim predmetima, odnosno sredstvima izvršenja:

1) na novčanim sredstvima - gotovini - pljenidbom, od- nosno oduzimanjem od poreznog obveznika novčanih sred- stava - gotovine,

2) na novčanim sredstvima - na računima - prijenosom novčanih sredstava sa računa poreznog obveznika na račun prinudne naplate i obavezivanjem banke kod koje se vode računi poreznog obveznika da taj prijenos izvrši,

3) na novčanim potraživanjima poreznog obveznika, uključujući i potraživanje plaće, penzije i drugog osobnog primanja - određivanjem prijenosa novčanog potraživanja poreznog obveznika od njegovog dužnika i obavezivanjem

obveznikovog dužnika da preneseno potraživanje uplati na račun prinudne naplate,

4) na hartijama od vrijednosti - pljenidbom hartija od vrijednosti, te obavezivanjem institucije koja njima upra- vlja da ih proda pod najboljim uvjetima na tržištu i da iznos ostvaren prodajom, po odbitku provizije i troškova prodaje, uplati na račun prinudne naplate,

5) na svim pokretnim stvarima poreznog obveznika - pljenidbom, odnosno oduzimanjem od poreznog obveznika pokretnih stvari i njihovom prodajom, odnosno prijenosom prava svojine na Republiku,

6) na nenovčanim potraživanjima poreznog obvezni- ka (potraživanje robe, opreme, drugih pokretnih stvari) - određivanjem prijenosa nenovčanog potraživanja poreznog obveznika od njegovog dužnika i obavezivanjem obvezni- kovog dužnika da preneseno potraživanje ispuni Poreskoj upravi, odnosno da potraživanu robu i druge stvari isporuči donosiocu rješenja o prijenosu potraživanja,

7) na nepokretnostima - uknjižbom založnog prava (hi- poteke) na nepokretnostima poreznog obveznika, podnoše- njem nadležnom sudu prijedloga za izvršenje prodajom ne- pokretnosti i uplatom novčanog iznosa dobivenog prodajom nepokretnosti na odgovarajući račun prinudne naplate,

8) na drugim imovinskim pravima poreznog obveznika - pljenidbom i unovčenjem.

(2) U slučaju da dužnik poreznog obveznika ne uplati na račun prinudne naplate novčano potraživanje za koje je određen prijenos iz stava 1. tačka 3) ovog člana, a isplati ga poreznom obvezniku, Poreska uprava rješenjem određuje prinudnu naplatu poreznih obaveza iz imovine dužnika pore- znog obveznika u visini prenesenog potraživanja.

(3) Vlada donosi uredbu kojom propisuje raspodjelu i namjenu sredstava ostvarenih od troškova prinudne naplate.

 

Prinudno izvršenje preplaćenih poreznih obaveza

Član 70.

(1) Poreska uprava je ovlašćena i za prinudno izvršenje rješenja o odobravanju povrata preplate poreznom obvezni- ku, kada porezni povjerilac, odnosno korisnik javnih prihoda koji je dužan da iz svojih sredstava izvrši povrat preplate ne postupi po izvršnom rješenju Poreske uprave o odobravanju povrata preplate.

(2) Izvršenje iz stava 1. ovog člana provodi se na nov- čanim sredstvima obveznika povrata preplate na računu kod banke, prijenosom odgovarajućeg iznosa na račun poreznog obveznika kome je odobren povrat preplate obaveze i obave- zivanjem banke da taj prijenos izvrši.

 

Pravo trećeg lica u postupku prinudne naplate

Član 71.

(1) Treće lice koje tvrdi da ima pravo svojine, ili založno pravo na svim ili pojedinim zaplijenjenim pokretnim stva- rima, može podnijeti Poreskoj upravi zahtjev da se te stvari izuzmu iz predmeta prinudne naplate.

(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, treće lice je dužno da priloži i dokaze o svom pravu na stvarima za koje traži da se izuzmu iz predmeta prinudne naplate.

(3) Zahtjev iz stava 1. ovog člana treće lice može pod- nijeti do dana prodaje stvari na koje se potraživanje trećeg lica odnosi.

(4) Prodaja ili prijenos stvari na imovinu Republike, u slu- čaju iz stava 1. ovog člana, odgađa se do okončanja postupka po zahtjevu za njihovo izuzimanje iz predmeta prinudne naplate.

 

Popis pokretnih stvari

Član 72.

(1) Porezni izvršilac ovlašćen je da radi popisivanja po- kretnih stvari s ciljem njihove zapljene, uđe na zemljište i u prostorije u kojima porezni obveznik obavlja svoju poslovnu djelatnost.

(2) Porezni izvršilac ima obavezu da prilikom ulaska na zemljište, ili u poslovne prostorije poreznog obveznika poka- že legitimaciju, i poreznom obvezniku da na uvid akt kojim se nalaže vršenje popisa pokretnih stvari i njihova zapljena.

(3) Ako porezni obveznik ne dozvoli poreznom izvršiocu da uđe u stan, ili drugu prostoriju radi vršenja popisa, procje- ne i zapljene pokretnih stvari koje se nalaze u stanu ili drugoj prostoriji, Poreska uprava će zatražiti asistenciju ovlašćenih policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.

(4) Uz zahtjev iz stava 3. ovog člana prilaže se izvršno rješenje Poreske uprave iz čl. 51. i 62. ovog zakona.

(5) Popis pokretnih stvari iz stava 1. ovog člana provodi se u prisustvu dva punoljetna svjedoka.

(6) Prednost u popisu i pljenidbi imaju stvari koje se pre- ma ocjeni poreznog izvršioca najlakše mogu unovčiti.

 

Procjena pokretnih stvari

Član 73.

(1) Procjenu popisanih stvari vrši porezni izvršilac to- kom popisa.

(2) Poreska uprava može odrediti drugo stručno lice kao procjenitelja ili pribaviti izvještaj o cijeni stvari od stručnih institucija ili organizacija.

(3) Popisana pokretna stvar oduzima se od poreznog obveznika u trenutku popisa.

(4) O izvršenom popisu, zapljeni i procjeni sačinjava se zapisnik.

(5) Zapisnik iz stava 4. ovog člana dostavlja se poreznom obvezniku.

(6) Na zapisnik iz stava 4. ovog člana porezni obveznik može izjaviti prigovor direktoru Poreske uprave u roku od tri dana od dana dostavljanja zapisnika.

(7) Postupak prinudne naplate odgađa se do donošenja rješenja po prigovoru.

(8) Žalba protiv rješenja iz stava 7. ovog člana ne odgađa njegovo izvršenje.

(9) Zapljena pokretnih stvari može se vršiti uz asistenci- ju ovlašćenih policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova.

 

Prodaja pokretnih stvari

Član 74.

(1) Pokretne stvari prodaju se usmenim javnim nadme- tanjem (u daljem tekstu: licitacija), u kojem učestvuju naj- manje dva ponuđača, a u slučajevima predviđenim ovim zakonom, neposrednom pogodbom između kupca i Poreske uprave, o čemu se donosi zaključak.

(2) Pokretne stvari prodaju se u viđenom stanju.

(3) Ako je pokretna stvar podložna kvarenju ili ako nje- no čuvanje iziskuje velike troškove, Poreska uprava tu stvar prodaje neposrednom pogodbom, bez odgađanja, po cijeni koja ne može biti niža od jedne trećine procijenjene vrijed- nosti pokretne stvari.

(4) Oglašavanje prodaje zaplijenjenih pokretnih stvari vrši se najkasnije u roku od tri dana od dana izvršene pro- cjene njihove vrijednosti najmanje u jednom dnevnom listu koji se distribuira na teritoriji cijele Republike, i na internet stranici Poreske uprave.

(5) Porezni obveznik, lica zaposlena u Poreskoj upravi i sa njima povezana lica ne mogu biti kupci stvari iz stava 1. ovog člana.

 

Licitaciona cijena

Član 75.

(1) Na prvoj licitaciji, pokretna stvar se ne može prodati po cijeni nižoj od 75% procijenjene vrijednosti, a početna cijena je u visini procijenjene vrijednosti imovine.

(2) U slučaju da se pokretna stvar ne proda na prvoj li- citaciji, određuje se i zakazuje druga, najkasnije u roku od osam dana od dana održavanja prve licitacije.

(3) Na drugoj licitaciji pokretna stvar se ne može prodati po cijeni nižoj od 50% utvrđene procijenjene vrijednosti.

(4) Ako pokretna stvar ne bude prodata i na drugoj lici- taciji, određuje se treća licitacija, najkasnije u roku od osam dana od dana održavanja druge licitacije.

(5) Na trećoj licitaciji pokretna stvar ne može se prodati po cijeni nižoj od jedne trećine procijenjene vrijednosti po- kretne stvari.

 

Prijenos nakon prodaje pokretnih stvari

Član 76.

(1) Nakon prodaje zaplijenjenih stvari, Poreska uprava kupcu, poslije izvršene uplate iznosa za koji mu je pokretna stvar prodata, izdaje potvrdu o prodaji stvari kojim se kupcu potvrđuje da je na njega preneseno pravo svojine i da je prav- ni osnov sticanja prava svojine kupovina stvari u postupku prinudne naplate poreza.

(2) Postupak prodaje zaplijenjenih stvari prekida se kada postignuta cijena dostigne visinu dugovane porezne obave- ze, a preostale stvari vraćaju se poreznom obvezniku.

(3) Ako prodaja zaplijenjenih stvari nije uspjela posred- stvom licitacije, kao i neposrednom pogodbom, stvari se rje- šenjem Poreske uprave prenose u svojinu Republike.

(4) O održanim licitacijama i o prodaji zaplijenjenih stvari neposrednom pogodbom sačinjava se zapisnik.

 

Prijenos stvari na Republiku

Član 77.

U slučaju prijenosa pokretnih stvari u svojinu Republike u svrhu izmirenja poreznih obaveza, porezna obaveza koja je bila predmet prinudne naplate smatra se izmirenom u iznosu od jedne trećine od procijenjene vrijednosti stvari.

 

Nesolventnost poreznog obveznika

Član 78.

(1) Kada se u postupku prinudne naplate utvrdi da pore- zni obveznik nema imovinu iz koje se porezni dug prinud- nom naplatom može namiriti, odnosno da mu je imovina koja se predaje Republici po vrijednosti manja od poreznog duga, Poreska uprava rješenjem konstatira njegovu privre- menu nesolventnost.

(2) Nesolventnost iz stava 1. ovog člana podliježe revizi- ji najmanje jednom godišnje.

(3) Ako porezni obveznik naknadno postane solventan, Poreska uprava ukida rješenje o proglašenoj nesolventnosti i nastavlja postupak prinudne naplate.

(4) Konstatiranje privremene nesolventnosti poreznog obveznika ne sprečava Poresku upravu da provodi mjere pri- nudne naplate protiv drugih odgovornih lica.

 

POGLAVLJE IX.

DRUGI NAČINI PRESTANKA POREZNE OBAVEZE

Zastarjelost utvrđivanja poreznih obaveza

Član 79.

(1) Utvrđivanje porezne obaveze, rješenjem Poreske uprave, može se izvršiti u roku od pet godina od dana pod- nošenja porezne prijave, odnosno od dana dospijeća porezne obaveze, računajući od dana koji je kasnije nastupio.

(2) Rok iz stava 1. ovog člana prekida se danom otpo- činjanja postupka utvrđivanja porezne obaveze i traje ne- prekidno, bez obzira na dužinu trajanja upravnog postupka, upravnog spora ili drugih postupaka čiji ishod može biti po- navljanje prvostepenog postupka utvrđivanja porezne obave- ze rješenjem Poreske uprave.

(3) Zahtjev za uračunavanje preplate obaveze u ispunje- nje buduće obaveze ili za povrat preplaćene obaveze može 

se podnijeti u roku od tri godine od dana prijema obavijesti o preplati poreznih obaveza.

(4) Za utvrđivanje činjenica u poreznom postupku koje su relevantne za utvrđivanje obaveze ne primjenjuju se ro- kovi zastarjelosti.

 

Zastarjelost prema trećim licima i zastarjelost povrata preplate
Član 80.

Rok zastarjelosti iz člana 79. stav. 1. ovog zakona pri- mjenjuje se i na lica koja su odgovorna za obaveze poreznog obveznika, a rok iz stava 3. istog člana na obveznika povrata preplate poreznih obaveza.

 

Zastarjelost naplate poreznih obaveza

Član 81.

(1) Utvrđena obaveza može se naplatiti prinudno ili sud- skim putem u roku od deset godina od dana izvršnosti pri- javljene porezne obaveze, odnosno od dana pravosnažnosti rješenja o plaćanju poreznih obaveza.

(2) Izuzetno od rokova zastarjelosti propisanih ovim za- konom, pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu do- prinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijeva.

 

Uračunavanje vremena prethodnika

Član 82.

U vrijeme zastarjelosti računa se i vrijeme koje je prote- klo u korist prethodnika poreznog obveznika, odnosno pret- hodnika lica odgovornog za obaveze poreznog obveznika ili prethodnika obveznika povrata porezne obaveze.

 

Utvrđivanje zastarjelosti po službenoj dužnosti

Član 83.

(1) Službena lica koja vode prvostepeni i drugostepeni porezni postupak dužna su da po službenoj dužnosti paze na zastarijevanje.

(2) U slučaju da se utvrdi da je nastupila zastarjelost određenih obaveza, Poreska uprava te obaveze otpisuje u cijelosti.

 

Obavijest o preplati poreznih obaveza

Član 84.

(1) Poreznog obveznika koji je preplatio svoju obavezu, Poreska uprava obavještava o preplati najkasnije u roku od 30 dana od dana uplate iznosa poreza koji predstavlja pre- platu.

(2) U obavijesti se navodi ukupan iznos preplate, iznos preplate kojim se može izmiriti druga obaveza i iznos pre- plate kojim se može izmiriti buduća obaveza, ili preplaćeni iznos vratiti obvezniku.

 

Automatsko izmirenje iznosom preplate

Član 85.

(1) U slučaju da se utvrdi da postoje druge dospjele a neizmirene obaveze poreznog obveznika, iznosom preplate se automatski izmiruju njegove druge dospjele obaveze, a porezni obveznik se o toj činjenici obavještava.

(2) Druga obaveza koja je izmirena iznosom preplate u skladu sa stavom 1. ovog člana, smatra se plaćenom na dan uplate koja je rezultirala preplatom.

(3) Ako je druga porezna obaveza veća od iznosa pre- plate, onda se namirenje te porezne obaveze vrši na način propisan članom 56. ovog zakona.

 

Povrat preplaćenog iznosa poreznih obaveza

Član 86.

(1) Ako je iznos preplate kojim se izmiruje druga obave- za poreznog obveznika veći od te obaveze, a obveznik nema druge dospjele obaveze, može iskoristiti razliku preplate za izmirivanje budućih obaveza ili će se izvršiti povrat razlike preplate.

(2) O zahtjevu za povrat preplate u smislu stava 1. ovog člana Poreska uprava je dužna da odluči u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

 

POGLAVLJE X.

POREZNA KONTROLA

Pojam porezne kontrole

Član 87.

Porezna kontrola je postupak provjere i utvrđivanja za- konitosti i pravilnosti prijavljivanja i plaćanja poreznih oba- veza, kao i postupak provjere pravilnosti i zakonitosti postu- panja po poreznim propisima, a koji vrše ovlašćena službena lica u Poreskoj upravi.

Inspektori Poreske uprave

Član 88.

(1) Ovlašćena službena lica u Poreskoj upravi su inspek- tori Poreske uprave, koji su dužni da posjeduju službenu legitimaciju i značku, i porezni izvršioci, koji su dužni da posjeduju službenu legitimaciju.

(2) Na radnopravni status inspektora i izvršilaca primje- njuju se opći propisi kojima se uređuje radnopravni status državnih službenika u republičkim organima uprave.

(3) Poslove inspektora može obavljati lice koje osim op- ćih i posebnih uvjeta neophodnih za zasnivanje radnog odno- sa u republičkom organu uprave na radnom mjestu državnog službenika, posjeduje certifikat za obavljanje inspekcijskih poslova i koje ima najmanje:

1) dvije godine iskustva u struci ili jednu godinu iskustva na inspekcijskim poslovima za zvanje mlađeg inspektora,

2) tri godine iskustva u struci i dvije godine iskustva na inspekcijskim poslovima za zvanje inspektora,

3) četiri godine iskustva u struci i tri godine iskustva na inspekcijskim poslovima za zvanje višeg inspektora.

(4) Osim slučajeva iz člana 11. stav 2. ovog zakona, in- spektor Poreske uprave odgovoran je za težu povredu rad- nih dužnosti i u slučaju kada ne preduzme mjere ili radnje koje je dužan da preduzme prilikom vršenja inspekcijskog nadzora.

(5) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uvjete, na- čin i postupak izdavanja certifikata iz stava 3. ovog člana.

(6) Direktor Poreske uprave, uz saglasnost ministra, do- nosi pravilnik kojim propisuje izgled i način izdavanja slu- žbene legitimacije i značke ovlašćenim službenim licima iz stava 1. ovog člana.

 

Prava i obaveze inspektora

Član 89.

U vršenju inspekcijskog nadzora, inspektor Poreske uprave ima ovlašćenje i obavezu da:

1) obavijesti subjekta nadzora o obavljanju inspekcij- skog pregleda, osim ako bi obavijest umanjila uspješnost inspekcijskog nadzora,

2) pokaže legitimaciju subjektu nadzora, odnosno odgo- vornom ili drugom ovlašćenom licu subjekta nadzora,

3) pozna subjekta nadzora sa pravima koja može da kori- sti u postupku inspekcijskog pregleda,

4) sasluša stranke i svjedoke u postupku,

5) pregleda poslovne prostorije u kojima se nalaze ili se pretpostavlja da se nalaze knjige i evidencije ili drugi pred- meti potrebni za provođenje i izvršenje poreznih propisa, te da pregleda knjige i evidencije,

6) privremeno izuzme dokumentaciju, knjige i eviden- cije ili foto-kopije, te druge predmete potrebne za provo- đenje i izvršavanje poreznih zakona, dok traje postupak porezne kontrole, uz izdavanje potvrde o izuzimanju dokumentacije, 

7) nalaže preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji, od- nosno zabrani vršenje određenih radnji, s ciljem potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja i osiguranja naplate poreznih obaveza,

8) o izvršenom inspekcijskom pregledu sačini zapisnik,

9) donese akt u upravnom postupku,

10) za privremeno oduzetu dokumentaciju, odnosno pri- vremeno ili trajno oduzete predmete i druge stvari izda po- tvrdu o oduzimanju,

11) zabrani obavljanje djelatnosti, kao i da zapečati objekat,
12) izda prekršajni nalog,

13) podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postup- ka,

14) podnese izvještaj Javnom tužilaštvu u slučaju da u postupku kontrole postoje osnovi sumnje u izvršenje krivič- nog djela,

15) preduzme i druge mjere i radnje za koje je ovlašćen ovim i drugim propisima.

 

Vrste porezne kontrole

Član 90.

(1) Vrste porezne kontrole su:

1) uredska kontrola,

2) terenska kontrola,

3) posebna kontrola,

4) informativna kontrola,

5) kontrola neregistriranog subjekta.

(2) Uredska kontrola traje najduže osam radnih dana od dana njenog početka određenog u nalogu za kontrolu.

(3) Terenska kontrola traje najduže 20 radnih dana od dana njenog početka određenog u nalogu za pojedinačnu kontrolu, a izuzetno se može produžiti, o čemu odlučuje ru- kovodilac organizacione jedinice u čijoj mjesnoj nadležnosti je kontrolirani porezni obveznik, odnosno direktor Poreske uprave ako je nadležnost za kontrolu u sjedištu Poreske upra- ve.

(4) Posebna kontrola predstavlja provjeru zakonitosti i pravilnosti primjene poreznih propisa, osim provjere zako- nitosti i pravilnosti prijavljivanja, ispunjavanja i utvrđivanja poreznih obaveza.

(5) Informativna kontrola predstavlja provjeru podataka i činjenica po zahtjevu drugih organa kao i lica koja imaju opravdan interes, te provjeru podataka i činjenica od značaja za vođenje poreznog postupka.

(6) Izuzetno od stava 5. ovog člana, službena lica Pore- ske uprave mogu provoditi informativnu kontrolu bez po- sebnog zahtjeva organa ili lica u slučaju kontrole priređivača igara na sreću u vezi sa pravilnošću plaćanja obaveza i prire- đivanja igara na sreću.

(7) Kontrola neregistriranog subjekta vrši se u skladu sa propisom kojim se uređuje rad inspekcija u Republici.

(8) Direktor Poreske uprave, uz saglasnost ministra, do- nosi pravilnik kojim se propisuju način i postupak vršenja kontrola.

 

Plan poreznih kontrola

Član 91.

(1) Porezna kontrola vrši se na osnovu godišnjeg i mje- sečnog plana, odnosno vanrednog plana, koji donosi direktor Poreske uprave, a koji je zasnovan na procjeni rizika pore- znog obveznika.

(2) Porezna kontrola može se vršiti i bez plana iz stava 1. ovog člana, u slučaju kada Poreska uprava utvrdi da je to neophodno zbog predmeta kontrole.

(3) Pri utvrđivanju plana iz stava 1. ovog člana vrši se i procjena uticaja porezne kontrole na efikasnost naplate pore- za u određenim djelatnostima.

(4) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ministar može zah- tijevati od direktora Poreske uprave donošenje vanrednog plana kontrole u slučaju da postoje pretpostavke koje upuću- ju na povećan obim izbjegavanja plaćanja poreznih obaveza.

 

Uredska porezna kontrola

Član 92.

(1) Uredska kontrola predstavlja skup radnji kojima Po- reska uprava provjerava tačnost podataka iskazanih u pore- znoj prijavi, računovodstvenim i drugim izvještajima pore- znog obveznika, te usklađenost sa zakonom, odnosno dru- gim propisom, a radi pravilnog i tačnog utvrđivanja porezne obaveze.

(2) Uredsku kontrolu vrši porezni inspektor u prostorija- ma Poreske uprave, na osnovu naloga za kontrolu.

(3) Nakon izvršene uredske kontrole, porezni inspektor sačinjava zapisnik, koji dostavlja poreznom obvezniku u roku od tri dana od dana sačinjavanja.

(4) Zapisnik iz stava 3. ovog člana predstavlja dokaz o provedenim radnjama u toku postupka uredske kontrole, a sadrži: datum, mjesto, vrijeme vršenja uredske kontrole, naznačenje poreznog obveznika i njegove identifikacione podatke, radnje koje su izvršene, dokaze koji su izvedeni u postupku, činjenice bitne za utvrđivanje obaveze, a stranice zapisnika se označavaju rednim brojem i potpisuju ih pore- zni obveznik i porezni inspektor.

(5) U slučaju da porezni obveznik odbije da potpiše zapi- snik, porezni inspektor o tome sačinjava službenu zabilješku, koja čini sastavni dio zapisnika i takav zapisnik predstavlja relevantan dokaz o provedenim radnjama u poreznom po- stupku.

(6) Porezni obveznik može uložiti primjedbe na zapisnik u roku od tri dana od dana dostavljanja zapisnika.

(7) U slučaju da se na osnovu iznesenih primjedaba vrše izmjene zapisnika, porezni inspektor sačinjava dopunu za- pisnika.

(8) U slučaju da porezni inspektor smatra da iznesene primjedbe ne mogu biti od uticaja na zapisnik, o tome se izjašnjava u rješenju.

(9) Na osnovu zapisnika i dopune zapisnika, porezni in- spektor donosi rješenje kojim se utvrđuju obaveze i nalaže njihovo plaćanje u skladu sa ovim zakonom.

 

Obaveze poreznih obveznika u postupku uredske kontrole
Član 93.

(1) Porezni obveznik dužan je da na poziv Poreske uprave, neposredno ili posredstvom punomoćnika, uče- stvuje u postupku uredske kontrole i da pruži tražena objašnjenja i dokumentaciju u roku koji odredi Poreska uprava.

(2) Neodazivanje pozivu iz stava 1. ovog člana ne odga- đa postupak uredske kontrole.

 

Terenska porezna kontrola

Član 94.

(1) Terenska kontrola predstavlja skup radnji kojima Po- reska uprava provjerava zakonitost i pravilnost ispunjavanja poreznih obaveza od poreznih obveznika.

(2) Terensku kontrolu obavlja porezni inspektor na osno- vu naloga za kontrolu.

(3) Porezni obveznik obavještava se o kontroli najkasnije tri dana prije dana počinjanja kontrole.

(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, direktor Poreske uprave može naložiti kontrolu kojoj se pristupa bez obavje- štavanja poreznog obveznika ako ocijeni da postoje sumnje 

da bi se ta kontrola mogla na bilo koji način osujetiti, ili ako bi obavještavanje o kontroli moglo bitno uticati na utvrđiva- nje i plaćanje poreza.

 

Mjesto vršenja terenske kontrole

Član 95.

(1) Terenska kontrola vrši se u poslovnim prostorijama poreznog obveznika, ili na drugom mjestu, ovisno o pred- metu kontrole.

(2) Porezni obveznik dužan je da ako se terenska kontro- la vrši u njegovim poslovnim prostorijama, osigura odgova- rajuće mjesto za rad poreznog inspektora.

(3) Ako ne postoji odgovarajući prostor za vršenje teren- ske kontrole u poslovnim prostorijama poreznog obveznika, kontrola se može obaviti na drugom mjestu koje odredi Po- reska uprava, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

 

Vrijeme vršenja terenske kontrole

Član 96.

(1) Terenska kontrola obavlja se u toku radnog vremena poreznog obveznika i Poreske uprave, a može se nastaviti i po isteku radnog vremena u slučaju ako je kontrola počela u toku radnog vremena i ako porezni obveznik na to pristane.

(2) Izuzetno, terenska kontrola može da se obavlja u bilo koje vrijeme, bez pristanka poreznog obveznika ako okolno- sti kontrole to nalažu, odnosno ako postoji opasnost da po- rezni obveznik oteža ili osujeti kontrolu, prikrije dokaze, te ako se obavlja kontrola neregistriranog subjekta ili posebna kontrola.

 

Prava i obaveze poreznih obveznika u postupku terenske kontrole
Član 97.

(1) Porezni obveznik ima pravo i obavezu da učestvuje u utvrđivanju činjeničnog stanja i daje objašnjenja i izjave na zahtjev poreznog inspektora.

(2) Porezni obveznik dužan je da poreznom inspektoru omogući uvid u stanje sirovina, reprodukcionog materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe (u daljem tekstu: roba) i opreme, kao i da omogući uvid u poslovne knjige, evidencije i drugu dokumentaciju ili isprave.

(3) Ako nije u mogućnosti da prisustvuje terenskoj kon- troli, porezni obveznik određuje lice koje u njegovo ime izvršava obaveze iz st. 1. i 2. ovog člana.

(4) Neizvršavanje obaveza poreznog obveznika iz st. 1. do 3. ovog člana ne odlaže vršenje terenske kontrole.

(5) Porezni inspektor može zahtijevati podatke, odnosno uvid u dokumentaciju i od zaposlenih kod poreznog obvezni- ka ili drugih lica.

(6) Porezni inspektor zahtjev iz stava 5. ovog člana sa- općava usmeno.

(7) Lica iz stava 5. ovog člana dužna su da podatke koji- ma raspolažu, odnosno dokumentaciju učine dostupnim po- reznom inspektoru.

 

Zapisnik o izvršenoj terenskoj kontroli

Član 98.

(1) Porezni inspektor sačinjava zapisnik o izvršenoj te- renskoj kontroli, koji dostavlja poreznom obvezniku u roku od tri dana od dana završetka kontrole.

(2) Zapisnik iz stava 1. ovog člana predstavlja dokaz o provedenim radnjama u toku postupka terenske kontrole, a sadrži: datum, mjesto, vrijeme vršenja terenske kontrole, naznačenje poreznog obveznika i njegove identifikacione podatke, radnje koje su izvršene, dokaze koji su izvedeni u postupku, činjenice bitne za utvrđivanje obaveze, a stranice zapisnika se označavaju rednim brojem i potpisuju ih pore- zni obveznik i porezni inspektor.

(3) U slučaju da porezni obveznik odbije da potpiše zapi- snik, porezni inspektor o tome sačinjava službenu zabilješku, koja čini sastavni dio zapisnika i takav zapisnik predstavlja relevantan dokaz o provedenim radnjama u poreznom po- stupku.

(4) Porezni obveznik može uložiti primjedbe na za- pisnik u roku od tri dana od dana dostavljanja zapisnika.

(5) U slučaju da se na osnovu iznesenih primjedaba vrše izmjene zapisnika, porezni inspektor sačinjava dopunu za- pisnika.

(6) U slučaju da porezni inspektor smatra da iznesene primjedbe ne mogu biti od uticaja na zapisnik, o tome se izjašnjava u rješenju.

 

Utvrđivanje poreznih obaveza rješenjem Poreske uprave
Član 99.

(1) Ako se u postupku terenske kontrole utvrdi da po- rezni obveznik nije primijenio, ili nije pravilno primijenio propise prilikom utvrđivanja porezne obaveze koje obveznik sam vrši, na osnovu stanja utvrđenog u zapisniku, odnosno dopune zapisnika, donosi se rješenje za plaćanje utvrđenih poreznih obaveza iz člana 51. ovog zakona.

(2) Porezni inspektor donosi rješenje iz stava 1. ovog člana u roku od osam dana od dana dostavljanja zapisnika poreznom obvezniku, odnosno dopune zapisnika o terenskoj kontroli.

(3) Na dalji postupak po rješenju iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe čl. 62. do 81. ovog zakona.

 

Posebna kontrola

Član 100.

(1) Posebna kontrola predstavlja skup radnji kojima Po- reska uprava provjerava zakonitost i pravilnost primjene po- reznih propisa.

(2) Posebna kontrola ne obuhvaća kontrolu zakonitosti i pravilnosti prijavljivanja, utvrđivanja i izmirivanja poreznih obaveza.

(3) Posebna kontrola se vrši na osnovu plana kontrola i naloga, a izuzetno, može se vršiti bez plana i naloga za kon- trolu ako okolnosti kontrole to nalažu.

(4) Posebna kontrola vrši se u mjestu gdje obveznik oba- vlja djelatnost, ili na bilo kojem drugom mjestu koje je po- dobno za vršenje kontrole.

(5) Posebna kontrola vrši se u radno vrijeme poreznog obveznika i Poreske uprave, a izuzetno u bilo koje vrijeme ako okolnosti kontrole to nalažu.

(6) Posebna kontrola može se vršiti i na osnovu odluke, odnosno drugog akta Koordinacionog tijela za inspekcijski nadzor, zajedničkim aktivnostima ovlašćenih inspektora Poreske uprave, Republičke uprave za inspekcijske poslove i Republičke uprave za igre na sreću.

 

Primjena pravila postupka posebne kontrole

Član 101.

(1) Pravila postupka posebne porezne kontrole, propisa- na ovim zakonom, primjenjuju se u sljedećim slučajevima:

1) u postupku kontrole prijavljivanja obveznika doprino- sa u Jedinstvenom sistemu u skladu sa ovim zakonom,

2) u postupku kontrole primjene zakona kojim se uređuju fiskalne kase,

3) u drugim postupcima kontrole ako je Poreska uprava za to ovlašćena posebnim zakonom.

(2) Kontrola prijavljivanja obveznika doprinosa u Jedin- stveni sistem iz stava 1. tačka 1) ovog člana vrši se putem računara i drugih elektronskih uređaja koji omogućavaju stalnu vezu sa serverom Poreske uprave i Jedinstvenim siste- mom u realnom vremenu.

(3) S ciljem provođenja kontrole iz stava 1. tačka 1) ovog člana, obveznik doprinosa je dužan licu koje provodi kontro-

lu staviti na uvid osobnu kartu ili drugu osobnu ispravu, na osnovu koje se mogu utvrditi podaci potrebni za kontrolu.

(4) Ako obveznik doprinosa u toku kontrole iz stava 1. tačka 1) ovog člana ne posjeduje osobnu kartu ili drugu osobnu ispravu, podaci potrebni za kontrolu se mogu utvrđi- vati i na drugi način (izjavom svjedoka, kontroliranog obve- znika doprinosa i slično).

 

Zapisnik i rješenje o izvršenoj posebnoj kontroli

Član 102.

(1) O izvršenoj posebnoj kontroli, porezni inspektor sa- činjava zapisnik na mjestu vršenja kontrole, koji potpisuje i uručuje poreznom obvezniku odmah po završetku kontrole.

(2) Zapisnik iz stava 1. ovog člana predstavlja dokaz o provedenim radnjama u toku posebnog postupka, a sadrži: datum, mjesto, vrijeme vršenja posebne kontrole, naznače- nje poreznog obveznika i njegove identifikacione podatke, radnje koje su izvršene, dokaze koji su izvedeni u postupku, činjenice bitne za utvrđivanje nepravilnosti, a stranice za- pisnika se označavaju rednim brojem i potpisuju ih porezni obveznik i porezni inspektor.

(3) Postupku posebne kontrole prisustvuje odgovorno, odnosno ovlašćeno lice poreznog obveznika, a u slučaju da to lice odbije ili nije u mogućnosti da prisustvuje po- stupku posebne kontrole, posebna kontrola se vrši u prisu- stvu lica zatečenog u mjestu vršenja kontrole.

(4) U slučaju da porezni obveznik, odnosno lice koje pri- sustvuje kontroli, odbije da potpiše zapisnik, porezni inspek- tor o tome sačinjava službenu zabilješku, koja čini sastavni dio zapisnika i takav zapisnik predstavlja relevantan dokaz o provedenim radnjama u poreznom postupku.

(5) Po završetku izrade zapisnika, porezni inspektor daje na uvid zapisnik kontroliranom poreznom obvezniku.

(6) U slučaju da porezni obveznik ima primjedbe, pore- zni inspektor ih unosi u zapisnik, i ako utvrdi da su opravda- ne, sačinjava dopunu zapisnika, a ako utvrdi da nisu oprav- dane, o tome se izjašnjava u rješenju.

(7) Nakon sačinjavanja zapisnika, a u slučaju da u po- stupku posebne kontrole utvrdi nepravilnost, porezni inspek- tor donosi usmeno rješenje, kojim izriče mjere u skladu sa svojim ovlašćenjima, a što je dužan da konstatira u zapisni- ku.

(8) Porezni inspektor dužan je da u roku od tri dana od dana donošenja usmenog rješenja izradi pismeni otpravak tog rješenja i dostavi ga poreznom obvezniku.

(9) Protiv rješenja iz stava 8. ovog člana, porezni obveznik može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja pismenog otpravka tog rješe- nja.

 

Informativna kontrola

Član 103.

(1) Informativnu kontrolu provode službena lica Poreske uprave.

(2) Nakon izvršene informativne kontrole, službeno lice ne donosi upravni akt, već o provedenoj kontroli sačinjava zapisnik.

(3) Zapisnik iz stava 2. ovog člana predstavlja dokaz u drugim poreznim postupcima, kao i u postupcima koje vode drugi republički organi.

(4) Zapisnik iz stava 2. ovog člana dostavlja se poreznom obvezniku i licu po čijem zahtjevu je provedena informa- tivna kontrola, a u slučaju provedene informativne kontrole priređivača igra na sreću, zapisnik se dostavlja priređivaču kod kojeg je kontrola izvršena, Republičkoj upravi za igre na sreću i Ministarstvu.

 

POGLAVLJE XI.

POSTUPAK PO PRAVNOM LIJEKU

Žalba protiv rješenja Poreske uprave

Član 104.

(1) Protiv rješenja Poreske uprave može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) O žalbi protiv rješenja Poreske uprave odlučuje Mini- starstvo u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa kojim se uređuje opći upravni postupak.

(3) Žalba se izjavljuje Ministarstvu posredstvom prvo- stepenog organa, u skladu sa propisom kojim se uređuje opći upravni postupak.

 

Pravno djejstvo žalbe

Član 105.

(1) Žalba izjavljena protiv rješenja Poreske uprave zadr- žava izvršenje tog rješenja.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, žalba izjavljena pro- tiv rješenja o prinudnoj naplati i rješenja o izvršenoj poseb- noj kontroli ne zadržava izvršenje tog rješenja.

 

Drugostepeni porezni postupak

Član 106.

(1) Drugostepeni porezni postupak provode službena lica Ministarstva u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.

(2) Drugostepeni organ povodom žalbe može:

1) odbaciti žalbu - ako je to propustio da uradi prvoste- peni organ,

2) žalbu poreznog obveznika odbiti kao neosnovanu,

3) poništiti prvostepeno rješenje i vratiti predmet na po- novni postupak,

4) djelimično poništiti prvostepeno rješenje i vratiti ga u tom dijelu na ponovni postupak,

5) poništiti prvostepeno rješenje i sam riješiti poreznu stvar, 6) poništiti prvostepeno rješenje u cijelosti,
7) poništiti prvostepeno rješenje djelimično,
8) izmijeniti prvostepeno rješenje.

 

POGLAVLJE XII. NADZOR I KAZNENE ODREDBE

Upravni nadzor

Član 107.

Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona vrši Mi- nistarstvo.

 

Inspekcijski nadzor

Član 108.

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona vrši Poreska uprava.

(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom člana 37. st. 2. i 4. ovog zakona, osim Poreske uprave, vrše i svi inspektori određeni zakonom kojim se uređuje rad inspekcije Republi- ke Srpske, u skladu sa odredbama ovog zakona.

 

Privremena zabrana obavljanja djelatnosti zbog nepodnošenja prijave u Jedinstveni sistem 

Član 109.

(1) Ako u toku posebne kontrole ovlašćeni inspektor utvrdi da uplatilac doprinosa nije podnio prijavu za registra- ciju obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu, na način i u roku propisanom članom 37. st. 2. i 4. ovog zakona, usme- nim rješenjem uplatiocu doprinosa izriče mjeru zabrane oba- vljanja djelatnosti do otklanjanja nepravilnosti, a najmanje u trajanju od 15 dana.

(2) Usmeno rješenje iz stava 1. ovog člana izvršava se odmah, pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge 

opreme za rad kojom uplatilac doprinosa (poslodavac) oba- vlja djelatnost.

(3) U slučaju izvršenja usmenog rješenja pečaćenjem, porezni obveznik, odnosno lice koje prisustvuje kontroli, du- žno je da osigura iznošenje kvarljivih namirnica iz prostora, te preduzme sve sigurnosne i druge mjere da ne bi došlo do nastanka štete.

(4) Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće se izvršiti ako porezni obveznik u roku od 72 sata od izricanja usmenog rješenja dostavi ovlašćenom inspektoru dokaz o uplati novčane kazne izre- čene prekršajnim nalogom za izvršeni prekršaj utvrđen ovim zakonom.

(5) U slučaju iz stava 4. ovog člana, ovlašćeni inspektor obustavlja upravni postupak i ne donosi pismeni otpravak rješenja.

(6) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje postupak i način izvršenja mjere zabrane obavljanja djelatnosti zbog nepodnošenja prijave u Jedinstveni sistem.

 

Ponovljeni prekršaj

Član 110.

(1) Ako u toku posebne kontrole ovlašćeni inspektor utvrdi da uplatilac doprinosa nije podnio prijavu za registra- ciju obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu na način i u roku propisanom članom 37. st. 2. i 4. ovog zakona, a da mu je već prethodno pravosnažno izrečena sankcija za isti prekršaj, usmenim rješenjem tom uplatiocu doprinosa izriče mjeru zabrane obavljanja djelatnosti do otklanjanja nepravil- nosti, a najmanje u trajanju od 30 dana.

(2) Usmeno rješenje iz stava 1. ovog člana izvršava se odmah, pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad kojom uplatilac doprinosa (poslodavac) oba- vlja djelatnost, a porezni obveznik, odnosno lice koje prisu- stvuje kontroli dužno je da postupi na način propisan članom 109. stav 3. ovog zakona.

 

Pravni lijek

Član 111.

Izuzetno od člana 102. stav 9. ovog zakona, protiv rje- šenja kojim se izriče mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz čl. 109. i 110. ovog zakona, uplatilac doprinosa može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja pismenog otpravka rješenja.

 

Prekršaji poreznog obveznika, pravnog lica i preduzetnika
Član 112.

(1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 6.000 KM ka- znit će se za prekršaj porezni obveznik, pravno lice ili drugi subjekt ako:

1) se ne registrira u Poreskoj upravi, ili ako se ne re- gistrira u roku i na način propisan za registraciju poreznih obveznika u Poreskoj upravi ili ne prijavi Poreskoj upravi promjenu podataka u vezi sa upisom u registar kod Poreske uprave (član 19. tačka 1),

2) ne podnese poreznu prijavu, ili ne podnese poreznu prijavu na način i u roku koji je propisan poreznim propisima (član 19. tačka 3),

3) ne vodi poslovne knjige i evidencije u skladu sa pore- znim propisima (član 19. tačka 6).

(2) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM ka- znit će se za prekršaj porezni obveznik, pravno lice ili drugi subjekt ako:

1) ne dozvoli poreznom izvršiocu da uđe u prostorije u kojima porezni obveznik obavlja svoju poslovnu djelatnost, a radi vršenja popisa i zapljene pokretnih stvari u postupku prinudne naplate poreznih obaveza (član 72. stav 1),

2) ne učestvuje na poziv Poreske uprave u postupku uredske kontrole, ne pruži tražena objašnjenja, ili ne dostavi

na zahtjev inspektora svu dokumentaciju koja je potrebna za provođenje uredske kontrole (član 19. tačka 11. i član 93. stav 1),

3) ne učestvuje na poziv Poreske uprave u postupku te- renske kontrole, ne pruži tražena objašnjenja, ili ne dostavi na zahtjev inspektora svu dokumentaciju koja je potrebna za pro- vođenje uredske kontrole (član 19. tačka 11. i član 97. st. 1. i 2),

4) ne omogući poreznom inspektoru odgovarajuće mje- sto za vršenje terenske kontrole (član 95. stav 2),

5) ometa službenike Poreske uprave u provođenju zako- nom utvrđenih dužnosti (član 19. tačka 12).

(3) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM ka- znit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu.

(4) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 2. ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu.

(5) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM ka- znit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana preduzetnik.

(6) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 2. ovog člana preduzetnik.

 

Prekršaji poreznog obveznika fizičkog lica

Član 113.

Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj iz člana 112. stav 1. t. 1) i 2) i stav 2. t. 2) i 5) ovog zakona porezni obveznik - fizičko lice.

 

Prekršaj zbog nepodnošenja prijave u Jedinstveni sistem
Član 114.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 30.000 KM kaznit će se uplatilac doprinosa - pravno lice ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu, na način i u roku propisanom u članu 37. st. 2. i 4. ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kaznit će se uplatilac doprinosa - fizičko lice.

(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu.

(4) Prekršajni nalog za prekršaj iz ovog člana može, osim Poreske uprave, izdati i organ iz člana 108. stav 2. ovog za- kona koji je ovim zakonom ovlašćen da vrši kontrolu podno- šenja prijave u Jedinstveni sistem.

 

Prekršaj obaveze prijavljivanja, obračuna i plaćanja poreznih obaveza
Član 115.

Novčanom kaznom u iznosu od 30% od iznosa obaveze utvrđene u postupku porezne kontrole, a najviše do 200.000 KM kaznit će se za prekršaj porezni obveznik koji nije ni pri- javio ni platio poreznu obavezu (član 19. t. 3. i 4).

 

Prekršaj banke

Član 116.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 30.000 KM kaznit će se banka ako:

1) otvori račun za poreznog obveznika bez dokaza o re- gistraciji u Poreskoj upravi (član 40),

2) ne izvrši blokadu računa poreznog obveznika po do- stavljanju zaključka o uspostavljanju privremene mjere osi- guranja od Poreske uprave (član 57. stav 3. tačka 3),

3) ne izvršava prijenos sredstava po nalogu Poreske uprave u postupku prinudne naplate (član 55. st. 3. i 4, član 69. stav 1. tačka 2. i član 70. stav 2).

(2) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM ka- znit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice banke.

 

Prekršaji drugih odgovornih lica

Član 117.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM ka- znit će se za prekršaj pravno lice ako:

1) ne izvrši prijenos potraživanja prema svom dužniku na račun prinudne naplate u postupku prinudne naplate protiv njegovog dužnika, po nalogu Poreske uprave (član 69. stav 1. tačka 3),

2) ne izvrši prodaju i prijenos iznosa ostvarenog proda- jom hartija od vrijednosti po nalogu Poreske uprave (član 69. stav 1. tačka 4),

3) po nalogu Poreske uprave ne izvrši obavezu (član 69. stav 1. tačka 6).

(2) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM ka- znit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana fizičko lice.

 

Prekršaji organa nadležnih za registre

Član 118.

(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM ka- znit će se organ nadležan za upis u odgovarajući registar lica koja obavljaju privrednu djelatnost, odnosno koji vodi ma- tične evidencije i evidenciju prebivališta fizičkog lica ako ne prijavi ili ne prijavi u roku Poreskoj upravi svaku promjenu u evidencijama ili registrima za koje su nadležni (član 39. st. 1. i 2).

(2) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u nadležnom organu.

 

POGLAVLJE XIII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci

Član 119.

Porezni postupci započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, završit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada je postupak započet.

 

Zastarjelost u započetim postupcima

Član 120.

Ako je porezna obaveza utvrđena, odnosno naložena rješenjem Poreske uprave, ili utvrđena na osnovu porezne prijave, a ti porezni akti su postali izvršni prije stupanja na snagu ovog zakona, u odnosu na te obaveze primjenjuju se rokovi o zastarjelosti za naplatu određeni zakonom koji je bio na snazi u vrijeme nastupanja izvršnosti rješenja, odno- sno u vrijeme kada je rok zastarjelosti za njihovu naplatu počeo da teče.

 

Prijava za evidenciju imovine i obaveza

Član 121.

(1) Fizička lica i sa njima povezana fizička lica koja učestvuju neposredno ili posredno u kontroli pravnog lica, kao i fizička lica koja obavljaju samostalnu djelatnost i sa njima povezana fizička lica dužna su da u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona podnesu Poreskoj upravi prijavu za evidenciju ukupne imovine i obaveza u zemlji i inozemstvu, sa stanjem na dan 31. de- cembar 2019. godine.

(2) Fizičko lice učestvuje neposredno ili posredno u kon- troli pravnog lica kada to lice posjeduje neposredno ili po- sredno najmanje 25% akcija ili udjela u tom pravnom licu ili kada to lice ima faktičku mogućnost da kontrolira poslovne odluke pravnog lica.

(3) Lice ima faktičku mogućnost kontrole nad poslovnim odlukama pravnog lica kada osobno ili preko povezanih lica:

1) ima ili kontrolira 25% ili više glasačkih prava u pri- vrednom subjektu,

2) ima kontrolu nad sastavljanjem odbora direktora pri- vrednog subjekta,

3) ima pravo na učešće u dobiti privrednog subjekta od 25% ili više,

4) je član porodice lica koje posjeduje neposredno ili po- sredno najmanje 25% akcija ili udjela u privrednom subjektu ili

5) na drugi način ima faktičku kontrolu nad poslovnim odlukama privrednog subjekta.

(4) Povezano lice sa fizičkim licem je član njegove po- rodice.

(5) Članovima porodice iz stava 4. ovog člana smatraju se bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci.

(6) Imovinu i obaveze, u smislu stava 1. ovog člana, čine:

1) nepokretnosti (stan, kuća, poslovna zgrada i prostori- je, garaža, zemljište i drugo),

2) akcije, udjeli u pravnom licu i ostale hartije od vrijed- nosti,

3) oprema za obavljanje samostalne djelatnosti, 4) motorna vozila, plovni objekti i zrakoplovi, 5) štedni ulozi i gotov novac,
6) druga imovinska prava i

7) sve obaveze poreznog obveznika.

(7) Podaci iz prijave za evidenciju ukupne imovine i obaveza iz stava 1. ovog člana predstavljaju poreznu tajnu i prevashodno imaju za cilj otkrivanje i rješavanje pitanja ispravnosti postupanja poreznih obveznika u poštovanju po- reznih propisa.

 

Donošenje pravilnika

Član 122.

(1) U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će donijeti Uredbu o rasporedu i namjeni sred- stava od troškova postupka prinudne naplate (član 69. stav 3).

(2) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, ministar će donijeti:

1) Pravilnik o formi, sadržaju i načinu izrade i objave izvještaja o radu Poreske uprave (član 12. stav 3),

2) Pravilnik o načinu i postupku vođenja baze podataka i kategorizacije rizičnih uplatilaca doprinosa u Jedinstvenom sistemu (član 15. stav 9),

3) Pravilnik o postupku i načinu primjene indirektnih metoda procjene porezne osnovice (član 27. stav 3),

4) Pravilnik o postupku registracije i identifikacije pore- znih obveznika (član 39. stav 3),

5) Pravilnik o načinu i postupku provođenja prinudne na- plate (član 62. stav 6),

6) Pravilnik o postupku izdavanja certifikata za obavlja- nje inspekcijskih poslova (član 88. stav 5),

7) Pravilnik o načinu i postupku izvršenja mjere zabrane obavljanja djelatnosti zbog nepodnošenja prijave u Jedin- stveni sistem (član 109. stav 6).

(3) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, direktor Poreske uprave, uz saglasnost ministra, do- nijet će:

1) Pravilnik o postupku, načinu i rokovima podnošenja poreznih prijava (član 46. stav 7),

2) Pravilnik o izgledu i načinu izdavanja službene legiti- macije i značke ovlašćenim službenim licima Poreske upra- ve (član 88. stav 6),

3) Pravilnik o načinu i postupku vršenja inspekcijske kontrole (član 90. stav 8).

(4) Do donošenja akata iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, primje- njivat će se podzakonski akti koji su bili na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona ako sa njim nisu u suprot- nosti.

 

Pribavljanje certifikata

Član 123.

Inspektori Poreske uprave dužni su da pribave certifikat za obavljanje inspekcijskih poslova u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz člana 88. stav 5. ovog zakona.

 

važenja

Član 124.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o poreznom postupku Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 102/11, 108/11, 67/13, 31/14 i 44/16).

 

Stupanje na snagu

Član 125.

Ovaj zakon se objavljuje u “Službenom glasniku Repu- blike Srpske”, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.

 

Broj: 02/1-021-677/20

22. jula 2020. godine Banjaluka

 

Predsjednik Narodne skupštine, Nedeljko Čubrilović, s.r