Zakon o visokom obrazovanju
Ovim zakonom uređuju se: ciljevi i principi visokog obrazovanja u Republici Srpskoj, nivoi i vrste visokog obrazovanja, osnivanje, organizacija i rad visokoškolskih ustanova, opća načela u oblasti osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju, obrazovna, naučnoistraživačka i umjetnička djelatnost visokoškolskih ustanova, prava i obaveze akademskog osoblja i studenata, tijela u oblasti visokog obrazovanja
SLUŽBENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE - Broj 67
Na osnovu Amandmana XL. tačka 2. na Ustav Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 28/94), donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Proglašavam Zakon o visokom obrazovanju, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Desetoj redovnoj sjednici, održanoj 25. juna 2020. godine, a Vijeće naroda 6. jula 2020. godine konstatiralo da se Zakon o visokom obrazovanju ne odnosi na vitalni nacionalni interes ni jednog od konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj.
Broj: 01-020-1980/20 7.
jula 2020. godine Banjaluka
Predsjednik Republike, Željka Cvijanović, s.r.
ZAKON
O VISOKOM OBRAZOVANJU
POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet Zakona
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se: ciljevi i principi visokog obrazovanja u Republici Srpskoj, nivoi i vrste visokog obrazovanja, osnivanje, organizacija i rad visokoškolskih usta- nova, opća načela u oblasti osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju, obrazovna, naučnoistraživačka i umjetnička djelatnost visokoškolskih ustanova, prava i obaveze akademskog osoblja i studenata, tijela u oblasti visokog obrazovanja, finansiranje visokoškolskih ustanova, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.
Djelatnost visokog obrazovanja
Član 2.
(1) Visoko obrazovanje je djelatnost od općeg interesa za Republiku Srpsku (u daljem tekstu: Republika).
(2) Ovim zakonom uspostavljaju se principi i standardi djelatnosti visokog obrazovanja, u skladu sa strateškim ciljevima evropskog prostora visokog obrazovanja.
Ciljevi visokog obrazovanja
Član 3.
Ciljevi visokog obrazovanja su:
1) obrazovanje stručnog kadra u skladu sa strateškim dokumentima Republike i potrebama tržišta rada,
2) razvoj i unapređivanje nauke i umjetničkog stvaralaštva,
3) očuvanje kulturnog identiteta,
4) stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj karijera visokoobrazovanih stručnjaka u Republici,
5) razvoj društva i privrede.
Principi visokog obrazovanja
Član 4.
Visoko obrazovanje zasniva se na sljedećim principima:
1) akademske slobode,
2) autonomija,
3) etičnost akademskog osoblja,
4) student je u centru učenja i podučavanja,
5) jedinstvo nastave i naučnoistraživačkog, odnosno umjetničkog rada i realizacije društveno korisnih projekata,
6) uvažavanje humanističkih i demokratskih vrijednosti evropskih i nacionalnih tradicija,
7) usklađivanje sa evropskim prostorom visokog obrazovanja,
8) razvoj sistema osiguranja kvaliteta u skladu sa Stan- dardima i smjernicama za osiguravanje kvaliteta u evrop- skom prostoru visokog obrazovanja (engl. Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area, u daljem tekstu: ESG standardi),
9) otvorenost prema građanima,
10) interakcija sa društvenom zajednicom i obaveza visokoškolskih ustanova da razvijaju društvenu odgovornost,
11) usmjerenost ka višem stepenu finansijske samoodrživosti,
12) objektivne i transparentne procedure izbora, zapošljavanja i napredovanja nastavnog osoblja,
13) transfer znanja i zaštita intelektualne svojine,
14) podsticanje izvrsnosti u nauci i umjetnosti i uporedivost sa međunarodnim kriterijima kvaliteta,
15) podsticanje inovativnosti i preduzetništva s ciljem afirmacije konkurentnosti,
16) ravnopravnost visokoškolskih ustanova bez obzira na oblik svojine, odnosno na to ko je osnivač,
17) poštovanje ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući zabranu svih vidova diskriminacije,
18) ravnopravnost polova,
19) podsticanje inkluzije ugroženih grupa.
Akademske slobode
Član 5.
(1) Akademsko osoblje ima slobodu naučnoistraživačkog rada i umjetničkog stvaralaštva, te slobodu izbora metoda interpretacije nastavnih sadržaja, a da se time ne izlaže opasnosti od gubitka statusa koji ima u visokoškolskoj ustanovi.
(2) Akademske slobode iz stava 1. ovog člana ne mogu se tumačiti, niti primjenjivati na način koji dovodi u pitanje poštovanje zakonom utvrđenih prava i obaveza za akademsko osoblje.
Autonomija
Član 6.
(1) Visokoškolske ustanove imaju autonomiju u nastavnom, naučnoistraživačkom i umjetničkom radu u okviru dobivene dozvole za rad.
(2) Visokoškolska ustanova, u skladu sa zakonom, ima pravo na:
1) slobodu istraživanja, umjetničkog stvaralaštva i prenošenja znanja,
2) izbor svojih akademskih, upravnih i rukovodnih tijela,
3) uređivanje svoje strukture i aktivnosti sopstvenim pravilima u skladu s ovim zakonom,
4) zapošljavanje nastavnog i drugog osoblja u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast rada i ovim zakonom,
5) razvijanje, usvajanje i realizaciju studijskih programa, naučnoistraživačkih i umjetničkih projekata i utvrđivanje pravila studiranja,
6) dodjelu zvanja nastavnom i drugom osoblju u skladu sa ovlašćenjima iz ovog zakona,
7) samostalno ostvarivanje nastavne, istraživačke i umjetničke saradnje i djelatnosti sa drugim visokoškolskim ustanovama i drugim pravnim i fizičkim licima u Republici, Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) i inozemstvu,
8) izbor organa u skladu sa statutom i drugim aktima,
9) finansijsku autonomiju u skladu sa ovim zakonom,
10) upravljanje imovinom u skladu sa zakonom,
11) upravljanje intelektualnom svojinom u procesima prijenosa znanja.
Nepovredivost akademskog prostora
Član 7.
(1) Prostor visokoškolske ustanove je nepovrediv.
(2) Policijski službenici mogu ući u prostorije visokoškolske ustanove, bez dozvole nadležnog organa visokoškolske ustanove, na osnovu naloga suda.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, policijski službenici mogu ući u prostorije visokoškolske ustanove, bez dozvole nadležnog organa visokoškolske ustanove i bez naloga suda ako je to neophodno radi lišavanja slobode učinioca krivičnog djela ili radi spašavanja ljudi i imovine.
Pravo na visoko obrazovanje
Član 8.
(1) Pristup visokom obrazovanju imaju sva lica koja su završila četvorogodišnju srednju školu u Republici i BiH, kao i lica koja su završila odgovarajuću školu u inozemstvu.
(2) Pristup visokom obrazovanju ne može biti ograničen direktno ili indirektno na osnovu: pola, rodnog identiteta, rase, seksualne orijentacije, fizičkog ili drugog nedostatka, bračnog stanja, boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog, etničkog ili socijalnog po- rijekla, veze sa nekom nacionalnom zajednicom, imovine, broja godina ili nekog drugog statusa.
(3) Za lice koje je školu završilo u inozemstvu nadležni organ provodi postupak priznavanja javne isprave o steče- nom nivou obrazovanja.
(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, za lice koje je završilo srednju školu u Republici Srbiji ne provodi se postupak priznavanja isprave o stečenom nivou obrazovanja.
(5) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog i ženskog roda podrazumijevaju oba roda.
POGLAVLJE II.
SAVJET ZA VISOKO OBRAZOVANJE REPUBLIKE SRPSKE
Savjet Član 9.
(1) Savjet za visoko obrazovanje Republike Srpske (u daljem tekstu: Savjet) djeluje kao neovisno akademsko, stručno i savjetodavno tijelo.
(2) Administrativno-tehničke poslove za Savjet obavlja Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(3) Rad i funkcioniranje Savjeta uređuje se Poslovnikom o radu Savjeta, u skladu sa odredbama ovog zakona.
(4) Poslovnik o radu donosi Savjet dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja svojih članova.
(5) Članovi Savjeta imaju pravo na mjesečnu naknadu za rad, čija visina se utvrđuje odlukom o imenovanju Savjeta.
(6) Rad Savjeta se finansira iz budžeta Republike.
Imenovanje i razrješenje članova Savjeta
Član 10.
(1) Savjet ima 17 članova: po dva člana iz šest naučnih oblasti i jednog člana iz oblasti umjetnosti, predstavnika istaknutih univerzitetskih nastavnika i četiri člana koji su predstavnici privrednog sektora.
(2) Izabrani predstavnici u zakonodavnoj vlasti, nosioci funkcija u izvršnoj vlasti, članovi rukovodećih organa poli- tičkih stranaka, rukovodioci u visokoškolskim ustanovama (rektor, dekan, direktor naučnoistraživačkog instituta, direk- tor visoke škole, član upravnog odbora visokoškolske ustanove) i naučnoistraživačkih instituta ne mogu biti članovi Savjeta.
(3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva imenuje članove Savjeta.
(4) Prije sačinjavanja prijedloga iz stava 3. ovog člana, Ministarstvo je obavezno da za izbor članova Savjeta zatraži prijedloge: naučnih organizacija, univerziteta, Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, rektorske konferencije, Privredne komore Republike Srpske i privrednih organizacija nosilaca tehnološkog razvoja.
(5) Prijedlog iz stava 4. ovog člana mora da sadrži biografiju kandidata i kratko obrazloženje prijedloga.
(6) Mandat članova Savjeta traje četiri godine sa mogućnošću jednog ponovnog izbora.
(7) Savjet bira predsjednika iz reda svojih članova.
(8) Vlada, na prijedlog Ministarstva, razrješava člana Sa-vjeta i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:
1) sam zatraži razrješenje,
2) stupi na neku od dužnosti iz stava 2. ovog člana,
3) ne izvršava obaveze propisane ovim zakonom i Po slovnikom o radu Savjeta,
4) izgubi poslovnu sposobnost,
5) svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju vrši,
6) se utvrdi da je koristio neetičke prakse u akademskoj karijeri u skladu sa ovim zakonom.
(9) Na poziv Savjeta u vezi sa pitanjima koja su od zna- čaja za studente, učestvuju dva predstavnika studenata koje delegira Unija studenata Republike Srpske.
Način rada
Član 11.
(1) Rad Savjeta je javan.
(2) U radu Savjeta mogu da učestvuju, bez prava odlu- čivanja, predstavnici institucija, u skladu sa Poslovnikom o radu Savjeta.
(3) Savjet za potrebe svog rada može da formira posebna radna tijela sastavljena od stručnjaka koji nisu članovi Sa- vjeta.
(4) Savjet podnosi Vladi izvještaj o svom radu najmanje jednom godišnje.
Nadležnosti
Član 12.
U okviru svojih nadležnosti Savjet:
1) prati razvoj visokog obrazovanja u Republici i njego- vu usklađenost sa evropskim i međunarodnim standardima,
2) predlaže mjere za razvoj i unapređivanje visokog obrazovanja,
3) daje preporuke Ministarstvu o upisnoj politici,
4) daje mišljenje o standardima za početnu akreditaciju visokoškolskih ustanova i studijskih programa,
5) daje mišljenje o standardima za akreditaciju visoko- školskih ustanova i studijskih programa, vodeći računa o evropskim i međunarodnim standardima, te kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH,
6) daje mišljenje o elaboratu o opravdanosti osnivanja visokoškolske ustanove, članice univerziteta i odjeljenja van sjedišta, odnosno o izvođenju novog studijskog programa,
7) predlaže ministru za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo (u daljem tekst: mini- star) uvjete za izbor u naučno-nastavna, umjetničko-nastav- na, nastavna i saradnička zvanja,
8) predlaže Vladi Mrežu visokoškolskih ustanova i stu- dijskih programa u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Mre- ža visokoškolskih ustanova),
9) predlaže Ministarstvu modele finansiranja naučno- istraživačke djelatnosti, visokog obrazovanja, tehnološkog i umjetničkog razvoja,
10) predlaže Ministarstvu proglašavanje naučnih centara izvrsnosti,
11) predlaže ministru kriterije za kategorizaciju naučnih časopisa,
12) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom. P
OGLAVLJE III.
VRSTE I NIVOI STUDIJA
Vrste studija Član
13.
(1) Djelatnost visokog obrazovanja ostvaruje se kroz akademske i strukovne studije.
(2) Akademski studij osposobljava studente za obavlja- nje poslova u nauci, umjetnosti i visokom obrazovanju, u realnom i javnom sektoru, te za razvoj i primjenu naučnih, umjetničkih i stručnih dostignuća.
(3) Strukovni studij pruža studentima odgovarajući nivo znanja i vještina koji omogućava obavljanje stručnih zani- manja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.
(4) Vrsta studija definira se i obrazlaže studijskim pro- gramom i općim aktima visokoškolske ustanove.
Nivoi studija
Član 14.
(1) Nivoi visokog obrazovanja su: 1) prvi ciklus,
2) drugi ciklus i
3) treći ciklus.
(2) Studije prvog i drugog ciklusa visokog obrazovanja mogu biti akademske i strukovne.
(3) Studije trećeg ciklusa su akademske studije.
(4) Nivoi visokog obrazovanja iz stava 1. ovog člana su usklađeni sa Evropskim kvalifikacionim okvirom (engl. Eu- ropean Qualifications Framework - EQF).
Obim studija
Član 15.
(1) Studije iz člana 13. ovog zakona izvode se u skladu sa Evropskim sistemom prijenosa i akumulacije bodova (Euro- pean Credit Transfer System, u daljem tekstu: ECTS).
(2) ECTS bodovi određuju se na osnovu prosječnog rada studenta neophodnog za sticanje predviđenih ishoda učenja, pri čemu jedan ECTS bod predstavlja, po pravilu, 30 sati ukupnog prosječnog angažiranja studenta.
(3) Zbir od 60 ECTS bodova odgovara prosječnom ukup- nom angažiranju studenta u okviru 40-časovne radne sedmi- ce tokom jedne akademske godine, a sastoji se od nastave, samostalnog rada, kolokvija, ispita, izrade završnih radova, praktičnog rada, stručne prakse i obavljanja volonterskog rada u skladu sa propisima kojim se uređuje ova oblast.
(4) Visokoškolska ustanova u strukturi studijskog pro- grama propisuje koji su oblici angažiranja iz stava 3. ovog člana obavezni za studente na tom studijskom programu.
(5) Visokoškolska ustanova propisuje kriterije za utvrđi- vanje ECTS bodova po predmetima koji su usklađeni sa Vo- dičem za korištenje ECTS-a 2015 (ECTS User Guide 2015).
(6) Prijenos ECTS bodova između različitih studijskih programa iste vrste studija vrši se na osnovu broja ECTS bo- dova i ishoda učenja.
Trajanje studija
Član 16.
(1) Jedan semestar studija vrednuje se sa najmanje 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.
(2) Studije prvog ciklusa traju tri ili četiri godine i vred- nuju se sa najmanje 180 ECTS bodova, odnosno najmanje 240 ECTS bodova, osim kratkog programa studija koji traje od jedne do dvije godine i vrednuje se sa najmanje 60 ECTS bodova do najmanje 120 ECTS bodova.
(3) Kratki program studija iz stava 2. ovog člana, kao dio studija prvog ciklusa, može se organizirati ukoliko pruža odgovarajuća znanja, vještine i kompetencije za oblast rada ili zanimanja, osobni razvoj studenta ili dalje studije za zavr- šetak prvog ciklusa.
(4) Za kratki program studija iz stava 2. ovog člana vi- sokoškolska ustanova izdaje certifikat o završenom kratkom programu studija i stečenim kompetencijama.
(5) Studije drugog ciklusa izvode se nakon studija prvog ciklusa, traju jednu ili dvije godine i vrednuju se sa najmanje 60 ECTS bodova, odnosno najmanje 120 ECTS bodova i to tako da u zbiru sa prvim ciklusom studija iznose najmanje 300 ECTS bodova.
(6) Izuzetak od st. 2. i 5. ovog člana su integrisane studije koje se izvode kao jedinstveni studijski program koji obuhva- ća prvi i drugi ciklus studija i vrednuje se sa najmanje 300 ECTS bodova, odnosno integrisani studiji medicine i stomato- logije koji se vrednuju sa najmanje 360 ECTS bodova.
(7) Studije trećeg ciklusa izvode se nakon akademskog studija drugog ciklusa, odnosno integrisanog studija, traju tri godine i vrednuju se sa najmanje 180 ECTS bodova.
Akademska godina
Član 17.
(1) Akademska godina počinje, po pravilu, 1. oktobra i traje godinu dana.
(2) Nastavni proces u jednoj akademskoj godini organi- zira se u dva semestra, od kojih svaki traje, po pravilu, 15 sedmica.
Način izvođenja studija
Član 18.
(1) Visoko obrazovanje može se sticati redovno ili van- redno, u skladu sa studijskim programom i statutom visoko- školske ustanove.
(2) Visokoškolska ustanova u strukturi studijskog pro- grama propisuje oblike i načine izvođenja nastave za redovni i vanredni studij.
(3) Način izvođenja vanrednog studija uređuje se statu- tom visokoškolske ustanove, uz obavezu sticanja ECTS bo- dova, kao i na redovnom studiju.
(4) Studijski programi se mogu organizirati putem izvo- đenja nastave na daljinu.
(5) Uvjeti i načini ostvarivanja učenja na daljinu propi- suju se standardima za početnu akreditaciju i općim aktom visokoškolske ustanove.
Nastavni proces
Član 19.
(1) Visokoškolska ustanova dužna je da organizira na- stavni proces za sve studente koji stiču visoko obrazovanje na način propisan članom 18. ovog zakona.
(2) Visokoškolska ustanova dužna je da osigura javno dostupnim informacije o:
1) načinu, vremenu i mjestu održavanja nastave, preda- vanja i vježbi,
2) ciljevima, metodama i sadržajima nastave,
3) metodama, kriterijima i mjerilima ispitivanja,
4) načinu osiguravanja javnosti na ispitu,
5) načinu ostvarivanja uvida u rezultate ispita i provjere znanja,
6) ostalim pitanjima od značaja za studente.
(3) Visokoškolske ustanove u Republici obavezne su da u skladu sa tehničkim mogućnostima putem elektronskih sredstava komunikacije studentima omoguće pristup nastav- nim materijalima, odnosno literaturi, prezentacijama, audio- video materijalu i drugim materijalima za koje se objavom neće narušavati autorska prava u vezi sa distribucijom.
(4) Dostupnost informacija iz st. 1, 2. i 3. ovog člana vi- sokoškolska ustanova propisuje općim aktima.
(5) Nastavnici i saradnici izvode predavanja i vježbe i druge oblike nastave na jednom od službenih jezika Repu- blike po vlastitom izboru.
(6) Studenti polažu ispite na jednom od službenih jezika Republike po vlastitom izboru.
(7) Nastava ili dio nastave može se izvoditi i na jednom od stranih jezika, ukoliko je definirano studijskim progra- mom.
(8) Visokoškolska ustanova, odnosno članica visoko- školske ustanove dužna je da praktični rad i stručnu praksu organizira i realizira kao sastavni dio nastavnog procesa.
(9) Praktični rad i stručna praksa kojom se razvijaju zna- nja, vještine i kompetencije studenata mogu se realizirati kao sastavni dio nastave u prostorijama visokoškolske ustanove, odnosno u nastavnim bazama članica visokoškolske ustano- ve, što će se preciznije urediti statutom visokoškolske usta- nove.
(10) Dio nastave može se izvoditi u ustanovama i orga- nizacijama koje su nastavne baze visokoškolskih ustanova, u skladu sa studijskim programom i zakonom.
(11) Nastavna baza javne visokoškolske ustanove iz oblasti zdravlja i zaštite zdravlja koristi se za izvođenje nastavnog procesa samo za potrebe te visokoškolske usta- nove.
Nastavni plan i program
Član 20.
(1) Nastavnim planom i programom studija utvrđuje se:
1) obim studija,
2) nastavni predmeti, njihov sadržaj i raspored po godi- nama i semestrima,
3) broj časova za razne oblike nastave.
(2) Nastavni predmeti mogu biti obavezni, izborni i fa- kultativni, a to se utvrđuje studijskim programom.
(3) Nastavni predmeti, po pravilu, izvode se u toku jed- nog semestra, a najduže u toku dva semestra.
(4) Nastavnim planom prvog i drugog ciklusa studija utvrđuje se najmanje 20, a najviše 25 časova nastave sed- mično.
(5) Izuzetak od stava 4. ovog člana predstavljaju studij- ski programi za čiju realizaciju je potrebno nastavnim pla- nom prvog i drugog ciklusa studija utvrditi veći broj časova nastave sedmično.
(6) Nastavni plan studija objavljuje se prije početka na- stave za narednu akademsku godinu na način da bude dostu- pan javnosti.
Studijski program - opće odredbe
Član 21.
(1) Studijski program je sveobuhvatan i sistematičan pristup za pružanje akademskog i strukovnog obrazovanja s ciljem pripreme studenata za nastavak obrazovanja ili uspje- šnu karijeru.
(2) Studijski program treba da bude usklađen sa strate- škim ciljevima u oblasti visokog obrazovanja i potrebama tržišta rada.
(3) Studijski program donosi se po proceduri i na način propisan statutom i općim aktom visokoškolske ustanove, a u skladu sa ESG standardima za akreditaciju.
(4) U skladu sa ESG standardima, visokoškolska ustano- va je pri izradi studijskih programa dužna uključiti predstav- nike studenata i tržišta rada.
Studijski program prvog i drugog ciklusa
Član 22.
Studijskim programom prvog i drugog ciklusa utvrđuju
1) naziv i ciljevi studijskog programa,
2) oblast obrazovanja kojoj pripada studijski program,
3) vrsta i nivo studija,
4) obim studija,
5) ishodi učenja na nivou studijskog programa,
6) strukovno, odnosno akademsko zvanje koje se stiče završetkom studijskog programa,
7) uvjeti za upis na studijski program za studente iz Republike i BiH, odnosno inozemstva,
8) lista obaveznih, izbornih i fakultativnih predmeta sa okvirnim sadržajem,
9) obavezna i pomoćna literatura za studij,
10) način izvođenja studija i polaganja ispita za sve obli- ke sticanja visokog obrazovanja,
11) mjesta izvođenja nastave,
12) potrebno vrijeme za izvođenje pojedinih oblika stu- dija,
13) predviđeni broj časova za pojedine predmete i njihov raspored po godinama,
14) bodovna vrijednost svakog predmeta iskazana u skla- du sa ECTS bodovima,
15) bodovna vrijednost završnog rada iskazana u skladu sa ECTS bodovima,
16) uvjeti upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija, te preduvjeti za upis pojedinih pred- meta i grupe predmeta,
17) način izbora predmeta iz drugih studijskih programa,
18) mogućnost izvođenja nastave na stranim jezicima,
19) uvjeti za prijelazak sa drugih studijskih programa,
20) silabusi nastavnih predmeta,
21) ostala pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa.
Studijski program trećeg ciklusa
Član 23.
Studijskim programom trećeg ciklusa utvrđuju se:
1) naziv i ciljevi studijskog programa,
2) naučna i umjetnička oblast kojoj pripada studijski pro- gram,
3) naučno i umjetničko zvanje koje se stiče završetkom studijskog programa,
4) uvjeti za upis na studijski program za studente iz Republike i BiH, odnosno inozemstva,
5) lista obaveznih i izbornih predmeta sa okvirnim sa- držajem,
6) literatura,
7) način izvođenja studija i polaganja ispita,
8) potrebno vrijeme za izvođenje studija,
9) predviđeni broj časova za pojedine predmete i njihov raspored po godinama,
10) bodovna vrijednost svakog predmeta iskazana u skla- du sa ECTS bodovima,
11) bodovna vrijednost objavljenih naučnih radova, pre- zentacije naučnih rezultata, disertacije i umjetničkih radova iskazana u ECTS bodovima,
12) uvjeti upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija, te preduvjeti za upis pojedinih pred- meta i grupe predmeta,
13) način izbora predmeta iz drugih studijskih programa, 14) mogućnost izvođenja nastave na stranim jezicima, 15) uvjeti za prijelazak sa drugih studijskih programa, 16) silabusi nastavnih predmeta,
17) ostala pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa.
Studijski program - prilagodljivost i praćenje
Član 24.
(1) Studijski programi koje izvodi visokoškolska ustanova moraju biti prilagodljivi tako da omogućavaju ulazak i izlazak u odgovarajućim fazama studija, na način da se ovisno o na- pretku koji je student ostvario dodjeljuju ECTS bodovi.
(2) Realizaciju studijskog programa prate naučnona- stavna i umjetničko-naučno-nastavna vijeća članice univer- ziteta, odnosno senat visoke škole i daju prijedlog za njihovu izmjenu i dopunu.
Studijski programi - obaveze u završnoj godini
Član 25.
(1) Studijskim programom prvog ciklusa može biti predviđena izrada završnog rada.
(2) Studijski program drugog ciklusa i integrisani studijski program sadrže, po pravilu, obavezu izrade završnog rada.
(3) Studijski program trećeg ciklusa sadrži obavezu izrade doktorske disertacije.
(4) Broj ECTS bodova kojima se iskazuje završni rad i doktorska disertacija računaju se u ukupan broj bodova potrebnih za završetak studija.
(5) Način i postupak pripreme i odbrane završnog rada i doktorske disertacije propisuju se općim aktom visokoškolske ustanove.
Studijski program - izmjene i dopune
Član 26.
(1) Izmjene studijskog programa, promjena oblika i načina izvođenja nastave vrše se po postupku utvrđenom za njegovo donošenje.
(2) Izmjene i dopune studijskog programa za koji je visokoškolska ustanova dobila dozvolu za rad, a koje vrši radi njegovog usklađivanja sa organizacijom rada i dostignućima nauke i umjetnosti u skladu sa propisanim standardima za akreditaciju studijskih programa, ne smatraju se novim stu- dijskim programom.
(3) Izmjene i dopune studijskog programa iz stava 2. ovog člana ne mogu uključivati izmjenu oblasti obrazovanja kojoj pripada studijski program, naziva studijskog programa, niti zvanja koje se stiče njegovim završetkom.
(4) O izmjeni, odnosno dopuni studijskog programa visokoškolska ustanova obavještava Ministarstvo u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o izmjeni, odnosno dopuni studijskog programa.
Zajednički studij
Član 27.
(1) Visokoškolska ustanova može sa drugom akreditovanom visokoškolskom ustanovom u zemlji i inozemstvu uspostavi- ti zajednički studij, na osnovu zajednički utvrđenog studijskog programa i općeg akta visokoškolske ustanove.
(2) Zajednički studij je zajednički studijski program koji organiziraju i izvode dvije ili više akreditovanih domaćih ili inozemnih visokoškolskih ustanova.
(3) Studijski program iz stava 1. ovog člana koji izvode visokoškolske ustanove iz Republike, odnosno BiH mora proći postupak početne akreditacije i akreditacije.
(4) Studijski program iz stava 1. ovog člana koji izvode domaće i inozemne visokoškolske ustanove mora biti akredi- tovan u skladu sa propisima iz oblasti osiguranja kvaliteta u zemlji u kojoj se izvodi i u zemlji u kojoj je sjedište, odnosno odjeljenje van sjedišta visokoškolske ustanove koja izvodi studijski program.
(5) Uspostavljanje, izvođenje, završetak zajedničkog studija i izdavanje zajedničke diplome definiraju se ugovorom između visokoškolskih ustanova koje ga izvode, a u skladu sa odredbama zakona i općim aktom visokoškolske ustanove.
Multidisciplinarni ili interdisciplinarni studij
Član 28.
(1) Multidisciplinarni ili interdisciplinarni studij je studij koji mogu organizirati jedna ili više visokoškolskih ustanova.
(2) Organiziranje studija iz stava 1. ovog člana propisuje se općim aktom visokoškolske ustanove.
Sticanje zvanja
Član 29.
(1) Završetkom studija prvog, drugog, integrisanog ili trećeg ciklusa lice stiče strukovno, akademsko, naučno ili
umjetničko zvanje u određenoj oblasti, ovisno o vrsti i nivou završenog studijskog programa.
(2) Zvanje koje stiče lice iz stava 1. ovog člana uređuje se propisima kojima je uređena oblast zvanja.
POGLAVLJE IV. VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
Visokoškolska ustanova
Član 30.
(1) Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visoko- školske ustanove:
1) univerziteti i
2) visoke škole.
(2) Visokoškolska ustanova je neprofitna organizacija i obavlja svoju djelatnost kao javnu službu u skladu sa propisom kojim se uređuje sistem javnih službi, a dobit koju ostvaruje obavljanjem djelatnosti visokog obrazovanja koriste isključivo za razvoj i unapređenje vlastite djelatnosti visokog obrazovanja.
(3) Visokoškolska ustanova ima svojstvo pravnog lica.
Univerzitet/visoka škola
Član 31.
(1) Univerzitet je visokoškolska ustanova koja:
1) objedinjuje obrazovni i naučnoistraživački, stručni, odnosno umjetnički rad, te projekte od značaja za društvenu zajednicu kao tri komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja,
2) realizira najmanje deset različitih akademskih studij- skih programa iz najmanje četiri oblasti obrazovanja i
3) izvodi akademske studije sva tri ciklusa.
(2) Univerzitet može izvoditi i strukovne studije prvog i drugog ciklusa.
(3) Visoka škola je visokoškolska ustanova koja:
1) objedinjuje obrazovni, naučnoistraživački i stručni, odnosno umjetnički rad, te projekte od značaja za poslov- nu zajednicu kao komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja,
2) realizira najmanje tri studijska programa iz najmanje jedne oblasti obrazovanja i
3) izvodi strukovne i/ili akademske studije prvog ciklusa.
(4) Oblasti obrazovanja i niži nivoi klasifikacije obra- zovanja propisuju se Pravilnikom o oblastima obrazovanja, u skladu sa međunarodnom standardnom klasifikacijom obra- zovanja.
(5) Pravilnik iz stava 4. ovog člana donosi ministar.
Djelatnosti visokoškolske ustanove
Član 32.
(1) U okviru djelatnosti visokog obrazovanja visoko- školske ustanove obavljaju naučnoistraživačku, umjetničku, ekspertsko-konsultantsku i izdavačku djelatnost, a mogu obavljati i druge poslove kojima se komercijaliziraju rezul- tati naučnog, umjetničkog i istraživačkog rada, pod uvjetom da se tim poslovima ne ugrožava kvalitet nastave i naučnog, umjetničkog, odnosno stručnog rada.
(2) S ciljem komercijalizacije naučnih rezultata, umjetnič- kog stvaralaštva i pronalazaka, visokoškolske ustanove mogu biti osnivači organizacija za razvoj tehnologija i organizacija za infrastrukturnu podršku razvoja tehnologija, u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim je uređena naučnoistraži- vačka djelatnost i tehnološki razvoj, pri čemu ostvarenu dobit visokoškolske ustanove mogu koristiti isključivo za unapređe- nje osnovne djelatnosti.
(3) Visokoškolska ustanova u okviru svoje djelatno- sti može realizirati programe cjeloživotnog obrazovanja iz oblasti obrazovanja iz kojih izvodi studijske programe, a koji se ne smatraju visokim obrazovanjem u smislu ovog zakona.
(4) Programi cjeloživotnog obrazovanja sastavni su dio unutrašnjeg sistema osiguranja i unapređenja kvaliteta viso- koškolske ustanove.
(5) Uvjeti i postupak realizacije programa cjeloživotnog obrazovanja propisuju se općim aktom visokoškolske usta- nove.
Mreža visokoškolskih ustanova i studijskih programa Republike Srpske
Član 33.
(1) Vlada, na prijedlog Savjeta, donosi odluku o Mreži visokoškolskih ustanova.
(2) Mreža visokoškolskih ustanova sadrži podatke o po- stojećem stanju, o potrebi za osnivanjem novih visokoškol- skih ustanova i novih studijskih programa.
(3) Mreža visokoškolskih ustanova donosi se za period od dvije godine.
Osnivači visokoškolskih ustanova
Član 34.
(1) Visokoškolske ustanove mogu biti javne i privatne.
(2) Osnivač javne visokoškolske ustanove je Narodna skupština Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skup- ština) u ime Republike.
(3) Osnivač privatnog univerziteta može biti domaća pri- vatna visokoškolska ustanova ili strano pravno lice zajed- no sa domaćom privatnom visokoškolskom ustanovom, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast javnih službi.
(4) Visokoškolska ustanova iz stava 3. ovog člana mora imati prethodno izvedenu najmanje jednu generaciju stude- nata iz najmanje sedam različitih studijskih programa i naj- manje četiri oblasti obrazovanja, te međunarodno priznate rezultate u naučnoistraživačkom radu.
(5) Osnivač privatne visoke škole može biti domaće prav- no ili fizičko lice, kao i strano pravno ili fizičko lice zajedno sa domaćom visokoškolskom ustanovom, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast javnih službi.
(6) Osnivač privatne visoke škole ne može biti fizičko lice koje je pravnosnažnom presudom osuđeno na kaznu za- tvora, za krivična djela učinjena protiv službene dužnosti, protiv polnog integriteta, seksualnog zlostavljanja i iskori- štavanja djeteta, kao ni lice koje je prekršilo kodeks profe- sionalne čestitosti u skladu sa ovim zakonom.
(7) Naziv visokoškolske ustanove određuje osnivač.
Pokretanje postupka za izdavanje dozvole za rad
Član 35.
(1) Visokoškolska ustanova podnosi Ministarstvu zah- tjev za izdavanje dozvole za rad.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana visokoškolska usta- nova dostavlja:
1) osnivački akt,
2) izvod iz registra privrednih subjekata,
3) dokaze o ispunjenosti standarda za početnu akredita- ciju,
4) elaborat o opravdanosti osnivanja i izvođenja studij- skih programa koje visokoškolska ustanova želi izvoditi, u skladu sa odlukom o Mreži visokoškolskih ustanova iz člana 33. ovog zakona i strateškim dokumentima u oblasti visokog obrazovanja,
5) dokaz o uplaćenoj pristojbi za vođenje postupka, u skla- du sa zakonom kojim se uređuju administrativne pristojbe.
(3) Visokoškolska ustanova za čije osnivanje i rad se ne osiguravaju sredstva iz budžeta Republike, dužna je da za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja ima odgovarajući prostor u sopstvenom vlasništvu, o čemu dostavlja dokaze uz zahtjev iz stava 1. ovog člana.
umjetničko zvanje u određenoj oblasti, ovisno o vrsti i nivou završenog studijskog programa.
(2) Zvanje koje stiče lice iz stava 1. ovog člana uređuje se propisima kojima je uređena oblast zvanja.
POGLAVLJE IV. VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
Visokoškolska ustanova
Član 30.
(1) Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visoko- školske ustanove:
1) univerziteti i
2) visoke škole.
(2) Visokoškolska ustanova je neprofitna organizacija i obavlja svoju djelatnost kao javnu službu u skladu sa propisom kojim se uređuje sistem javnih službi, a dobit koju ostvaruje obavljanjem djelatnosti visokog obrazovanja koriste isključivo za razvoj i unapređenje vlastite djelatnosti visokog obrazovanja.
(3) Visokoškolska ustanova ima svojstvo pravnog lica.
Univerzitet/visoka škola
Član 31.
(1) Univerzitet je visokoškolska ustanova koja:
1) objedinjuje obrazovni i naučnoistraživački, stručni, odnosno umjetnički rad, te projekte od značaja za društvenu zajednicu kao tri komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja,
2) realizira najmanje deset različitih akademskih studij- skih programa iz najmanje četiri oblasti obrazovanja i
3) izvodi akademske studije sva tri ciklusa.
(2) Univerzitet može izvoditi i strukovne studije prvog i drugog ciklusa.
(3) Visoka škola je visokoškolska ustanova koja:
1) objedinjuje obrazovni, naučnoistraživački i stručni, odnosno umjetnički rad, te projekte od značaja za poslov- nu zajednicu kao komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja,
2) realizira najmanje tri studijska programa iz najmanje jedne oblasti obrazovanja i
3) izvodi strukovne i/ili akademske studije prvog ciklusa.
(4) Oblasti obrazovanja i niži nivoi klasifikacije obra- zovanja propisuju se Pravilnikom o oblastima obrazovanja, u skladu sa međunarodnom standardnom klasifikacijom obra- zovanja.
(5) Pravilnik iz stava 4. ovog člana donosi ministar.
Djelatnosti visokoškolske ustanove
Član 32.
(1) U okviru djelatnosti visokog obrazovanja visoko- školske ustanove obavljaju naučnoistraživačku, umjetničku, ekspertsko-konsultantsku i izdavačku djelatnost, a mogu obavljati i druge poslove kojima se komercijaliziraju rezul- tati naučnog, umjetničkog i istraživačkog rada, pod uvjetom da se tim poslovima ne ugrožava kvalitet nastave i naučnog, umjetničkog, odnosno stručnog rada.
(2) S ciljem komercijalizacije naučnih rezultata, umjetnič- kog stvaralaštva i pronalazaka, visokoškolske ustanove mogu biti osnivači organizacija za razvoj tehnologija i organizacija za infrastrukturnu podršku razvoja tehnologija, u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim je uređena naučnoistraži- vačka djelatnost i tehnološki razvoj, pri čemu ostvarenu dobit visokoškolske ustanove mogu koristiti isključivo za unapređe- nje osnovne djelatnosti.
(3) Visokoškolska ustanova u okviru svoje djelatno- sti može realizirati programe cjeloživotnog obrazovanja iz oblasti obrazovanja iz kojih izvodi studijske programe, a koji se ne smatraju visokim obrazovanjem u smislu ovog zakona.
(4) Programi cjeloživotnog obrazovanja sastavni su dio unutrašnjeg sistema osiguranja i unapređenja kvaliteta viso- koškolske ustanove.
(5) Uvjeti i postupak realizacije programa cjeloživotnog obrazovanja propisuju se općim aktom visokoškolske usta- nove.
Mreža visokoškolskih ustanova i studijskih programa Republike Srpske
Član 33.
(1) Vlada, na prijedlog Savjeta, donosi odluku o Mreži visokoškolskih ustanova.
(2) Mreža visokoškolskih ustanova sadrži podatke o po- stojećem stanju, o potrebi za osnivanjem novih visokoškol- skih ustanova i novih studijskih programa.
(3) Mreža visokoškolskih ustanova donosi se za period od dvije godine.
Osnivači visokoškolskih ustanova
Član 34.
(1) Visokoškolske ustanove mogu biti javne i privatne.
(2) Osnivač javne visokoškolske ustanove je Narodna skupština Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skup- ština) u ime Republike.
(3) Osnivač privatnog univerziteta može biti domaća pri- vatna visokoškolska ustanova ili strano pravno lice zajed- no sa domaćom privatnom visokoškolskom ustanovom, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast javnih službi.
(4) Visokoškolska ustanova iz stava 3. ovog člana mora imati prethodno izvedenu najmanje jednu generaciju stude- nata iz najmanje sedam različitih studijskih programa i naj- manje četiri oblasti obrazovanja, te međunarodno priznate rezultate u naučnoistraživačkom radu.
(5) Osnivač privatne visoke škole može biti domaće prav- no ili fizičko lice, kao i strano pravno ili fizičko lice zajedno sa domaćom visokoškolskom ustanovom, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast javnih službi.
(6) Osnivač privatne visoke škole ne može biti fizičko lice koje je pravnosnažnom presudom osuđeno na kaznu za- tvora, za krivična djela učinjena protiv službene dužnosti, protiv polnog integriteta, seksualnog zlostavljanja i iskori- štavanja djeteta, kao ni lice koje je prekršilo kodeks profe- sionalne čestitosti u skladu sa ovim zakonom.
(7) Naziv visokoškolske ustanove određuje osnivač.
Pokretanje postupka za izdavanje dozvole za rad
Član 35.
(1) Visokoškolska ustanova podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje dozvole za rad.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana visokoškolska ustanova dostavlja:
1) osnivački akt,
2) izvod iz registra privrednih subjekata,
3) dokaze o ispunjenosti standarda za početnu akreditaciju,
4) elaborat o opravdanosti osnivanja i izvođenja studijskih programa koje visokoškolska ustanova želi izvoditi, u skladu sa odlukom o Mreži visokoškolskih ustanova iz člana 33. ovog zakona i strateškim dokumentima u oblasti visokog obrazovanja,
5) dokaz o uplaćenoj pristojbi za vođenje postupka, u skladu sa zakonom kojim se uređuju administrativne pristojbe.
(3) Visokoškolska ustanova za čije osnivanje i rad se ne osiguravaju sredstva iz budžeta Republike, dužna je da za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja ima odgovarajući prostor u sopstvenom vlasništvu, o čemu dostavlja dokaze uz zahtjev iz stava 1. ovog člana.
umjetničko zvanje u određenoj oblasti, ovisno o vrsti i nivou završenog studijskog programa.
(2) Zvanje koje stiče lice iz stava 1. ovog člana uređuje se propisima kojima je uređena oblast zvanja.
POGLAVLJE IV. VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
Visokoškolska ustanova
Član 30.
(1) Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visoko- školske ustanove:
1) univerziteti i
2) visoke škole.
(2) Visokoškolska ustanova je neprofitna organizacija i obavlja svoju djelatnost kao javnu službu u skladu sa propisom kojim se uređuje sistem javnih službi, a dobit koju ostvaruje obavljanjem djelatnosti visokog obrazovanja koriste isključivo za razvoj i unapređenje vlastite djelatnosti visokog obrazovanja.
(3) Visokoškolska ustanova ima svojstvo pravnog lica.
Univerzitet/visoka škola
Član 31.
(1) Univerzitet je visokoškolska ustanova koja:
1) objedinjuje obrazovni i naučnoistraživački, stručni, odnosno umjetnički rad, te projekte od značaja za društvenu zajednicu kao tri komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja,
2) realizira najmanje deset različitih akademskih studij- skih programa iz najmanje četiri oblasti obrazovanja i
3) izvodi akademske studije sva tri ciklusa.
(2) Univerzitet može izvoditi i strukovne studije prvog i drugog ciklusa.
(3) Visoka škola je visokoškolska ustanova koja:
1) objedinjuje obrazovni, naučnoistraživački i stručni, odnosno umjetnički rad, te projekte od značaja za poslov- nu zajednicu kao komponente jedinstvenog procesa visokog obrazovanja,
2) realizira najmanje tri studijska programa iz najmanje jedne oblasti obrazovanja i
3) izvodi strukovne i/ili akademske studije prvog ciklusa.
(4) Oblasti obrazovanja i niži nivoi klasifikacije obra- zovanja propisuju se Pravilnikom o oblastima obrazovanja, u skladu sa međunarodnom standardnom klasifikacijom obra- zovanja.
(5) Pravilnik iz stava 4. ovog člana donosi ministar.
Djelatnosti visokoškolske ustanove
Član 32.
(1) U okviru djelatnosti visokog obrazovanja visoko- školske ustanove obavljaju naučnoistraživačku, umjetničku, ekspertsko-konsultantsku i izdavačku djelatnost, a mogu obavljati i druge poslove kojima se komercijaliziraju rezul- tati naučnog, umjetničkog i istraživačkog rada, pod uvjetom da se tim poslovima ne ugrožava kvalitet nastave i naučnog, umjetničkog, odnosno stručnog rada.
(2) S ciljem komercijalizacije naučnih rezultata, umjetnič- kog stvaralaštva i pronalazaka, visokoškolske ustanove mogu biti osnivači organizacija za razvoj tehnologija i organizacija za infrastrukturnu podršku razvoja tehnologija, u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim je uređena naučnoistraži- vačka djelatnost i tehnološki razvoj, pri čemu ostvarenu dobit visokoškolske ustanove mogu koristiti isključivo za unapređe- nje osnovne djelatnosti.
(3) Visokoškolska ustanova u okviru svoje djelatno- sti može realizirati programe cjeloživotnog obrazovanja iz oblasti obrazovanja iz kojih izvodi studijske programe, a koji se ne smatraju visokim obrazovanjem u smislu ovog zakona.
(4) Programi cjeloživotnog obrazovanja sastavni su dio unutrašnjeg sistema osiguranja i unapređenja kvaliteta viso- koškolske ustanove.
(5) Uvjeti i postupak realizacije programa cjeloživotnog obrazovanja propisuju se općim aktom visokoškolske usta- nove.
Mreža visokoškolskih ustanova i studijskih programa Republike Srpske
Član 33.
(1) Vlada, na prijedlog Savjeta, donosi odluku o Mreži visokoškolskih ustanova.
(2) Mreža visokoškolskih ustanova sadrži podatke o po- stojećem stanju, o potrebi za osnivanjem novih visokoškol- skih ustanova i novih studijskih programa.
(3) Mreža visokoškolskih ustanova donosi se za period od dvije godine.
Osnivači visokoškolskih ustanova
Član 34.
(1) Visokoškolske ustanove mogu biti javne i privatne.
(2) Osnivač javne visokoškolske ustanove je Narodna skupština Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skup- ština) u ime Republike.
(3) Osnivač privatnog univerziteta može biti domaća pri- vatna visokoškolska ustanova ili strano pravno lice zajed- no sa domaćom privatnom visokoškolskom ustanovom, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast javnih službi.
(4) Visokoškolska ustanova iz stava 3. ovog člana mora imati prethodno izvedenu najmanje jednu generaciju stude- nata iz najmanje sedam različitih studijskih programa i naj- manje četiri oblasti obrazovanja, te međunarodno priznate rezultate u naučnoistraživačkom radu.
(5) Osnivač privatne visoke škole može biti domaće prav- no ili fizičko lice, kao i strano pravno ili fizičko lice zajedno sa domaćom visokoškolskom ustanovom, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast javnih službi.
(6) Osnivač privatne visoke škole ne može biti fizičko lice koje je pravnosnažnom presudom osuđeno na kaznu za- tvora, za krivična djela učinjena protiv službene dužnosti, protiv polnog integriteta, seksualnog zlostavljanja i iskori- štavanja djeteta, kao ni lice koje je prekršilo kodeks profe- sionalne čestitosti u skladu sa ovim zakonom.
(7) Naziv visokoškolske ustanove određuje osnivač.
Pokretanje postupka za izdavanje dozvole za rad
Član 35.
(1) Visokoškolska ustanova podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje dozvole za rad.
(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana visokoškolska ustanova dostavlja:
1) osnivački akt,
2) izvod iz registra privrednih subjekata,
3) dokaze o ispunjenosti standarda za početnu akredita- ciju,
4) elaborat o opravdanosti osnivanja i izvođenja studij- skih programa koje visokoškolska ustanova želi izvoditi, u skladu sa odlukom o Mreži visokoškolskih ustanova iz člana 33. ovog zakona i strateškim dokumentima u oblasti visokog obrazovanja,
5) dokaz o uplaćenoj pristojbi za vođenje postupka, u skla- du sa zakonom kojim se uređuju administrativne pristojbe.
(3) Visokoškolska ustanova za čije osnivanje i rad se ne osiguravaju sredstva iz budžeta Republike, dužna je da za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja ima odgovarajući prostor u sopstvenom vlasništvu, o čemu dostavlja dokaze uz zahtjev iz stava 1. ovog člana.
(4) Visokoškolska ustanova za čije osnivanje i rad se ne osiguravaju sredstva iz budžeta Republike, uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, dostavlja bankarsku garanciju u iznosu od 50% školarine po svakom studentu i sporazum sa drugom akredito- vanom visokoškolskom ustanovom iz Republike o osiguranju završetka studija za studente u slučaju prestanka rada.
(5) Prije isteka roka važenja bankarske garancije iz stava 4. ovog člana, visokoškolska ustanova dužna je dostaviti Mi- nistarstvu novu bankarsku garanciju.
(6) Ministar donosi Pravilnik o postupku utvrđivanja ispu- njenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.
Mišljenje Savjeta o elaboratu
Član 36.
(1) Ministarstvo pribavlja mišljenje Savjeta o elaboratu iz člana 35. stav 2. tačka 4) ovog zakona.
(2) Ukoliko je mišljenje Savjeta o elaboratu negativno, ministar rješenjem odbija zahtjev visokoškolske ustanove za izdavanje dozvole za rad.
(3) Rješenje ministra iz stava 2. ovog člana je konačno, a protiv rješenja se može pokrenuti upravni spor pred nadle- žnim sudom.
(4) Uredan zahtjev sa dokumentacijom i pozitivnim mi- šljenjem Savjeta o elaboratu Ministarstvo dostavlja Agenciji za visoko obrazovanje Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija), radi provođenja postupka vanjskog vrednovanja u svrhu početne akreditacije.
Provođenje postupka početne akreditacije
Član 37.
(1) Postupak vanjskog vrednovanja u svrhu početne akreditacije provodi se u skladu sa ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje oblast osiguranja kvaliteta, pravilnikom iz člana 35. stav 6. ovog zakona i standardima za početnu akre- ditaciju.
(2) Standarde iz stava 1. ovog člana donosi Agencija, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast osiguranja kvaliteta.
(3) Nakon provedenog postupka iz stava 1. ovog člana, Agencija dostavlja Ministarstvu izvještaj sa preporukom za izdavanje dozvole za rad ili za odbijanje zahtjeva visoko- školske ustanove za izdavanje dozvole za rad.
Izdavanje dozvole za rad
Član 38.
(1) Na osnovu izvještaja sa preporukom za izdavanje do- zvole za rad iz člana 37. stav 3. ovog zakona, ministar izdaje dozvolu za rad visokoškolskoj ustanovi.
(2) Na osnovu izvještaja sa preporukom za odbijanje zahtje- va za izdavanje dozvole za rad iz člana 37. stav 2. ovog zakona, ministar rješenjem odbija zahtjev za izdavanje dozvole za rad.
(3) Dozvola za rad visokoškolske ustanove iz stava 1. i rješenje iz stava 2. ovog člana konačni su, a protiv istih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Registar Član 39.
(1) Na osnovu dozvole za rad, visokoškolska ustanova se upisuje u Registar visokoškolskih ustanova (u daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo.
(2) Visokoškolska ustanova može početi da radi i obavlja djelatnost visokog obrazovanja nakon upisa u Registar iz sta- va 1. ovog člana.
(3) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju i postupku upisa u Registar iz stava 1. ovog člana.
Akreditacija
Član 40.
(1) Visokoškolska ustanova kojoj je izdata dozvola za rad dužna je da podnese zahtjev za akreditaciju visokoškol-
ske ustanove i studijskog programa najkasnije dvije godine od konačnosti dozvole za rad.
(2) Postupci akreditacije visokoškolskih ustanova i stu- dijskih programa provode se u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast osiguranja kvaliteta i standardima za akredita- ciju visokoškolskih ustanova i studijskih programa.
(3) Standarde iz stava 2. ovog člana donosi Agencija, u skladu sa ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje oblast osiguranja kvaliteta, kriterijima za akreditaciju visokoškol- skih ustanova i studijskih programa u BiH, te evropskim i međunarodnim standardima.
(4) Javne isprave mogu izdavati samo akreditovane viso- koškolske ustanove.
Osnivanje članice univerziteta i izdavanje dozvole za izvođenje studijskog programa
Član 41.
Osnivanje organizacione jedinice, odnosno članice akre- ditovanog univerziteta (u daljem tekstu: članica univerzite- ta), odjeljenja van sjedišta akreditovane visokoškolske usta- nove, te izdavanja dozvole za izvođenje novog studijskog programa na akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi obavlja se na način i po postupku propisanom za osnivanje visoko- školskih ustanova.
Statusne promjene visokoškolske ustanove
Član 42.
(1) Visokoškolska ustanova može vršiti promjenu nazi- va, sjedišta i statusne promjene, u skladu sa zakonom.
(2) Za visokoškolske ustanove čiji je osnivač Republika odluku o promjeni iz stava 1. ovog člana donosi osnivač.
(3) U slučaju promjene iz stava 1. ovog člana provodi se postupak za izdavanje nove dozvole za rad.
Prestanak rada visokoškolske ustanove
Član 43.
Visokoškolska ustanova prestaje da radi:
1) kada osnivač donese odluku o prestanku rada,
2) kada nadležni organ utvrdi nepravilnosti, uključujući nezakonito izdavanje javnih isprava ili izvođenje studijskog programa bez dozvole u skladu sa ovim zakonom,
3) kada se toj ustanovi oduzme dozvola za rad u postup- ku nadzora u skladu sa ovim zakonom,
4) kada sud pravosnažnom odlukom utvrdi neosnovanost upisa u registar privrednih subjekata,
5) danom pravosnažnosti rješenja kojim se odbija zahtjev za akreditaciju, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje oblast osiguranja kvaliteta,
6) danom isteka roka važenja akreditacije, ukoliko nije podnijela novi zahtjev za akreditaciju, u skladu sa ovim za- konom i zakonom kojim se uređuje oblast osiguranja kvali- teta,
7) u slučaju kada se prestane baviti djelatnošću visokog obrazovanja kao osnovnom djelatnošću,
8) kada nastupe drugi slučajevi određeni ovim zakonom ili aktom o osnivanju visokoškolske ustanove.
Odgovornost osnivača u slučaju prestanka rada
Član 44.
U slučaju prestanka rada visokoškolske ustanove, odgo- vornost osnivača je da osigura, u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast arhivske građe, trajno čuvanje:
1) evidencije u skladu sa ovim zakonom, 2) studijskih programa,
3) arhiva,
4) druge dokumentacije.
Statut visokoškolske ustanove
Član 45.
(1) Statut je osnovni akt visokoškolske ustanove kojim se propisuje:
1) organizacija visokoškolske ustanove,
2) organi, tijela i način njihovog rada,
3) organizacija i nadležnost članica univerziteta,
4) upravljanje i rukovođenje visokoškolskom ustanovom,
5) zastupanje i predstavljanje visokoškolske ustanove,
6) studijski programi,
7) organizacija i obavljanje naučnoistraživačkog, struč- nog i umjetničkog rada,
8) način ostvarivanja prava i obaveza nastavnog i admi- nistrativnog osoblja, te studenata,
9) organiziranje nastavnog i administrativnog osoblja i studenata,
10) način ostvarivanja prihoda, upravljanje sredstvima i imovinom,
11) akademska i finansijska ovlašćenja i odgovornosti članica univerziteta,
12) obaveze visokoškolske ustanove prema osnivaču,
13) evidencije,
14) ispitni rokovi,
15) druga pitanja u skladu sa ovim zakonom.
(2) Statut visokoškolske ustanove sadrži i odredbe koje:
1) osiguravaju osoblju i studentima visokoškolske usta- nove slobodu govora, organiziranja i okupljanja u skladu sa zakonom,
2) štite osoblje i studente visokoškolske ustanove od di- skriminacije prema bilo kojem osnovu, kao što je: pol, rasa, seksualna orijentacija, rodni identitet, bračni status, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacional- no, etničko ili socijalno porijeklo, povezanost sa nekom nacio- nalnom zajednicom, imovina, rođenje ili bilo koji drugi status,
3) osiguravaju slobodu akademskom osoblju i studentima da, u skladu sa ovim zakonom, ispituju i testiraju primljena znanja i da nude nove ideje i mišljenja, a da se time ne izlažu opasnosti od gubitka svog statusa ili bilo koje druge privilegije koju eventualno u visokoškolskoj ustanovi uživaju,
4) pružaju pravične i nepristrasne mehanizme rješavanja disciplinskih pitanja koja se tiču nastavnog i administrativ- nog osoblja i studenata.
Postupak donošenja statuta
Član 46.
(1) Statut visokoškolske ustanove donosi senat, uz pret- hodno pribavljeno mišljenje upravnog odbora i uz saglasnost Ministarstva.
(2) Visokoškolska ustanova dostavlja prijedlog statuta Ministarstvu, radi dobivanja saglasnosti.
(3) Ako Ministarstvo utvrdi da prijedlog statuta nije u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, obavještava vi- sokoškolsku ustanovu da u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti otkloni utvrđene neusklađenosti.
(4) Saglasnost na prijedlog statuta visokoškolske ustanove daje Ministarstvo u ime Vlade u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva za saglasnost.
(5) Izmjena statuta visokoškolske ustanove vrši se na način i u postupku propisanom za donošenje statuta.
POGLAVLJE V. ORGANIZACIJA VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
Članice univerziteta
Član 47.
(1) Članice univerziteta su:
1) fakulteti,
2) umjetničke akademije i
3) naučnoistraživački instituti.
(2) Članice univerziteta nemaju status pravnog lica.
(3) Univerzitet je dužan da svoje članice upiše u registar privrednih subjekata.
(4) Članice univerziteta imaju statut koji je usklađen sa statutom univerziteta i kojim se uređuje njihova organizacija.
Osnivanje drugih tijela i raspodjela dobiti
Član 48.
(1) Visokoškolska ustanova može osnovati: naučne insti- tute, inovacione centre, centre izvrsnosti, centre za transfer tehnologija, poslovno-tehnološke inkubatore, naučnotehno- loške parkove i druge organizacione oblike za obavljanje inovacione djelatnosti i komercijalizaciju rezultata istraživa- nja, u skladu sa zakonom.
(2) U raspodjeli dobiti koja je ostvarena na osnovu ino- vacija, izuma, tehničkih unapređenja i drugih vidova stvara- laštva može učestvovati i akademsko osoblje koje ih je rea- liziralo, o čemu odluku donosi upravni odbor visokoškolske ustanove.
Organi visokoškolske ustanove
Član 49.
(1) Organi univerziteta su: 1) upravni odbor,
2) senat i
3) rektor.
(2) Organi visoke škole su: 1) upravni odbor,
2) senat i
3) direktor.
(3) Organi članica univerziteta su:
1) naučno-nastavno vijeće, odnosno umjetničko-naučno- nastavno vijeće i naučno vijeće,
2) dekan, odnosno direktor naučnoistraživačkog instituta.
(4) Visokoškolska ustanova može formirati tijela, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove.
Upravni odbor
Član 50.
(1) Upravni odbor je organ upravljanja visokoškolske ustanove.
(2) Upravni odbor javnog univerziteta ima 11 članova i čine ga četiri predstavnika akademskog osoblja, jedan pred- stavnik administrativnog osoblja, jedan predstavnik studena- ta, dva predstavnika privrednika i tri predstavnika osnivača.
(3) Upravni odbor javne visoke škole i privatne visoko- školske ustanove ima najmanje sedam, a najviše 11 članova i čine ga predstavnici akademskog i administrativnog osoblja, studenata, privrede i osnivača.
(4) Članove upravnog odbora koji su predstavnici aka- demskog i administrativnog osoblja bira i imenuje senat visokoškolske ustanove u postupku javne konkurencije, po proceduri propisanoj statutom visokoškolske ustanove.
(5) Članove upravnog odbora koji su predstavnici osni- vača za javne visokoškolske ustanove imenuje Vlada, nakon provedenog javnog konkursa.
(6) Članove upravnog odbora javnog univerziteta koji su predstavnici studenata i privrednika imenuje senat visoko- školske ustanove na prijedlog studentskog predstavničkog tijela, odnosno na prijedlog Privredne komore Republike Srpske i Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
(7) Članovi upravnog odbora imenuju se na period od četiri godine, sa mogućnošću još jednog izbora, osim predstavnika studenata čiji mandat traje godinu dana.
(8) Članovi upravnog odbora koji su predstavnici privrednika ne mogu biti u organima privrednog društva koje je u poslov- no-pravnom odnosu sa javnom visokoškolskom ustanovom.
(9) Član upravnog odbora koji je predstavnik studenata mora biti redovan student koji je prvi put upisao godinu studija.
(10) Članovi upravnog odbora javne visokoškolske ustanove koji su predstavnici osnivača ne mogu biti zaposleni, niti angažirani u toj visokoškolskoj ustanovi.
(11) Predsjednik upravnog odbora bira se iz reda aka- demskog osoblja, a zamjenik predsjednika bira se iz reda članova upravnog odbora koje imenuje osnivač.
(12) Član upravnog odbora ne može da bude član drugog organa iste ili druge visokoškolske ustanove.
Nadležnosti upravnog odbora
Član 51.
(1) Upravni odbor visokoškolske ustanove, pored poslo- va utvrđenih zakonom kojim se uređuje sistem javnih službi, obavlja i sljedeće poslove:
1) daje mišljenje o statutu visokoškolske ustanove,
2) donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistema- tizaciji radnih mjesta za javne visokoškolske ustanove, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, a na prijedlog rektora,
3) utvrđuje planove finansiranja i razvoja,
4) donosi godišnji program rada visokoškolske ustanove, na prijedlog senata visokoškolske ustanove,
5) donosi finansijski plan i usvaja godišnji izvještaj o fi- nansijskom poslovanju visokoškolske ustanove,
6) razmatra finansijski plan i izvještaj o finansijskom po- slovanju članice univerziteta,
7) predlaže Ministarstvu visinu školarine za redovne stu- dente prvog i drugog ciklusa studija koji obnavljaju godinu u kojoj su bili finansirani iz budžeta Republike,
8) utvrđuje visinu školarine i upisnine za studente sva tri ciklusa studija koji samofinansiraju svoje školovanje, van- redne studente i studente strane državljane,
9) utvrđuje visinu upisnine za redovne studente prvog i drugog ciklusa studija koji se finansiraju iz budžeta Republi- ke, odnosno studente koji obnavljaju godinu u kojoj su bili finansirani iz budžeta Republike,
10) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora ili direk- tora u domenu finansijskog poslovanja,
11) predlaže senatu razrješenje rektora univerziteta, od- nosno direktora visoke škole,
12) odlučuje o korištenju sredstava preko iznosa utvrđe- nog statutom visokoškolske ustanove,
13) odlučuje u drugom stepenu o prigovoru zaposlenih na odluke rektora, odnosno direktora visoke škole iz radnog odnosa,
14) podnosi Ministarstvu najmanje jedanput godišnje izvještaj o poslovanju visokoškolske ustanove,
15) donosi odluku o formiranju i ukidanju članica uni- verziteta na univerzitetu na prijedlog senata,
16) daje saglasnost na statut članica univerziteta u skladu sa svojim nadležnostima,
17) donosi opće akte iz oblasti materijalno-finansijskog poslovanja i iz oblasti rada i radnih odnosa, u skladu sa za- konom i statutom visokoškolske ustanove i
18) obavlja druge poslove propisane zakonom, statutom i općim aktima visokoškolske ustanove.
(2) Odluka upravnog odbora je konačna, a protiv iste se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Odgovornost za poslovanje
Član 52.
(1) Upravni odbor je odgovoran za poslovanje javne vi- sokoškolske ustanove.
(2) Osnivač, odnosno skupština osnivača i upravni odbor odgovorni su za poslovanje privatne visokoškolske ustano- ve.
Senat univerziteta i visoke škole
Član 53.
(1) Senat je akademski i stručni organ visokoškolske ustanove.
(2) Senatom univerziteta predsjedava rektor, a senatom visoke škole direktor.
(3) Senat univerziteta čine rektor, prorektori, dekani fa- kulteta, direktori naučnoistraživačkog instituta, kao i studen- ti u skladu sa stavom 5. ovog člana.
(4) Broj članova, sastav, postupak izbora, trajanje man- data i način rada senata visoke škole propisuje se statutom visoke škole.
(5) U sastavu senata mora biti najmanje 15% članova iz reda redovnih studenata koji su prvi put upisali godinu studi- ja, sa svih ciklusa studija koji se organiziraju na visokoškol- skoj ustanovi.
Nadležnosti senata
Član 54.
(1) Senat odlučuje o akademskim pitanjima i obavlja sljedeće poslove:
1) odlučuje o nastavnoj, naučnoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti visokoškolske ustanove,
2) donosi statut univerziteta, odnosno visoke škole uz prethodno pribavljeno mišljenje upravnog odbora i uz sagla- snost Ministarstva,
3) daje saglasnost na statute članica univerziteta,
4) donosi opće akte u skladu sa zakonom i statutom viso- koškolske ustanove,
5) senat univerziteta, na prijedlog naučno-nastavnog vijeća, odnosno umjetničko-naučno-nastavnog vijeća, dono- si kratke programe studija, studijske programe prvog, dru- gog, trećeg ciklusa studija, integrisane studijske programe i programe cjeloživotnog učenja, a senat visoke škole donosi kratke studijske programe, studijske programe prvog ciklusa studija i programe cjeloživotnog učenja,
6) bira i razrješava rektora univerziteta, odnosno direk- tora visoke škole,
7) imenuje i razrješava prorektore na prijedlog rektora,
8) imenuje članove upravnog odbora iz reda akademskog i administrativnog osoblja,
9) senat univerziteta imenuje vijeća naučnih oblasti po naučnim oblastima na prijedlog vijeća članica univerziteta,
10) donosi odluku o raspisivanju konkursa za izbore u nastavnička i saradnička zvanja u skladu sa općim aktom vi- sokoškolske ustanove,
11) senat univerziteta vrši izbor akademskog osoblja na prijedlog naučno-nastavnog, odnosno umjetničko-naučno- nastavnog vijeća članice univerziteta i mišljenja vijeća nau- čnih oblasti,
12) senat univerziteta daje saglasnost na izvještaje u po- stupku sticanja naučnog zvanja doktora nauka,
13) senat univerziteta, na prijedlog naučno-nastavnog vijeća, dodjeljuje počasno zvanje profesor emeritus i počasni doktor nauka,
14) predlaže Ministarstvu broj studenata koji se finan- siraju iz budžeta Republike, za upis u prvu godinu prvog i drugog ciklusa studija za javne visokoškolske ustanove,
15) predlaže Ministarstvu broj samofinansirajućih stude- nata, vanrednih studenata i studenata stranih državljana, za upis u prvu godinu sva tri ciklusa studija,
16) donosi pravila studiranja,
17) predlaže upravnom odboru godišnji program rada visokoškolske ustanove, na prijedlog naučno-nastavnog i umjetničko-naučno-nastavnog vijeća,
18) senat univerziteta na prijedlog naučno-nastavnog vijeća i umjetničko-naučno-nastavnog vijeća, odnosno senat visoke škole usvaja listu odgovornih nastavnika i saradnika,
19) usvaja izvještaj o samovrednovanju visokoškolske ustanove,
20) daje prijedlog upravnom odboru za osnivanje i uki- danje fakulteta i drugih članica univerziteta,
21) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statu- tom visokoškolske ustanove.
(2) Članovi senata koji su predstavnici studenata mogu odlučivati u stvarima iz stava 1. t. 1), 2), 3), 4), 5), 6), 14), 15), 16), 17) i 19) ovog člana.
Rektor i direktor visoke škole
Član 55.
(1) Univerzitetom rukovodi rektor.
(2) Visokom školom rukovodi direktor.
Izbor rektora, prorektora i direktora visoke škole
Član 56.
(1) Rektora univerziteta, odnosno direktora visoke škole bira i razrješava senat tajnim glasanjem.
(2) Za rektora univerziteta može biti izabran redovni pro- fesor, koji je u radnom odnosu sa punim radnim vremenom na tom univerzitetu.
(3) Za direktora visoke škole može biti izabran profesor visoke škole koji je u radnom odnosu sa punim radnim vre- menom u toj visokoj školi.
(4) Za prorektora može biti izabran nastavnik u naučno- nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju redovnog ili vanrednog profesora, koji je u radnom odnosu sa punim rad- nim vremenom na univerzitetu na kojem se bira.
(5) Izuzetno od st. 2. i 4. ovog člana za rektora može biti izabran i redovni profesor, odnosno za prorektora može biti izabran redovni ili vanredni profesor iz kliničkih grana me- dicine i stomatologije, koji je u dopunskom radnom odnosu na univerzitetu i ima zaključen ugovor o radu sa punim rad- nim vremenom sa zdravstvenom ustanovom koja je nastavna baza visokoškolske ustanove, uz obavezu da prije preuzima- nja funkcije zasnuje radni odnos sa punim radnim vremenom na visokoškolskoj ustanovi.
(6) Odluka senata je konačna, a protiv iste se može po- krenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Mandat rektora, direktora i prorektora
Član 57.
(1) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole bira se na osnovu javnog konkursa na period od četiri godi- ne, sa mogućnošću još jednog izbora.
(2) Istekom mandata rektoru ili u slučaju razrješenja rek- tora prije isteka mandata, prestaje mandat i prorektorima.
(3) Ukoliko se izbor novog rektora ne izvrši do isteka mandata rektora, kao i u slučaju prestanka mandata rektora ili razrješenja rektora prije isteka mandata, senat imenuje lice koje će dužnost rektora obavljati do izbora novog rektora, a najduže šest mjeseci od dana isteka mandata.
(4) Postupak izbora i razrješenja, te razlozi za smjenu rektora, prorektora, odnosno direktora visoke škole prije isteka mandata propisuje se statutom i općim aktom visoko- školske ustanove.
(5) Rektora univerziteta, odnosno direktora visoke škole, senat može razriješiti dužnosti i prije isteka mandata tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja članova.
(6) Odluka senata je konačna, a protiv iste se može po- krenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Nadležnosti rektora i direktora visoke škole
Član 58.
(1) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole, pored poslova koji su uređeni propisima o sistemu javnih službi, obavlja i sljedeće poslove:
1) zastupa i predstavlja visokoškolsku ustanovu,
2) organizira i rukovodi radom visokoškolske ustanove i odgovoran je za zakonitost rada,
3) donosi pojedinačne akte u skladu sa zakonom i statu- tom visokoškolske ustanove,
4) predlaže prorektore senatu univerziteta,
5) imenuje i razrješava dekana, odnosno direktora člani- ce univerziteta na prijedlog naučno-nastavnog, umjetničko- naučno-nastavnog vijeća, odnosno naučnog vijeća,
6) predlaže opće akte u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove,
7) predlaže organima visokoškolske ustanove mjere za unapređivanje rada,
8) predlaže upravnom odboru mjere za efikasno i zakoni- to obavljanje djelatnosti visokoškolske ustanove,
9) predlaže plan rada i razvoja visokoškolske ustanove upravnom odboru,
10) predlaže upravnom odboru pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, po prethodno pri- bavljenom mišljenju članica univerziteta,
11) izvršava odluke upravnog odbora i drugih organa vi- sokoškolske ustanove,
12) odlučuje o korištenju sredstava do iznosa utvrđenog statutom visokoškolske ustanove,
13) odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa,
14) podnosi upravnom odboru izvještaj o finansijskom poslovanju visokoškolske ustanove,
15) izvršava finansijski plan,
16) učestvuje u radu Rektorske konferencije Republike Srpske (u daljem tekstu: Rektorska konferencija) i Rektorske konferencije BiH, odnosno u radu Konferencije visokih ško- la Republike Srpske (u daljem tekstu: Konferencija visokih škola),
17) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statu- tom visokoškolske ustanove.
(2) Rektor može obustaviti od izvršenja odluku dekana i direktora članice univerziteta ako je u suprotnosti sa ovim zakonom i statutom univerziteta.
(3) Protiv odluke rektora ili direktora visoke škole može se podnijeti prigovor upravnom odboru visokoškolske usta- nove.
(4) Odluka upravnog odbora je konačna, a protiv iste se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Odgovornost za akademska i pitanja poslovanja
Član 59.
(1) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole za svoj rad koji se tiče akademskih pitanja odgovara senatu.
(2) Rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole za svoj rad koji se tiče poslovanja odgovara upravnom odboru, u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na odgo- vornost za poslovanje visokoškolske ustanove.
Struktura vijeća
Član 60.
(1) Stručni organ fakulteta, odnosno umjetničke akade- mije je naučno-nastavno vijeće, odnosno umjetničko-nauč- no-nastavno vijeće (u daljem tekstu: vijeće).
(2) Vijeće čine nastavnici, saradnici i predstavnici stude- nata u skladu sa statutom univerziteta.
(3) Jedan nastavnik ili saradnik može biti član vijeća samo jedne članice univerziteta, pod uvjetom da je zaposlen sa punim radnim vremenom na toj visokoškolskoj ustanovi.
(4) Član vijeća može biti i nastavnik u naučno-nastavnom zvanju i saradnik u saradničkom zvanju iz kliničkih grana medi- cine i stomatologije, koji je u dopunskom radu na univerzitetu, a ima zaključen ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa zdravstvenom ustanovom koja je nastavna baza univerziteta.
(5) Članovi vijeća koji su predstavnici studenata biraju se neposrednim izborima na članici univerziteta iz reda re- dovnih studenata.
(6) U sastavu članice univerziteta mora biti najmanje 15% članova iz reda redovnih studenata.
Nadležnosti vijeća
Član 61.
(1) Vijeće u okviru svoje nadležnosti:
1) donosi statut fakulteta, odnosno umjetničke akademi- je, uz prethodno pribavljeno mišljenje upravnog odbora,
2) donosi pravilnike kojima se regulira rad fakulteta, od- nosno umjetničke akademije, na prijedlog dekana,
3) daje mišljenje i prijedloge senatu o akademskim, na- učnim, umjetničkim i stručnim pitanjima, u skladu sa statu- tom visokoškolske ustanove,
4) dostavlja senatu prijedlog liste i prijedlog konačne liste odgovornih nastavnika i saradnika na toj članici univerziteta,
5) predlaže senatu studijske programe prvog, drugog i trećeg ciklusa, odnosno promjene u strukturi i sadržaju stu- dijskih programa i nastavnih metoda,
6) daje prijedlog senatu za izbor profesora emeritusa,
7) predlaže rektoru imenovanje i razrješenje dekana,
8) daje prijedlog rektoru u vezi sa radnim statusom aka- demskog osoblja,
9) daje rektoru mišljenje na prijedlog pravilnika o unutra- šnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, u dijelu koji se tiče te organizacione jedinice,
10) imenuje prodekane na prijedlog dekana,
11) predlaže program razvoja članice univerziteta,
12) predlaže senatu raspisivanje konkursa za izbore u zvanja nastavnika i saradnika,
13) formira komisiju za podnošenje izvještaja za izbor u naučno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno zvanje i utvrđuje prijedlog odluke o izboru kandidata,
14) predlaže senatu članove vijeća naučnih oblasti,
15) razmatra i usvaja izvještaje o samovrednovanju stu- dijskih programa,
16) imenuje komisije za izradu završnog rada na prvom, drugom i doktorske disertacije na trećem ciklusu studija,
17) donosi Pravilnik o korištenju vlastitih prihoda člani- ce univerziteta,
18) obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima univerziteta i fakulteta, odnosno umjetničke akademije.
(2) Članovi vijeća koji su predstavnici studenata mogu odlučivati u stvarima iz stava 1. t. 1), 5), 7), 11), 15) i 17) ovog člana.
Dekan
Član 62.
(1) Fakultetom ili umjetničkom akademijom rukovodi dekan.
(2) Dekana imenuje i razrješava rektor, na prijedlog vije- ća članice univerziteta, po proceduri utvrđenoj statutom uni- verziteta.
(3) Mandat dekana traje četiri godine sa mogućnošću jednog ponovnog izbora na funkciju dekana.
(4) Za dekana članice univerziteta može biti imenovan nastavnik u naučno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju vanrednog ili redovnog profesora, koji je zaposlen sa punim radnim vremenom na tom univerzitetu i koji je član vijeća te članice univerziteta.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, za dekana može biti imenovan i nastavnik u naučno-nastavnom zvanju van- rednog ili redovnog profesora iz kliničkih grana medicine i stomatologije, koji je u dopunskom radu na univerzitetu, a ima zaključen ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa zdravstvenom ustanovom koja je nastavna baza univerziteta, uz obavezu da nakon izbora za dekana zasnuje radni odnos sa punim radnim vremenom na univerzitetu.
(6) Odluka rektora o imenovanju, odnosno razrješenju dekana je konačna, a protiv iste se može pokrenuti upravni spor.
Nadležnosti dekana
Član 63.
(1) Dekan predstavlja fakultet ili umjetničku akademiju, odgovaran je za zakonitost rada i ima prava i obaveze u skla- du sa ovim zakonom i statutom univerziteta.
(2) Dekan za svoj rad odgovara rektoru, vijeću fakulte- ta ili akademije i drugim organima univerziteta, u skladu sa statutom univerziteta.
(3) Dekan donosi pojedinačne akte u skladu sa zakonom, statutom i općim aktima univerziteta.
(4) Dekan odlučuje o korištenju sredstava do iznosa utvrđenog statutom univerziteta i statutom članice univer- ziteta.
(5) Dekan podnosi upravnom odboru finansijski plan i izvještaj o finansijskom poslovanju, najmanje jednom godi- šnje.
(6) Uvjeti za izbor i razrješenje prodekana, kao i njegove nadležnosti utvrđuju se statutom univerziteta, odnosno statu- tom članice univerziteta.
(7) Istekom mandata dekanu ili u slučaju razrješenja de- kana prije isteka mandata, prestaje mandat i prodekanima.
Direktor naučnoistraživačkog instituta
Član 64.
(1) Naučnoistraživačkim institutom rukovodi direktor.
(2) Direktora imenuje i razrješava rektor, na prijedlog naučnog vijeća instituta, po proceduri utvrđenoj statutom univerziteta.
(3) Mandat direktora traje četiri godine sa mogućnošću još jednog izbora na funkciju direktora.
(4) Uvjeti i postupak izbora, nadležnosti i razrješenje di- rektora naučnoistraživačkog instituta uređuje se u skladu sa općim aktima univerziteta.
Finansijski direktor
Član 65.
(1) Visokoškolska ustanova može statutom propisati po- slove finansijskog direktora.
(2) Finansijski direktor:
1) predlaže opće akte iz oblasti finansijskog poslovanja,
2) predlaže planove finansiranja i razvoja,
3) provodi finansijski plan, usmjerava i kontrolira rad u domenu finansijskog poslovanja,
4) izvršava odluke organa u skladu sa zakonom i statu- tom.
(3) Za svoj rad finansijski direktor odgovara rektoru, od- nosno direktoru i upravnom odboru.
(4) Postupak i uvjeti izbora, razrješenja, poslovi i ostala pitanja koja se odnose na funkciju finansijskog di- rektora uređuju se statutom visokoškolske ustanove.
Nedostojnost za rukovođenje visokoškolskom ustanovom Član 66.
(1) Organ rukovođenja ne može biti lice koje je pravno- snažnom presudom osuđeno na kaznu zatvora, za krivična djela učinjena protiv službene dužnosti, protiv polnog inte- griteta, seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, niti lice koje je prekršilo kodeks profesionalne čestitosti u skladu sa ovim zakonom.
(2) Organu rukovođenja prestaje dužnost danom pravo- snažnosti presude iz prethodnog stava, kao i danom pravo- snažnosti odluke kojom je utvrđeno kršenje profesionalne čestitosti.
POGLAVLJE VI. STUDENTI
Konkurs za upis
Član 67.
(1) Upis kandidata na studije prvog, drugog i trećeg ci- klusa vrši se na osnovu javnog konkursa.
(2) Visokoškolska ustanova obavlja klasifikaciju i izbor kandidata na osnovu sljedećih općih kriterija:
1) vrsta i nivo prethodnog obrazovanja,
2) uspjeh u prethodnom obrazovanju i
3) rezultati postignuti na prijemnom ispitu ili rezultati postignuti na ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.
(3) Pored općih kriterija iz stava 2. ovog člana, visoko- školska ustanova može utvrditi i posebne kriterije na osnovu kojih se obavlja klasifikacija i izbor kandidata za upis na vi- sokoškolsku ustanovu.
Status studenta
Član 68.
(1) Status studenta stiče se upisom na odgovarajući stu- dijski program visokoškolske ustanove.
(2) Student koji je upisan na visokoškolsku ustanovu za- ključuje ugovor sa visokoškolskom ustanovom, u skladu sa ovim zakonom i statutom visokoškolske ustanove.
(3) Lice koje ima status stranog državljanina, a zaključi ugovor sa visokoškolskom ustanovom u skladu sa stavom 2. ovog člana, ima status studenta u smislu ovog zakona i dok uči jezik, a najduže godinu dana.
(4) U skladu sa Sporazumom o uzajamnom priznavanju dokumenata u obrazovanju i reguliranju statusnih pitanja učenika i studenata (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 79/05), studenti državljani Republike Srbije, u smislu ovog zakona, imaju ista prava i obaveze kao studenti domaći državljani.
(5) Ugovor iz stava 2. ovog člana obavezno sadrži:
1) način omogućavanja nastavljanja i završetka školova- nja u slučaju prestanka rada visokoškolske ustanove ili pre- stanka izvođenja određenog studijskog programa,
2) odredbe o školarini i drugim finansijskim obavezama,
3) zvanje koje student stiče završetkom studijskog pro- grama,
4) obim studija,
5) ostala prava i obaveze studenta, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove.
(6) Rektor univerziteta može dati ovlašćenje dekanu fa- kulteta ili umjetničke akademije da zaključuje ugovor sa stu- dentom upisanim na toj članici univerziteta.
(7) Studentu koji je upisan na visokoškolsku ustanovu izdaje se studentska knjižica - indeks.
Broj upisanih studenata
Član 69.
(1) Visokoškolske ustanove dostavljaju Ministarstvu prijedlog plana upisa studenata u prvu godinu prvog, drugog i trećeg ciklusa studija, najkasnije do 31. januara za narednu akademsku godinu.
(2) Prijedlog plana upisa iz stava 1. ovog člana sadrži podatke iz člana 54. stav 1. t. 14) i 15) ovog zakona.
(3) Ministarstvo utvrđuje prijedlog broja studenata za upis u prvu godinu prvog, drugog i trećeg ciklusa studija na visokoškolskim ustanovama, u skladu sa Mrežom visoko- školskih ustanova i potrebama tržišta rada.
(4) Na prijedlog Ministarstva, Vlada donosi odluku o broju studenata za upis u prvu godinu prvog i drugog ci- klusa studija na javnim visokoškolskim ustanovama, naj- kasnije do 31. marta tekuće godine za narednu akademsku godinu.
(5) Sastavni dio prijedloga iz stava 1. ovog člana za javne visokoškolske ustanove je obrazložena procjena o potrebnim finansijskim sredstvima za izvođenje studijskog programa u odnosu na broj predloženih upisnih mjesta.
(6) Visokoškolske ustanove dostavljaju Ministarstvu po- datke o studentima upisanim u prvu godinu studija najkasni- je do 30. novembra akademske godine, o čemu Ministarstvo informira Vladu.
Prava studenata Član 70.
(1) Studenti imaju pravo, u skladu sa općim aktom viso- koškolske ustanove, na:
1) slobodno iznošenje mišljenja o kvalitetu nastave ili drugim uslugama visokoškolske ustanove,
2) pravovremeno i tačno informiranje o svim pitanjima koja se odnose na studij,
3) ravnopravnost u odnosu na uvjete studija i tretman u visokoškolskoj ustanovi,
4) korištenje biblioteke i baze podataka koje se nalaze u visokoškolskoj ustanovi,
5) učestvovanje u evaluaciji i unapređenju sistema osigu- ranja kvaliteta visokoškolske ustanove,
6) učestvovanje na izborima za studentska predstavnič- ka tijela u skladu sa propisima kojima se uređuje studentsko organiziranje,
7) studiranje, istraživanje i obavljanje stručne prakse van matične visokoškolske ustanove u Republici, BiH i inozem- stvu,
8) prijenos i priznavanje ECTS bodova na visokoškol- skim ustanovama u Republici koji su ostvareni na drugim akreditovanim visokoškolskim ustanovama u Republici, BiH i u inozemstvu, u skladu sa ovim zakonom,
9) konsultacije i pomoć akademskog osoblja u savlada- vanju nastavnog sadržaja, a posebno pri izradi završnog rada.
(2) Uvjete za ostvarivanje prava iz stava 1. t. 7) i 8) ovog člana propisuje visokoškolska ustanova svojim općim ak- tom, u skladu sa Vodičem za korištenje ECTS - 2015.
Obaveze studenata
Član 71.
(1) Studenti upisani na visokoškolsku ustanovu imaju obaveze da:
1) prisustvuju predavanjima, vježbama, seminarima i drugim oblicima nastave,
2) ispunjavaju nastavne i druge obaveze studenta,
3) se pridržavaju pravila koja je ustanovila visokoškolska ustanova,
4) ukazuju dužno poštovanje prema pravima osoblja i drugih studenata,
5) učestvuju u akademskim aktivnostima,
6) poštuju etički kodeks.
(2) Općim aktom visokoškolske ustanove propisuju se lakše i teže povrede obaveza studenata, disciplinski organi i disciplinski postupak za utvrđivanje odgovornosti studenata.
Mirovanje prava i obaveza studenata
Član 72.
(1) Na zahtjev studenta odobrava se mirovanje prava i obaveza u slučaju:
1) teže bolesti,
2) boravka na stručnoj praksi u trajanju od najmanje tri mjeseca, a najviše godinu dana,
3) održavanja trudnoće,
4) njege djeteta do navršenih godinu dana,
5) vršenja rukovodnih funkcija u studentskom predstav- ničkom tijelu u trajanju od najviše jednog mandata,
6) drugim slučajevima predviđenim općim aktom viso- koškolske ustanove.
(2) Pravilima studiranja propisuje se procedura i uvjeti ostvarivanja prava iz stava 1. ovog člana.
Pravila studiranja
Član 73.
(1) Pravilima studiranja za svaki ciklus studija uređuje se:
1) organizacija i trajanje studija,
2) postupak ispitivanja i ocjenjivanja,
3) organizacija ispitnih rokova u skladu sa statutom viso- koškolske ustanove,
4) završni rad i
5) druga relevantna pitanja.
(2) Visokoškolska ustanova, odnosno članica univerziteta, obavezna je da prije upisa studenata na akademsku godinu, na javan i transparentan način - objavom na oglasnoj ploči i svojoj internet stranici, upozna sve studente sa pravilima stu- diranja, koja se tokom akademske godine ne mogu mijenjati.
(3) Članica univerziteta dužna je da na prijedlog vijeća članice univerziteta, prije početka svake akademske godine, posebnom odlukom, koju je dužna objaviti na svojoj internet stranici, utvrdi obavezne i preporučene udžbenike i priručni- ke, kao i drugu preporučenu literaturu, na osnovu koje stu- dent priprema i polaže ispite.
Provjera znanja studenata
Član 74.
(1) Uspješnost studenta u savladavanju pojedinog pred- meta kontinuirano se prati na način određen studijskim pro- gramom, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove.
(2) Svi oblici provjere znanja su javni.
(3) Uspjeh studenata na ispitu izražava se sljedećim ocje- nama: 10 - izvanredan, 9 - odličan, 8 - vrlodobar, 7 - dobar, 6 - zadovoljava i 5 - ne zadovoljava.
(4) U indeks se ne unosi ocjena 5.
(5) Visokoškolska ustanova može, za neke oblike nasta- ve, utvrditi i drugi, nenumerički način ocjenjivanja.
(6) Student sa invaliditetom ima pravo da polaže ispit na način prilagođen njegovim mogućnostima, u skladu sa statu- tom visokoškolske ustanove.
(7) Ispit se polaže u sjedištu visokoškolske ustanove / članice univerziteta i odjeljenjima van sjedišta visokoškol- ske ustanove / članice univerziteta koje je navedeno u do- zvoli za rad.
(8) Visokoškolska ustanova može, u skladu sa studijskim programom i statutom, organizirati polaganje ispita van sje- dišta samo ako se radi o ispitu iz nastavnog predmeta čiji karakter to zahtijeva.
(9) Nastavnik je dužan studentu saopćiti rezultate provje- re znanja odmah, a najkasnije u roku od sedam dana od dana provjere pismenim putem.
(10) U slučaju proglašenja vanredne situacije za Repu- bliku ili dio teritorije Republike (u daljem tekstu: vanredna situacija) ili u slučaju proglašenja vanrednog stanja za Re- publiku ili dio Republike (u daljem tekstu: vanredno stanje), kao i u drugim opravdanim slučajevima, ispiti će se organizi- rati i izvoditi na način koji je propisan uputstvom koje donosi ministar, uz saglasnost Vlade.
Uvjeti za upis naredne godine studija
Član 75.
(1) Student stiče uvjete za upis naredne godine studija ako je u studijskoj godini u koju je upisan ostvario najmanje 45 ECTS bodova.
(2) U slučaju da student ne ispuni uvjete za upis naredne godine studija, obnavlja godinu i ima pravo da prati nastavu i polaže ispite iz naredne godine studija do broja ECTS bo- dova koje je ostvario u prethodnoj godini studija.
(3) Vijeće članice univerziteta, odnosno senat visoke škole za studente iz stava 2. ovog člana utvrđuje predmete iz kojih mogu pratiti nastavu i polagati ispite u narednoj godini studija.
(4) Status redovnog studenta traje najduže u dvostrukom broju akademskih godina potrebnih za realizaciju studijskog programa.
(5) Student završne godine studija koji nije ispunio sve obaveze određene studijskim programom obnavlja završnu godinu studija i ima status redovnog studenta u skladu sa stavom 4. ovog člana.
Polaganje ispita pred komisijom
Član 76.
(1) Poslije tri neuspjela polaganja istog ispita, student ima pravo da, na osobni zahtjev, polaže ispit pred ispitnom komisijom.
(2) Formiranje i način rada ispitne komisije iz stava 1. ovog člana utvrđuju se općim aktom visokoškolske ustano- ve.
Pravo na prigovor na dobivenu ocjenu
Član 77.
(1) Student ima pravo da nadležnom organu visokoškol- ske ustanove podnese prigovor na dobivenu ocjenu ako sma- tra da ispit nije obavljen u skladu sa zakonom i općim aktom visokoškolske ustanove ili ako nije zadovoljan dobivenom ocjenom, u roku od dva dana nakon dobivanja ocjene.
(2) Nadležni organ visokoškolske ustanove u roku od tri dana od dana dobivanja prigovora iz stava 1. ovog člana, u skladu sa odredbama općeg akta visokoškolske ustanove, ra- zmatra prigovor i donosi odluku o prigovoru.
(3) Odluka nadležnog organa iz stava 2. ovog člana je konačna.
Prestanak statusa studenta
Član 78.
(1) Status studenta prestaje:
1) završetkom studijskog programa,
2) ispisom sa visokoškolske ustanove prije završetka stu- dija,
3) kada student ne upiše godinu studija, a ne miruju mu prava i obaveze studenta,
4) kada student ne obnovi upis u istu godinu u propisa- nom roku, a ne miruju mu prava i obaveze studenta,
5) kada visokoškolska ustanova izrekne studentu disci- plinsku mjeru isključenja sa visokoškolske ustanove.
(2) Status redovnog studenta prestaje i kada student ne završi studije u roku iz člana 75. stav 4. ovog zakona.
POGLAVLJE VII. AKADEMSKO OSOBLJE
Zvanja
Član 79.
(1) Nastavnička zvanja na visokoškolskim ustanovama su: naučno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna.
(2) Naučno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja su: docent, vanredni profesor i redovni profesor.
(3) Nastavna zvanja su: predavač visoke škole i profesor visoke škole.
(4) Nastavnici u naučno-nastavnom i umjetničko-nastav- nom zvanju mogu da izvode nastavu na svim vrstama aka- demskih i strukovnih studija.
(5) Nastavnici u nastavnom zvanju mogu da izvode na- stavu na prvom ciklusu strukovnih studija.
(6) Naučno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja mogu se steći samo na univerzitetu.
(7) Na univerzitetu se mogu sticati naučna i istraživačka zvanja, u skladu sa propisima kojim se uređuje naučnoistra- živačka djelatnost i statutom univerziteta.
(8) Saradnička zvanja na univerzitetu su: asistent, umjet- nički saradnik, viši asistent, viši umjetnički saradnik i lektor, a na visokoj školi asistent i umjetnički saradnik.
Izbor u zvanje
Član 80.
(1) Izbor u zvanje nastavnika na visokoškolskoj ustanovi zasniva se na ostvarenim i mjerljivim rezultatima rada kan- didata u nastavnom i naučnoistraživačkom, odnosno umjet- ničkom radu.
(2) Pored rezultata iz stava 1. ovog člana, prilikom izbora u zvanje vrednuje se i sljedeće:
1) stručno-profesionalni doprinos koji podrazumijeva da je kandidat autor/koautor elaborata ili studije, rukovodilac ili saradnik na naučnoistraživačkom ili stručnom projektu, inovator, autor/koautor patenta ili tehničkog unapređenja, odnosno autor/koautor umjetničkog projekta ili saradnik na umjetničkom projektu, i drugo,
2) doprinos akademskoj i široj zajednici koji podrazu- mijeva angažiranje u nacionalnim ili međunarodnim nauč- nim, odnosno stručnim organizacijama, institucijama od jav- nog značaja, kulturnim institucijama i slično,
3) saradnja sa drugim visokoškolskim, naučnoistraživač- kim, odnosno institucijama kulture ili umjetnosti u zemlji i inozemstvu koja podrazumijeva mobilnost, zajedničke stu- dijske programe, internacionalizaciju, plenarno predavanje na međunarodnom naučnom skupu i drugo.
(3) Prilikom izbora u zvanje uzimaju se u obzir samo rezultati ostvareni u posljednjih pet, odnosno šest godina u ovisnosti o trajanju posljednjeg izbornog perioda.
Minimalni uvjeti za izbor u naučno-nastavna i saradnička zvanja na univerzitetu
Član 81.
Minimalni uvjeti za izbor akademskog osoblja u naučno- nastavna i saradnička zvanja u nastavnom i naučnoistraži- vačkom radu na univerzitetu su:
1) za docenta može biti biran kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. naučno zvanje doktora nauka u odgovarajućoj naučnoj oblasti,
2. najmanje tri naučna rada iz naučne oblasti za koju se bira, objavljena u naučnim časopisima i zbornicima sa re- cenzijom, od kojih je najmanje jedan objavljen u naučnom časopisu međunarodnog značaja ili naučnom skupu među- narodnog značaja,
3. dokazane nastavničke sposobnosti, odnosno ima pri- stupno predavanje iz oblasti za koju se bira, pozitivno je
ocijenjen od visokoškolske ustanove ili ima pozitivnu ocje- nu pedagoškog rada u studentskim anketama tokom cjeloku- pnog prethodnog izbornog perioda;
2) za vanrednog profesora može biti biran kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima proveden najmanje jedan izborni period u nastavi u zvanju docenta,
2. najmanje pet naučnih radova iz naučne oblasti za koju se bira, objavljenih u naučnim časopisima i zbornicima sa recen- zijom, od kojih je jedan naučni rad u naučnom časopisu među- narodnog značaja ili naučnom skupu međunarodnog značaja i najmanje jedan naučni rad objavljen u istaknutom naučnom ča- sopisu međunarodnog značaja, nakon izbora u zvanje docenta,
3. ima najmanje jednu naučnu monografiju (sa ISBN brojem) iz naučne oblasti za koju se bira, ili univerzitetski udžbenik (sa ISBN brojem),
4. dokazane nastavničke sposobnosti, pozitivno je ocije- njen od visokoškolske ustanove ili ima pozitivnu ocjenu pe- dagoškog rada u studentskim anketama tokom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda,
5. je bio član komisije za odbranu master ili magistarskog rada ili doktorske disertacije, ili ima uspješno realizirano mentorstvo kandidata na drugom ili trećem ciklusu studija,
6. dokaz da je ostvario najmanje jedan od tri elementa iz člana 80. stav 2. ovog zakona;
3) za redovnog profesora može biti biran kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima proveden najmanje jedan izborni period u nastavi u zvanju vanrednog profesora,
2. najmanje osam naučnih radova iz naučne oblasti za koju se bira, objavljenih u naučnim časopisima i zbornici- ma sa recenzijom, od kojih su dva naučna rada u naučnim časopisima međunarodnog značaja ili naučnom skupu me- đunarodnog značaja i najmanje jedan naučni rad objavljen u istaknutom naučnom časopisu međunarodnog značaja, na- kon izbora u zvanje vanrednog profesora,
3. ima citiranost naučnih radova,
4. ima dvije publikacije iz naučne oblasti za koju se bira (sa ISBN brojem) koje se kategoriraju kao naučna monogra- fija ili univerzitetski udžbenik,
5. dokazane nastavničke sposobnosti, pozitivno je ocije- njen od visokoškolske ustanove ili ima pozitivnu ocjenu pe- dagoškog rada u studentskim anketama tokom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda,
6. je bio član komisije za odbranu master, magistarskog ili doktorske disertacije, ili ima uspješno realizirano mentor- stvo kandidata na drugom ili trećem ciklusu studija,
7. dokaz da je ostvario najmanje dva od tri elementa iz člana 80. stav 2. ovog zakona;
4) za asistenta može biti biran kandidat koji ima završen prvi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocjenom 8,0, ili ekvivalent;
5) za višeg asistenta može biti biran kandidat koji:
1. ima završen drugi ciklus studija u odgovarajućoj obla- sti sa najnižom prosječnom ocjenom i na prvom i na drugom ciklusu studija 8,0 ili ekvivalent ili
2. ima naučni stepen magistra nauka u odgovarajućoj oblasti sa najnižom prosječnom ocjenom na osnovnom stu- diju i postdiplomskom studiju 8,0, ili ekvivalent;
6) za lektora može biti biran kandidat koji ima objavljene stručne i naučne radove i ima:
1. završen drugi ciklus studija sa najnižom prosječnom ocjenom i na prvom i na drugom ciklusu studija 8,0 ili ekvi- valent ili
2. naučni stepen magistra nauka sa najnižom prosječnom ocjenom na osnovnom studiju i postdiplomskom studiju 8,0 ili ekvivalent.
Minimalni uvjeti za izbor u umjetničko-nastavna zvanja na univerzitetu
Član 82.
Minimalni uvjeti za izbor akademskog osoblja u umjet- ničko-nastavna zvanja u nastavnom i umjetničkom radu u oblasti umjetnosti na univerzitetu su:
1) za docenta može biti biran kandidat koji:
1. ima završen najmanje drugi ciklus studija u odgova- rajućoj oblasti,
2. ima tri reprezentativne reference u umjetničkom polju u kojem se bira i
3. pokazane rezultate u nastavnom radu, odnosno pristu- pno predavanje iz oblasti za koju se bira, pozitivno je ocije- njen od visokoškolske ustanove ili ima pozitivnu ocjenu pe- dagoškog rada u studentskim anketama tokom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda;
2) za vanrednog profesora može biti biran kandidat koji:
1. ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta,
2. ima pet reprezentativnih referenci u umjetničkom po- lju u kojem se bira, iz najmanje dvije različite kategorije,
3. mentorstvo na dva završna rada na svim nivoima stu- dija, odnosno jedna reprezentativna referenca u umjetničkoj oblasti za koju se bira ukoliko studijskim programom nije omogućeno da nastavnik bude biran za rukovodioca zavr- šnog rada,
4. pokazane rezultate u nastavnom radu, odnosno ima pozitivnu ocjenu pedagoškog rada u studentskim anketama tokom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda,
5. ima ostvarenu međunarodnu saradnju sa drugim uni- verzitetima i relevantnim institucijama u oblasti visokog obrazovanja, kulture i umjetnosti;
3) za redovnog profesora može biti biran kandidat koji:
1. ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora,
2. ima osam reprezentativnih referenci u umjetničkom polju u kojem se bira, iz najmanje tri različite kategorije,
3. mentorstvo na četiri završna rada na svim nivoima stu- dija, odnosno dvije reprezentativne reference u umjetničkoj oblasti za koju se bira ukoliko studijskim programom nije omogućeno da nastavnik bude biran za rukovodioca zavr- šnog rada,
4. pokazane rezultate u nastavnom radu, odnosno ima pozitivnu ocjenu pedagoškog rada u studentskim anketama tokom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda,
5. ima ostvarenu međunarodnu saradnju sa drugim uni- verzitetima i relevantnim institucijama u oblasti visokog obrazovanja, kulture i umjetnosti.
Minimalni uvjeti za izbor u umjetničko-saradnička zvanja na univerzitetu
Član 83.
Minimalni uvjeti za izbor akademskog osoblja u umjet- ničko-saradnička zvanja u nastavnom i umjetničkom radu u oblasti umjetnosti na univerzitetu su:
1) za umjetničkog saradnika može biti biran kandidat koji:
1. ima završen prvi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocje- nom 8,0 ili ekvivalent i
2. najmanje tri umjetnička ostvarenja na kolektivnim prezentacijama;
2) za asistenta može biti biran kandidat koji ima završen prvi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocjenom 8,0 ili ekvi- valent;
3) za višeg umjetničkog saradnika može biti biran kan- didat koji:
1. ima završen drugi ciklus studija u odgovarajućoj obla- sti sa najnižom prosječnom ocjenom 8,0 ili ekvivalent i na prvom i na drugom ciklusu studija,
2. javno predstavljene oblike umjetničkog stvaralaštva;
4) za višeg asistenta može biti biran kandidat koji:
1. ima završen drugi ciklus studija u odgovarajućoj obla- sti sa najnižom prosječnom ocjenom 8,0 ili ekvivalent i na prvom i na drugom ciklusu studija, odnosno prvi ciklus stu- dija sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocjenom 8,0 ili ekvivalent i
2. javno predstavljene oblike umjetničkog stvaralaštva.
Minimalni uvjeti za izbor u zvanja na visokoj školi Član 84.
(1) Minimalni uvjeti za izbor u nastavna i saradnička zvanja na visokoj školi su:
1) za predavača može biti biran kandidat koji ima:
1. završen drugi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najnižom prosječnom ocjenom i na prvom i na drugom ciklusu studija 8,0 ili ekvivalent odnosno naučni stepen magistra nau- ka u odgovarajućoj oblasti sa najnižom prosječnom ocjenom na osnovnom studiju 8,0 ili ekvivalent,
2. pokazane rezultate u nastavnom radu, odnosno pristu- pno predavanje iz oblasti za koju se bira, pozitivno je ocije- njen od visokoškolske ustanove ili ima pozitivnu ocjenu pe- dagoškog rada u studentskim anketama tokom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda,
3. objavljena najmanje dva naučna rada iz oblasti za koju se bira, objavljena u naučnim časopisima i zbornicima sa re- cenzijom;
2) za profesora može biti biran kandidat koji ima:
1. naučni stepen doktora nauka u odgovarajućoj naučnoj oblasti,
2. ima najmanje tri naučna rada iz oblasti za koju se bira, objavljena u naučnim časopisima i zbornicima sa re- cenzijom i
3. pokazane rezultate u nastavnom radu, odnosno pozi- tivnu ocjenu pedagoškog rada u studentskim anketama to- kom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda.
(2) Za asistenta na visokoj školi može biti biran kandidat koji ima završen prvi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocje- nom 8,0 ili ekvivalent.
Minimalni uvjeti za izbor u zvanja u oblasti umjetnosti na visokoj školi
Član 85.
Minimalni uvjeti za izbor u nastavna i saradnička zvanja u oblasti umjetnosti na visokoj školi su:
1) za predavača visoke škole može biti biran kandidat koji ima:
1. završen najmanje prvi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječ- nom ocjenom 8,0 ili ekvivalent,
2. javno predstavljene oblike umjetničkog stvaralaštva i
3. pokazane rezultate u nastavnom radu, odnosno ima pristupno predavanje iz oblasti za koju se bira, pozitivno je ocijenjen od visokoškolske ustanove ili ima pozitivnu ocje- nu pedagoškog rada u studentskim anketama tokom cjeloku- pnog prethodnog izbornog perioda;
2) za profesora visoke škole može biti biran kandidat koji ima:
1. završen drugi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najnižom prosječnom ocjenom i na prvom i na drugom ciklusu studija 8,0 ili ekvivalent,
2. javno predstavljene oblike umjetničkog stvaralaštva i
3. pokazane rezultate u nastavnom radu, odnosno ima pozitivnu ocjenu pedagoškog rada u studentskim anketama tokom cjelokupnog prethodnog izbornog perioda;
3) za umjetničkog saradnika može biti biran kandidat koji:
1. ima završen prvi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocje- nom 8,0 ili ekvivalent i
2. najmanje tri umjetnička ostvarenja na kolektivnim prezentacijama;
4) za asistenta može biti biran kandidat koji ima završen prvi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najmanje 240 ECTS bodova i najnižom prosječnom ocjenom 8,0 ili ekvi- valent.
Kriteriji za kategorizaciju
Član 86.
U svrhu primjene odredaba od člana 81. do člana 85. ovog zakona, kriterije za kategorizaciju “istaknutih naučnih časopisa međunarodnog značaja”, “naučnih časopisa među- narodnog značaja”, “naučnih časopisa nacionalnog značaja”, “naučnog skupa međunarodnog značaja”, umjetničkih “re- prezentativnih referenci” i umjetničkih “kategorija” ministru predlaže Savjet, vodeći računa o specifičnostima naučnih/ umjetničkih polja i naučnih/umjetničkih oblasti.
Pravilnik o uvjetima za izbor u zvanja
Član 87.
(1) Ministar donosi Pravilnik o uvjetima za izbor u na- učno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i saradnička zvanja.
(2) Pravilnikom iz stava 1. ovog člana propisuju se i kri- teriji za kategorizaciju časopisa u skladu sa članom 86. ovog zakona.
(3) Postupak za izbor u naučno-nastavna, umjetničko-na- stavna, nastavna i saradnička zvanja utvrđuju se općim ak- tom visokoškolske ustanove, u skladu sa čl. 81. do 85. ovog zakona Pravilnikom iz stava 1. ovog člana.
Period na koji se vrši izbor akademskog osoblja u nastavnom zvanju
Član 88.
Period na koji se bira akademsko osoblje u naučno-na- stavno, umjetničko-nastavno i nastavno zvanje je:
1) docent - na period od pet godina, sa mogućnošću jed- nog ponovnog izbora,
2) vanredni profesor - na period od šest godina, sa mo- gućnošću jednog ponovnog izbora,
3) redovni profesor - na neodređeno vrijeme,
4) predavač visoke škole - na period od pet godina, sa mogućnošću najviše dva ponovna izbora,
5) profesor visoke škole - na neodređeno vrijeme.
Period na koji se vrši izbor akademskog osoblja u saradničkom zvanju
Član 89.
Period na koji se bira akademsko osoblje u saradničko zvanje je:
1) umjetnički saradnik - na period od četiri godine, sa mogućnošću jednog ponovnog izbora,
2) asistent - na period od četiri godine bez mogućnosti ponovnog izbora,
3) viši umjetnički saradnik - na neodređeno vrijeme,
4) viši asistent - na period od pet godina, sa mogućnošću jednog ponovnog izbora,
5) lektor - na period od pet godina, sa mogućnošću jed- nog ponovnog izbora.
Nastavnik stranih jezika i vještina
Član 90.
(1) Nastavu stranih jezika i vještina na nematičnom stu- dijskom programu, osim lica koje ima zvanje iz člana 81. ovog zakona, može izvoditi i nastavnik stranog jezika i vje- ština.
(2) Za nastavnika stranog jezika i vještina može biti biran kandidat koji ima:
1) završen drugi ciklus studija u odgovarajućoj oblasti sa najnižom prosječnom ocjenom i na prvom i na drugom ciklu- su studija 8,0 ili ekvivalent ili naučni stepen magistra nauka u odgovarajućoj oblasti sa najnižom prosječnom ocjenom i na osnovnom i na postdiplomskom studiju 8,0 ili ekvivalent i
2) objavljena najmanje dva stručna ili naučna rada.
(3) Način izbora i vrijeme na koje se bira nastavnik stra- nog jezika i vještina uređuje se općim aktom visokoškolske ustanove.
Plan izbora u zvanje
Član 91.
(1) Senat univerziteta donosi godišnji plan izbora u zva- nja na osnovu prijedloga lista odgovornih nastavnika članica univerziteta.
(2) Senat visoke škole donosi godišnji plan izbora u zva- nja.
(3) Godišnji planovi izbora u zvanja iz st. 1. i 2. ovog člana donose se najkasnije osam mjeseci prije početka aka- demske godine.
(4) Za odgovorne nastavnike i saradnike na univerzitetu predlažu se nastavnici i saradnici koji imaju izbor u odgova- rajuće zvanje u skladu sa zakonom.
(5) U prijedlogu liste odgovornih nastavnika i saradnika za svakog nastavnika i saradnika obavezno se navodi trajanje izbornog perioda.
(6) U skladu sa godišnjim planom iz st. 1. i 2. ovog člana visokoškolska ustanova raspisuje konkurse za izbor u zvanja.
(7) Visokoškolska ustanova dužna je da provede proce- dure izbora u zvanja u roku od šest mjeseci od dana raspisi- vanja konkursa.
(8) Izuzetno od stava 7. ovog člana, ukoliko konkurs za izbor u zvanje iz objektivnih razloga nije okončan u roku iz stava 7. ovog člana, visokoškolska ustanova je dužna da isti okonča najkasnije dva mjeseca nakon isteka roka.
(9) Postupak za izbor u zvanja propisuje se općim aktom visokoškolske ustanove.
Komisija za procjenu kandidata
Član 92.
(1) Vijeće članice univerziteta, odnosno senat visoke škole, formira komisiju za sačinjavanje izvještaja o prijav- ljenim kandidatima.
(2) Komisiju iz stava 1. ovog člana čine najmanje tri na- stavnika iz naučnog ili umjetničkog polja, od kojih je naj- manje jedan iz uže naučne ili umjetničke oblasti za koju se nastavnik, odnosno saradnik bira.
(3) Prilikom imenovanja komisije iz stava 1. ovog člana, najmanje jedan član komisije mora biti u radnom odnosu na drugoj visokoškolskoj ustanovi.
(4) Članovi komisije iz stava 1. ovog člana su u istom ili višem zvanju od zvanja u koje se kandidat bira.
Izvještaj komisije
Član 93.
Izvještaj komisije iz člana 92. ovog zakona sadrži:
1) biografske podatke o prijavljenim kandidatima,
2) pregled i mišljenje o dosadašnjem naučnom, struč- nom, odnosno umjetničkom radu prijavljenih kandidata i nastavnom radu kandidata,
3) podatke o objavljenim radovima,
4) mišljenje o ispunjavanju drugih uvjeta utvrđenih ovim zakonom,
5) prijedlog kandidata za izbor u zvanje nastavnika, od- nosno saradnika i
6) druge elemente propisane podzakonskim aktom i sta- tutom visokoškolske ustanove.
Vijeća naučnih oblasti
Član 94.
(1) Vijeća naučnih oblasti su savjetodavna tijela Senata.
(2) Aktima univerziteta propisuje se broj, struktura, nadležnosti i način rada vijeća naučnih oblasti.
(3) U strukturi vijeća naučnih oblasti najmanje jednu po- lovinu od ukupnog broja članova svakog vijeća čine redovni profesori.
Odluke o izboru u zvanje
Član 95.
(1) Vijeće članice univerziteta utvrđuje prijedlog odluke o izboru u zvanje.
(2) Vijeće odgovarajuće naučne oblasti daje senatu mi- šljenje o prijedlogu odluke o izboru u zvanje.
(3) Odluku o izboru u zvanje donosi senat univerziteta, na osnovu prijedloga odluke vijeća članice univerziteta i mi- šljenja vijeća odgovarajuće naučne oblasti, odnosno senat visoke škole.
Prigovor na odluku o izboru u zvanje
Član 96.
(1) Kandidat može senatu podnijeti zahtjev za preispiti- vanje odluke o izboru u zvanje, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti o odluci senata.
(2) Odluka senata, po zahtjevu za preispitivanje, konačna je, ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Rokovi i procedure za rješavanje po zahtjevu iz stava 1. ovog člana propisuju se aktima univerziteta.
Zapošljavanje i angažiranje nastavnika i saradnika
Član 97.
(1) Senat utvrđuje listu odgovornih nastavnika i saradni- ka za izvođenje nastave u narednoj akademskoj godini naj- kasnije mjesec dana prije početka akademske godine koju je visokoškolska ustanova dužna da javno objavi.
(2) Visokoškolska ustanova na osnovu liste odgovor- nih nastavnika i saradnika angažira nedostajuće nastav- nike i saradnike koji imaju izbor u zvanje, uz obavezu da nastavni proces organizira na kvalitetan, racionalan i efikasan način.
(3) Nastavnici i saradnici zaključuju sa visokoškolskom ustanovom ugovor o radu sa punim ili nepunim radnim vre- menom u skladu sa ovim zakonom i propisima iz oblasti rada.
(4) Nastavnik i saradnik koji ima zasnovan radni odnos sa punim radnim vremenom kod drugog poslodavca u zemlji ili inozemstvu ne može imati zasnovan radni odnos sa punim radnim vremenom na visokoškolskoj ustanovi.
(5) Nastavniku i saradniku iz stava 4. ovog člana viso- koškolska ustanova će otkazati ugovor o radu bez prava na otkazni rok i bez provođenja postupka za utvrđivanje disci- plinske odgovornosti.
Status zaposlenih koji nisu izabrani u zvanje
Član 98.
(1) U slučaju da nastavnik ili saradnik ne bude izabran u isto ili više zvanje, prestaje mu radni odnos.
(2) Lice iz stava 1. ovog člana nema pravo na otpremninu u skladu sa propisima kojima su regulirani radni odnosi.
(3) Za nastavnika ili saradnika koji je zaposlen na vi- sokoškolskoj ustanovi i koji je bio učesnik na konkursu za izbor u zvanje, a koji nije okončan u roku iz člana 91. stav 7. ovog zakona, neće se prekidati radni odnos na visokoškol- skoj ustanovi do okončanja postupka izbora.
(4) Nastavnici i saradnici kojima je istekao izborni pe- riod mogu učestvovati u nastavnom procesu kao odgovor- ni nastavnici i saradnici, najduže dva mjeseca nakon isteka izbornog perioda.
Dopunski rad
Član 99.
(1) Nastavnik, odnosno saradnik visokoškolske ustanove može zaključiti ugovor o dopunskom radu na drugoj visoko- školskoj ustanovi samo uz prethodnu saglasnost visokoškol- ske ustanove na kojoj ima zasnovan radni odnos sa punim radnim vremenom.
(2) Općim aktom visokoškolske ustanove uređuju se uvjeti i postupak davanja saglasnosti za angažiranje nastav- nika na drugoj visokoškolskoj ustanovi.
Angažirani nastavnici i saradnici
Član 100.
Visokoškolska ustanova, u skladu sa općim aktom, može angažirati nastavnike i saradnike sa drugog univerziteta iz BiH ili inozemstva, koji imaju odgovarajući izbor u zvanje na užu naučnu/umjetničku oblast.
Ostvarivanje dijela nastave
Član 101.
(1) Istaknuti naučnik i umjetnik može da učestvuje u ostvarivanju dijela nastave na nastavnom predmetu na viso- koškolskoj ustanovi, u skladu sa statutom.
(2) Na akademiji umjetnosti saradnici mogu, u saradnji sa nastavnikom, izvoditi nastavu iz dijela programa ili poje- dinih oblika stručnog, odnosno umjetničkog rada, obuku iz stručnih znanja i vještina, vježbe i druge poslove utvrđene statutom.
(3) Za potrebe realizacije dijela praktične nastave koja se realizira u visokoškolskoj ustanovi ili van nje, može biti angažirano lice koje je zaposleno u pravnom licu sa kojim visokoškolska ustanova ima zaključen sporazum o saradnji.
Prava i obaveze akademskog osoblja
Član 102.
(1) Akademsko osoblje u okviru radnog vremena pripre- ma i izvodi nastavu, obavlja naučnoistraživački i umjetnički rad i ostale poslove koji su sastavni dio nastavnog optere- ćenja.
(2) Akademsko osoblje je obavezno da osobnim prisu- stvom i angažmanom u potpunosti realizira utvrđeni plan i program iz nastavnog predmeta za koji je odgovoran.
(3) Nastavnik i saradnik, u skladu sa obavezama utvr- đenim nastavnim planom i programom, odgovoran je za izvođenje svih oblika nastave - predavanja, vježbi, seminara, praktičnog rada, kao i za praćenje aktivnosti studenata i pro- vjeru njihovog znanja.
(4) Visokoškolska ustanova dužna je da svojim statutom utvrdi metode za praćenje izvršavanja obaveza akademskog osoblja iz st. 2. i 3. ovog člana.
(5) Prava, obaveze i odgovornosti lica iz stava 1. ovog člana uređuju se odredbama Posebnog kolektivnog ugo- vora za zaposlene u oblasti visokog obrazovanja i stu- dentskog standarda Republike i općeg akta visokoškolske ustanove.
(6) Za pitanja prava, obaveza i odgovornosti iz radnog odnosa akademskog osoblja i drugih lica zaposlenih u viso- koškolskoj ustanovi primjenjuje se zakon kojim se uređuju radni odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Mirovanje prava i obaveza akademskog osoblja
Član 103.
(1) Nastavnik i saradnik imaju pravo na mirovanje ro- kova za izbor u akademska zvanja i na mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa, u vrijeme dok obavljaju dužnost prorektora u visokoškolskoj ustanovi ili dok obavljaju drugu javnu funkciju, u skladu sa statutom.
(2) Nastavniku ili saradniku koji se nalazi na porodilj- skom odsustvu ili je spriječen za rad po osnovu bolovanja dužem od šest mjeseci, izborni period se na osobni zahtjev produžava za to vrijeme.
(3) Nastavniku i saradniku, na osobni zahtjev, senat uni- verziteta na prijedlog vijeća članice ili senat visoke škole, može odobriti plaćeno odsustvo u trajanju od jedne školske godine radi naučnog, umjetničkog ili stručnog rada ili usavr- šavanja, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove.
(4) Nastavniku i saradniku, na osobni zahtjev, senat na prijedlog vijeća članice univerziteta, može odobriti neplaće- no odsustvo u trajanju od najduže četiri godine radi daljeg usavršavanja, u skladu sa statutom visokoškolske ustanove.
(5) Senat je dužan da odluči o zahtjevu iz st. 3. i 4. ovog člana u skladu sa zakonom i općim aktom visokoškolske ustanove.
Penzioniranje i angažiranje penzioniranih nastavnika
Član 104.
(1) Nastavniku prestaje radni odnos na visokoškolskoj ustanovi na kraju akademske godine u kojoj je navršio 68 godina života.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, redovni profesor može biti ugovorno angažiran u nastavi do godinu dana, na prijedlog senata visokoškolske ustanove, ukoliko po pret- hodno raspisanom konkursu nije izabran odgovarajući kan- didat, sa mogućnošću produženja do kraja akademske go- dine u kojoj je navršio 70 godina života po istoj proceduri.
(3) Lice penzionirano u skladu sa propisima Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH ili druge države ne može izvoditi nastavu na visokoškolskim ustanovama u Republici.
(4) Penzionirani nastavnici u zvanju redovnog profesora iz st. 1. i 2. ovog člana mogu biti članovi komisija za odbranu master odnosno magistarskog rada i doktorske disertacije do navršene 75. godine.
Profesor emeritus Član 105.
(1) Senat univerziteta može, na prijedlog naučno-nastav- nog vijeća fakulteta, odnosno umjetničko-naučno-nastavnog vijeća akademije, dodijeliti zvanje profesor emeritus penzio- niranom redovnom profesoru koji se posebno istakao svojim naučnim, odnosno umjetničkim radom, stekao međunarodnu reputaciju i postigao rezultate u osiguravanju naučno-nastav- nog, odnosno umjetničko-nastavnog kadra u oblasti za koju je izabran.
(2) Profesor emeritus može:
1) učestvovati u izvođenju nastave na drugom i trećem ciklusu studija,
2) učestvovati u istraživačkim projektima,
3) biti član komisije za izbor u zvanja i
4) biti član komisije za odbranu master odnosno magi- starskog rada i doktorske disertacije.
(3) Profesor emeritus ne može biti određen za odgovor- nog nastavnika iz člana 97. stav 1. ovog zakona.
(4) Postupak i uvjeti dodjele zvanja i prava lica iz stava 1. ovog člana utvrđuju se općim aktom univerziteta.
(5) Lice koje je izabrano u zvanje iz stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz stava 2. ovog člana može ostvarivati naj- kasnije do navršene 75. godine, a ona se utvrđuju ugovorom o angažiranju na visokoškolskoj ustanovi.
Počasni doktor nauka i gostujući profesor Član 106.
(1) Univerzitet može dodijeliti i zvanje počasni doktor nauka, u skladu sa uvjetima i procedurama utvrđenim statu- tom univerziteta i općeprihvaćenim standardima u naučnoi- straživačkoj i obrazovnoj djelatnosti.
(2) Univerzitet može nastavnicima sa drugih visokoškol- skih ustanova iz zemlje i inozemstva dodijeliti zvanje gostu- jući profesor (engl. Visiting Professor) u skladu sa statutom i općim aktom visokoškolske ustanove.
POGLAVLJE VIII.
TIJELA U OBLASTI VISOKOG OBRAZOVANJA
Rektorska konferencija
Član 107.
(1) Rektorska konferencija utvrđuje i zastupa zajednič- ke interese univerziteta u Republici i ostvaruje saradnju sa institucijama u oblasti obrazovanja u Republici, BiH i ino- zemstvu.
(2) Punopravni članovi Rektorske konferencije su rektori akreditovanih univerziteta u Republici.
(3) Rad i funkcioniranje Rektorske konferencije uređuje se statutom.
(4) Rad Rektorske konferencije finansiraju univerziteti, u skladu sa njihovim statutima.
(5) Rektori akreditovanih univerziteta iz Republike mogu biti i članovi Rektorske konferencije BiH.
Konferencija visokih škola
Član 108.
(1) Konferencija visokih škola utvrđuje i zastupa zajed- ničke interese visokih škola u Republici i ostvaruje saradnju sa institucijama u oblasti obrazovanja u Republici, BiH i ino- zemstvu.
(2) Punopravni članovi Konferencije visokih škola su di- rektori akreditovanih visokih škola u Republici.
(3) Rad i funkcioniranje Konferencije visokih škola ure- đuje se statutom.
(4) Statut Konferencije visokih škola donosi Konferenci- ja visokih škola, na prvom sazivu, konsenzusom.
(5) Rad Konferencije visokih škola finansiraju visoke škole, u skladu sa statutom.
POGLAVLJE IX.
PRIZNAVANJE STRANIH VISOKOŠKOLSKIH KVALIFIKACIJA I VREDNOVANJE STRANIH STUDIJSKIH PROGRAMA
Priznavanje strane visokoškolske kvalifikacije
Član 109.
(1) Priznavanje strane visokoškolske kvalifikacije je postupak kojim se imaocu kvalifikacije utvrđuje pravo na pristup zapošljavanju (u daljem tekstu: profesionalno prizna- vanje), odnosno pravo na nastavak obrazovanja (u daljem tekstu: akademsko priznavanje).
(2) Postupak priznavanja ne provodi se za kvalifikacije stečene na teritoriji bivše SFRJ do 6. aprila 1992. godine i za kvalifikacije stečene na akreditovanim visokoškolskim ustanovama u Republici Srbiji, na osnovu Sporazuma o uzajamnom priznavanju dokumenata u obrazovanju i re- guliranju statusnih pitanja učenika i studenata (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 79/05).
(3) Kvalifikacije iz stava 2. ovog člana se u pravnom prometu u Republici koriste na način kao da su stečene na teritoriji Republike.
(4) Izuzetno, na zahtjev imaoca kvalifikacije može se provesti postupak profesionalnog priznavanja visokoškolske kvalifikacije stečene na akreditovanoj visokoškolskoj usta- novi u Republici Srbiji, za potrebe zapošljavanja i u druge profesionalne svrhe u institucijama BiH, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH.
Profesionalno priznavanje
Član 110.
(1) Profesionalno priznavanje provodi Agencija putem svoje unutrašnje organizacione jedinice Centra za informi- ranje i priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: CIP), u skladu sa zako- nom kojim se uređuje oblast osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju.
(2) Agencija vodi evidenciju i trajno čuva dokumentaciju o provedenim postupcima profesionalnog priznavanja.
Akademsko priznavanje
Član 111.
(1) Akademsko priznavanje provodi visokoškolska ustanova na kojoj imalac strane visokoškolske kvalifika- cije želi da nastavi obrazovanje, na način i po postupku propisanim ovim zakonom i općim aktom visokoškolske ustanove.
(2) U postupku akademskog priznavanja stručno tijelo visokoškolske ustanove u čijoj je nadležnosti akademsko priznavanje vrši vrednovanje strane visokoškolske kvalifika- cije, odnosno dijela stranog studijskog programa u slučaju nepotpune kvalifikacije, odnosno savladanog dijela studij- skog programa.
(3) Ukoliko visokoškolska ustanova utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje, ali je priznavanje moguće uz ispunjenje dodatnih obaveza (polaganje ispita, seminar- ski radovi, istraživačka praksa i slično), može predložiti uvjetno, djelimično ili alternativno priznavanje.
(4) Uvjete za priznavanje iz stava 3. ovog člana detaljnije propisuje visokoškolska ustanova općim aktom.
POGLAVLJE X. EVIDENCIJA I JAVNE ISPRAVE
Evidencija
Član 112.
(1) Visokoškolska ustanova i članica univerziteta vodi: 1) matičnu knjigu studenata,
2) registar uz matičnu knjigu studenata,
3) studentski dosije,
4) evidenciju o izdatim javnim ispravama,
5) evidenciju o ispitima,
6) evidenciju o priznatim stranim visokoškolskim kva- lifikacijama i
7) evidenciju o izvršenim ekvivalencijama ranije steče- nih zvanja sa novim zvanjima.
(2) Podaci upisani u evidenciju prikupljaju se, obrađu- ju, čuvaju i koriste za potrebe obavljanja djelatnosti visoko- školske ustanove, odnosno članice univerziteta i za potrebe Ministarstva.
(3) Podaci iz evidencije koriste se tako da se osigurava zaštita identiteta studenata, u skladu sa zakonom.
(4) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije koju vodi visokoškolska ustanova.
(5) Visokoškolska ustanova dužna je da trajno čuva do- kumentaciju iz stava 1. ovog člana.
(6) Podaci upisani u evidenciju visokoškolske ustanove dostavljaju se Ministarstvu za obavljanje zakonom utvrđenih poslova, u skladu sa ovim zakonom.
Jedinstveni informacioni sistem
Član 113.
(1) Ministarstvo, s ciljem prikupljanja sveobuhvatnih i standardiziranih podataka o visokom obrazovanju, vodi je- dinstveni informacioni sistem (u daljem tekstu: JIS).
(2) Ministar pravilnikom propisuje način prikupljanja, pohranjivanja i obrade informacija, odnosno ostale procedu- re važne za rad JIS-a.
(3) Sve visokoškolske ustanove dužne su da omoguće pristup podacima u svojim informacionim sistemima za po- trebe unosa i ažuriranja podataka u JIS-u.
Javne isprave
Član 114.
(1) Na osnovu podataka iz evidencije, visokoškolska ustanova izdaje javne isprave u skladu sa zakonom, podza- konskim aktom i statutom visokoškolske ustanove.
(2) Javne isprave u smislu ovog zakona su:
1) studentska knjižica - indeks,
2) diploma o stečenom zvanju,
3) dodatak diplomi,
4) uvjerenje o položenim ispitima,
5) uvjerenje o stečenom zvanju,
6) uvjerenje o ekvivalenciji ranije stečenog zvanja sa no- vim zvanjem,
7) uvjerenje o završenom programu cjeloživotnog učenja,
8) rješenje o akademskom priznavanju kvalifikacija,
9) certifikat o završenom kratkom programu studija i ste- čenim kompetencijama.
(3) Visokoškolska ustanova izdaje javne isprave na jed- nom od službenih jezika koji su u upotrebi u Republici, na ćiriličkom ili latiničkom pismu, ovisno o zahtjevu studenta.
(4) Kada se nastava ostvaruje na nekom od stranih jezi- ka, javne isprave se izdaju na obrascu koji je štampan dvo- jezično na jeziku srpskog naroda, a na zahtjev studenta na drugom službenom jeziku u upotrebi u Republici i na jeziku i pismu na kojem se izvodi nastava.
(5) Na zahtjev studenta, visokoškolska ustanova je dužna da izda diplomu i dodatak diplomi i na engleskom jeziku.
(6) Na zahtjev studenta, visokoškolska ustanova izdaje javnu ispravu o savladanom dijelu studijskog programa, koji sadrži podatke o nivou, vrsti i sadržaju studija, kao i posti- gnute rezultate.
(7) Na osnovu podataka iz evidencije, visokoškolska ustanova, odnosno fakultet ili umjetnička akademija kao čla- nica univerziteta, izdaje duplikat diplome o stečenom zvanju poslije proglašenja originalne diplome nevažećom u “Slu- žbenom glasniku Republike Srpske”.
(8) Na novoj diplomi upisuje se oznaka da je riječ o du- plikatu diplome, koja je izdata poslije proglašenja originala diplome nevažećim.
(9) Visokoškolska ustanova izdaje uvjerenje o stečenom zvanju do izdavanja diplome kojim se utvrđuje da je student ispunio uvjete za sticanje zvanja iz ciklusa studija koji je za- vršio.
(10) Uvjerenje iz stava 9. ovog člana izdaje se u roku od sedam dana od dana završetka ciklusa studija i važi do izda- vanja diplome i dodatka diplomi.
Ovjera diploma
Član 115.
(1) Diploma se ovjerava suhim žigom visokoškolske ustanove.
(2) Dodatak diplomi obavezno se izdaje uz diplomu i sa- drži vještine, kompetencije i znanja nosioca diplome i druge podatke u skladu sa zakonom, podzakonskim aktom i statu- tom.
(3) U dodatku diplomi obavezno se navode i ECTS bo- dovi ostvareni van matične visokoškolske ustanove.
(4) Ministar donosi Pravilnik o sadržaju javnih isprava koje izdaju visokoškolske ustanove.
Potpisivanje diploma/dodatka diplom
i Član 116.
(1) Diplomu i dodatak diplomi potpisuju rektor i dekan fa- kulteta, odnosno umjetničke akademije, u sastavu univerziteta.
(2) Diplomu i dodatak diplomi visoke škole potpisuje direktor.
(3) Dodatak diplomi ovjerava se pečatom visokoškolske ustanove.
(4) Zajednička diploma i dodatak diplomi izdaju se u skladu sa ugovorom iz člana 27. stav 5. ovog zakona i općim aktom visokoškolske ustanove.
Utvrđivanje završenog obrazovanja
Član 117.
Lice koje nema javnu ispravu o stečenom zvanju, a evi- dencija o tome, odnosno arhivska građa je uništena, nestala ili nedostupna, može da podnese zahtjev osnovnom sudu u mjestu prebivališta ili boravišta zbog utvrđivanja završenog obrazovanja.
Oglašavanje diplome ništavom
Član 118.
(1) Visokoškolska ustanova obavezna je da oglasi ništa- vim diplomu, dodatak diplomi i uvjerenje o stečenom zvanju u slučajevima:
1) ako ih je potpisalo neovlašćeno lice,
2) ako ih je izdala neakreditovana visokoškolska ustanova,
3) ako imalac diplome nije ispunio sve ispitne obaveze na studiju na način i prema postupku koji je utvrđen propi- sima iz oblasti visokog obrazovanja koji su bili na snazi u vrijeme izdavanja javne isprave, ovim zakonom i studijskim programom visokoškolske ustanove,
4) plagijata.
(2) Oglašavanje ništavim diplome, dodatka diplomi i uvjerenja o stečenom zvanju objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
(3) Ukoliko diploma, dodatak diplomi i uvjerenje o ste- čenom zvanju sadrže grešku u imenima i brojevima, pisanju, kao i druge očigledne netačnosti, ispravka se vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje opći upravni postupak.
POGLAVLJE XI. ETIKA
Akademska čestitost
Član 119.
(1) Akademska čestitost u skladu sa ovim zakonom po- drazumijeva istraživačku čestitost u planiranju, provođenju i objavi rezultata istraživanja, nastavničku čestitost u men- torstvu, radu sa studentima i drugim saradnicima u nastavi, odnosno profesionalnost koja se ogleda u poštovanju među- narodnih akademskih normi, zakona i dostojanstva osobe.
(2) Povrede istraživačke čestitosti ogledaju se u neetič- kim praksama prilikom provođenja i objave rezultata istra- živanja kao što su plagiranje, izmišljanje, krivotvorenje, zlo- upotreba autorstva, dvostruke publikacije, selektivno izvje- štavanje i slično.
(3) Povrede nastavničke čestitosti ogledaju se u neetič- kim praksama prilikom rada sa studentima i nastavnicima kao što su neizvršavanje nastavničkih obaveza, narušavanje dostojanstva ličnosti, uključujući zastrašivanje, ucjenjivanje, primanje mita i slično.
(4) Svaka visokoškolska ustanova dužna je da, u skladu sa svojim općim aktima, sankcionira akademsko osoblje za koje se utvrdi da je povrijedilo akademsku čestitost iz st. 2. i 3. ovog člana.
Plagijat
Član 120.
(1) Stručni, naučni ili umjetnički rad za koji nadležni organ visokoškolske ustanove utvrdi da je plagijat smatra se ništavim, kao i nagrade, zvanja, diplome i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada.
(2) Postupak utvrđivanja plagijata iz stava 1. ovog člana visokoškolska ustanova uređuje općim aktom.
(3) Visokoškolska ustanova dužna je da proglasi ništavim sve nagrade, zvanja, diplome i titule koje je lice iz stava 1. ovog člana steklo na toj ustanovi, na osnovu takvog rada.
Razlozi nedostojnosti za izbor u zvanje
Član 121.
(1) Nastavnik ili saradnik koji je pravosnažnom presu- dom osuđen za krivično djelo protiv polnog integriteta, fal- sificiranja javne isprave koju izdaje visokoškolska ustanova ili primanja mita u obavljanju poslova u visokoškolskoj usta- novi, kao i lice koje je teže prekršilo kodeks profesionalne čestitosti u skladu sa ovim zakonom, ne može biti birano u zvanje nastavnika, odnosno saradnika.
(2) Ako je protiv nastavnika ili saradnika pokrenut kri- vični postupak za krivična djela iz stava 1. ovog člana vi- sokoškolska ustanova dužna je da udalji radnika s rada do okončanja krivičnog postupka u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi.
(3) Visokoškolska ustanova otkazat će ugovor o radu za- poslenom nastavniku, odnosno saradniku koji je pravosna- žno osuđen za krivično djelo iz stava 1. ovog člana, u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi.
POGLAVLJE XII.
FINANSIRANJE JAVNIH VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA
Izvori finansiranja
Član 122.
(1) Sredstva za obavljanje djelatnosti visokog obrazova- nja na javnim visokoškolskim ustanovama osiguravaju se iz sljedećih izvora:
1) budžeta Republike,
2) vlastitih prihoda,
3) budžeta jedinica lokalne samouprave, 4) donacija i
5) drugih izvora.
(2) Sredstva iz stava 1. ovog člana pripadaju visokoškol- skoj ustanovi i članici univerziteta koja ih je ostvarila i kori- ste se u skladu sa zakonom, statutom, podzakonskim aktima i usvojenim finansijskim planom.
(3) Visokoškolske ustanove mogu se finansirati samo iz onih izvora koji ne utiču na njihovu autonomiju.
(4) Za korištenje finansijskih sredstava, u skladu sa fi- nansijskim planom i propisima koji uređuju oblast visokog obrazovanja i finansijskog poslovanja, odgovoran je rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole, dekan/direktor članice univerziteta i upravni odbor visokoškolske ustanove u skladu sa aktima visokoškolske ustanove.
Školarine
Član 123.
(1) Školarina na javnim visokoškolskim ustanovama u smislu ovog zakona je:
1) iznos sredstava kojim redovni student prvog i dru- gog ciklusa studija koji je upisan u skladu sa članom 69. stav 4. ovog zakona učestvuje u sufinansiranju ukupnih troškova za jednu godinu studija, ako ne ispuni uvjete za upis naredne godine studija, odnosno ako obnavlja godi- nu,
2) iznos sredstava kojim redovni student prvog, drugog i trećeg ciklusa studija koji je upisan u skladu sa članom 54. stav 1. tačka 15) ovog zakona učestvuje u finansiranju ukup- nih troškova za jednu godinu studija.
(2) Javna visokoškolska ustanova dostavlja Ministarstvu prijedlog visine školarine iz stava 1. tačka 1) ovog člana, naj- kasnije do 31. marta tekuće godine za narednu akademsku godinu.
(3) Ministarstvo predlaže Vladi visinu školarine iz stava 1. tačka 1) ovog člana za sve studijske programe na javnim visokoškolskim ustanovama.
(4) Vlada donosi odluku o visini školarine iz stava 3. ovog člana za sve studijske programe na javnim visokoškol- skim ustanovama, za svaku akademsku godinu.
(5) Redovni studenti prvog i drugog ciklusa studija koji su upisani u skladu sa članom 69. stav 4. ovog zakona fi- nansiraju se iz budžeta Republike u prvoj i svakoj narednoj godini studija koju prvi put upisuju.
(6) Redovni studenti prvog ciklusa studija upisani u skla- du sa članom 69. stav 4. ovog zakona koji prvi put obnavljaju završnu godinu studija finansiraju se iz budžeta Republike.
(7) Prava iz st. 5. i 6. ovog člana student može koristiti samo na jednom studijskom programu, na istom nivou studi- ja, na javnim visokoškolskim ustanovama.
(8) Student koji prekine školovanje u toku prve godine studija u kojoj je koristio pravo iz stava 5. ovog člana, dužan je prije ispisa platiti iznos školarine za tu godinu, određene u skladu sa stavom 4. ovog člana.
(9) Izuzetno, na prijedlog vijeća članice univerziteta i uz saglasnost Ministarstva, redovni studenti prvog ciklusa studija koji su upisani u skladu sa članom 54. stav 1. tač- ka 15) ovog zakona, mogu koristiti pravo iz stava 5. ovog člana od treće godine prvog ciklusa studija, ako nisu ob- navljali prethodne godine studija i imaju prosječnu ocjenu iznad 8,00.
(10) Visinu školarine iz stava 1. tačka 2) ovog člana i ostale naknade koje studenti plaćaju tokom školovanja odre- đuje visokoškolska ustanova i dužna je da prije raspisivanja konkursa za upis novih studenata objavi visinu školarine i ostale naknade za sve studijske programe na način dostupan javnosti.
Podsticajna sredstva
Član 124.
(1) Ministarstvo osigurava podsticajna sredstva:
1) redovnim studentima starosti do 35 godina, ako prvi put upisuju godinu na trećem ciklusu studija i
2) redovnim studentima prvog ciklusa studija, ako u roku završe studije.
(2) Podsticajna sredstva se dodjeljuju u postupku javne konkurencije koju provodi konkursna komisija koju imenuje Ministarstvo.
(3) Ministar na prijedlog komisije donosi rješenje o do- djeli podsticajnih sredstava.
(4) Obavijest i rješenje o dodjeli podsticajnih sredstava dostavlja se svim učesnicima konkursa.
(5) Rješenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(6) Ministar donosi pravilnik o postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za podsticajna sredstva iz stava 1. ovog člana.
Sredstva za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja koja osigurava osnivač
Član 125.
(1) Sredstvima budžeta Republike finansiraju se plaće i naknade zaposlenih, u skladu sa propisima kojim se uređuju plaće zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja, standardima i normativima za finansiranje javnih visokoškolskih ustanova.
(2) Sredstvima budžeta Republike sufinansiraju se:
1) troškovi školarine u skladu sa članom 123. st. 5. i 6. ovog zakona,
2) troškovi naučnoistraživačkog i umjetničkog rada, 3) troškovi materijala i usluga,
4) troškovi za nabavku stalnih sredstava,
5) programi i projekti studentskih organizacija,
6) međunarodne razmjene studenata i akademskog osoblja i
7) oprema i uvjeti za studiranje studenata sa invalidite- tom.
(3) Ministar donosi pravilnik o:
1) standardima i normativima za finansiranje javnih vi- sokoškolskih ustanova,
2) sufinansiranju međunarodne razmjene studenata i aka- demskog osoblja.
(4) Učešće budžeta Republike u sufinansiranju troškova iz stava 2. ovog člana utvrđuje se na osnovu propisa kojima se uređuje izvršenje budžeta i usvojenim budžetom Republike.
Vlastiti prihodi visokoškolskih ustanova
Član 126.
(1) Sredstva koja visokoškolska ustanova i članica uni- verziteta ostvari, izuzev sredstava koja se osiguravaju iz budžeta Republike, čine vlastiti prihod te visokoškolske ustanove i članice univerziteta (školarine, upisnine, nakna- de, donacije, prihodi od komercijalizacije znanja, prihodi od usluga trećim licima i ostali prihodi od registriranih djelat- nosti navedenih u aktu o osnivanju visokoškolske ustanove).
(2) Vlastite prihode iz prethodnog stava visokoškolska usta- nova može ostvariti na način i po postupku kojim se ne ometa obavljanje osnovne djelatnosti visokoškolske ustanove.
(3) Upravni odbor visokoškolske ustanove donosi Pra- vilnik o kriterijima za korištenje vlastitih prihoda na osnovu prijedloga vijeća članica univerziteta.
POGLAVLJE XIII.
FINANSIRANJE PRIVATNIH VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA
Izvori finansiranja
Član 127.
(1) Sredstva za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na privatnim visokoškolskim ustanovama osiguravaju se iz:
1) sredstava koje osigurava osnivač,
2) školarina,
3) prihoda od izdavačke i drugih djelatnosti koje ne utiču na osnovnu djelatnost visokoškolske ustanove,
4) donacija i
5) ostalih izvora.
(2) Sredstvima iz stava 1. ovog člana visokoškolska ustanova samostalno raspolaže, a koristi ih za unapređenje djelatnosti i podizanje kvaliteta rada, u skladu sa ovim zako- nom, statutom i finansijskim planom.
Školarina na privatnoj visokoškolskoj ustanovi
Član 128.
(1) Odluku o visini školarine, u smislu iznosa sredstava kojim student učestvuje u finansiranju ukupnih troškova nje-
govog studija na privatnoj visokoškolskoj ustanovi za jednu godinu studija donosi visokoškolska ustanova.
(2) Visokoškolska ustanova iz stava 1. ovog člana du- žna je da prije raspisivanja konkursa za upis novih studena- ta objavi visinu školarine i ostalih naknada za sve studijske programe na način dostupan javnosti.
POGLAVLJE XIV. NADZOR I KAZNENE ODREDBE
Upravni nadzor Član 129.
(1) Upravni nadzor nad radom visokoškolskih ustanova i zakonitošću akata donesenih od strane visokoškolskih usta- nova, na osnovu ovog zakona, vrši Ministarstvo.
(2) Visokoškolska ustanova dužna je na zahtjev Ministar- stva dostaviti sve tražene informacije i dokumente potrebne za izvršavanje zadataka Ministarstva utvrđenih ovim zako- nom.
(3) Upravni nadzor se provodi tako da se ne narušava autonomija i ne ometa rad visokoškolske ustanove.
(4) Ako Ministarstvo u vršenju upravnog nadzora utvr- di da visokoškolska ustanova, u cijelosti ili za pojedine stu- dijske programe, ne ispunjava neki od uvjeta za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja propisanih ovim zakonom, odredit će rok u kojem visokoškolska ustanova dužna da ot- kloni utvrđene nedostatke.
(5) Ako visokoškolska ustanova iz stava 3. ovog člana ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Ministarstvo provodi postupak oduzimanja dozvole za rad visokoškolskoj ustano- vi ili dozvole za izvođenje pojedinih studijskih programa na toj visokoškolskoj ustanovi, na način i po postupku propisa- nom za izdavanje dozvole za rad.
(6) Visokoškolska ustanova kojoj je oduzeta dozvola za rad ili dozvola za izvođenje pojedinih studijskih programa dužna je da zatečenim studentima osigura nastavljanje i za- vršetak školovanja u skladu sa članom 35. stav 4. ovog za- kona.
Inspekcijski nadzor
Član 130.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona, podzakonskih akata, kao i akata visokoškolskih ustanova donesenih s ciljem izvršenja obaveza utvrđenih ovim zako- nom vrši Republička uprava za inspekcijske poslove putem prosvjetne inspekcije.
(2) Kada nadležna inspekcija utvrdi nepravilnosti u radu visokoškolske ustanove, odnosno kada utvrdi da visokoškol- ska ustanova ne postupa ili postupa nepravilno ili nepotpuno prema obavezama koje su joj određene propisima, prosvjetni inspektor će prema utvrđenom činjeničnom stanju preduzeti odgovarajuće mjere:
1) naložiti otklanjanje nezakonitosti, nepravilnosti i pro- pusta u postupku vođenja evidencije i dokumentacije;
2) naložiti usaglašavanje pojedinačnih akata visokoškol- ske ustanove sa propisima;
3) naložiti donošenje statuta i ostalih akata propisanih statutom;
4) naložiti da se ispitni rokovi organiziraju u skladu sa pra- vilima studiranja i statutom visokoškolske ustanove;
5) naložiti otklanjanje nedostataka u imenovanju komisi- je za podnošenje izvještaja o izboru nastavnika i saradnika;
6) naložiti da se isključi iz nastavnog procesa akademsko osoblje koje nije u skladu sa ovim zakonom steklo odgovara- juće naučno-nastavno zvanje, umjetničko-nastavno, nastav- no zvanje ili saradničko zvanje;
7) naložiti da se isključi iz nastavnog procesa nastavnik ili saradnik koji nije određen za odgovornog nastavnika ili saradnika:
8) naložiti da se poništi upis studenata koji su upisani suprotno propisima iz oblasti visokog obrazovanja koji su bili na snazi u vrijeme upisa;
9) naložiti da se ponište ispiti koji nisu:
1. obavljeni u skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja koji su bili na snazi u vrijeme polaganja ispita, ovim zakonom, odnosno statutom visokoškolske ustanove i drugim aktima visokoškolske ustanove i
2. priznati sa druge visokoškolske ustanove u skladu sa propisima iz oblasti visokog obrazovanja koji su bili na snazi u vrijeme priznavanja ispita, ovim zakonom, odnosno statutom vi- sokoškolske ustanove i drugim aktima visokoškolske ustanove;
10) naložiti da se ponište javne isprave koje su izdate su- protno propisima iz oblasti visokog obrazovanja koji su bili na snazi u vrijeme izdavanja javne isprave, ovim zakonom i statutom visokoškolske ustanove;
11) naložiti da se poništi rješenje o akademskom prizna- vanju strane visokoškolske kvalifikacije donesene suprotno propisima iz oblasti visokog obrazovanja koji su bili na snazi u vrijeme akademskog priznavanja;
12) naložiti preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ili nedostataka u roku koji odredi;
13) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlašćen.
(3) Kada u vršenju inspekcijskog nadzora nadležna in- spekcija utvrdi da visokoškolska ustanova ne ispunjava uvje- te za rad propisane ovim zakonom, standardima i normativi- ma, uključujući izvođenje studijskog programa bez dozvole ili nezakonito izdavanje javnih isprava, zabranit će rad viso- koškolskoj ustanovi i o tome obavijestiti Ministarstvo.
(4) U skladu sa rješenjem iz stava 3. ovog člana Ministarstvo donosi rješenje o brisanju visokoškolske ustanove iz Registra.
(5) Rješenje Ministarstva iz stava 4. ovog člana je konač- no i protiv istog se može pokrenuti upravni spor.
(6) Žalba na rješenje prosvjetnog inspektora ne odlaže izvršenje rješenja.
Novčane kazne
Član 131.
(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 9.000 KM ka- znit će se za prekršaj visokoškolska ustanova ako:
1) ne omogući javnost prilikom provjere svih oblika zna- nja (član 19. stav 2. tačka 4),
2) ne objavi nastavni plan prije početka nastave za nared- nu akademsku godinu (član 20. stav 6),
3) izvrši izmjenu studijskog programa i ne obavijesti Ministarstvo o izvršenim izmjenama studijskog programa u skladu sa članom 26. ovog zakona,
4) ne dostavi podatke za Registar, a u skladu sa pravilni- kom iz člana 39. stav 3. ovog zakona,
5) upiše studenta suprotno odredbama člana 67. ovog zakona,
6) ne zaključi ugovor sa studentom koji je upisan na tu visokoškolsku ustanovu ili zaključi ugovor suprotno odred- bama člana 68. stav 2. ovog zakona,
7) ne dostavi prijedlog plana upisa u roku koji je utvrđen članom 69. stav 1. ovog zakona,
8) ne dostavi procjenu o potrebnim finansijskim sredstvi- ma za izvođenje studijskog programa u skladu sa članom 69. stav 5. ovog zakona,
9) ne vrši provjeru znanja ili ne organizira polaganje ispi- ta u skladu sa članom 74. ovog zakona,
10) studentu ne omogući polaganje ispita pred ispitnom komisijom u skladu sa članom 76. ovog zakona,
11) izvrši izbor u zvanja suprotno odredbama čl. 80. do 85. ovog zakona,
12) ne raspiše i ne okonča konkurs za izbor nastavnika i saradnika u skladu sa članom 91. ovog zakona,
13) ne utvrdi odgovornog nastavnika i saradnika i ne objavi ili objavi netačnu listu odgovornih nastavnika i sarad- nika (član 97),
14) svojim statutom ne utvrdi metode za praćenje izvrša- vanja obaveza akademskog osoblja u skladu sa članom 102. stav 4. ovog zakona,
15) ne vodi ili ako vodi neuredno evidencije propisane članom 114. stav 1. ovog zakona,
16) prije raspisivanja konkursa za upis novih studenata ne utvrdi i Ministarstvu ne predloži visinu školarine za narednu akademsku godinu za sve studijske programe (član 123. stav 2),
17) ne objavi visinu svih naknada u skladu sa članom 123. stav 10. ovog zakona,
18) privatna visokoškolska ustanova ne objavi visinu školarine i ostalih naknada u skladu sa članom 128. stav 2. ovog zakona,
19) ne uskladi statut ili druge opće akte sa ovim zakonom (član 149).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgo- vorno lice u visokoškolskoj ustanovi, novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM.
Novčane kazne
Član 132.
(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM ka- znit će se za prekršaj visokoškolska ustanova ako:
1) izvodi nastavu suprotno odredbama člana 19. st. 7. i 8. ovog zakona,
2) obavlja djelatnost visokog obrazovanja u Republici, a nije upisana u Registar iz člana 39. ovog zakona,
3) ne postupi u skladu sa članom 40. stav 1. ovog zakona,
4) izvodi studijski program za koji nije dobila dozvolu za rad (član 41),
5) obavlja djelatnost visokog obrazovanja van sjedišta i osnuje članicu univerziteta bez dozvole za rad (član 41),
6) izvrši statusne promjene suprotno odredbi člana 42. ovog zakona,
7) ako ne provede procedure izbora u zvanja na način i u rokovima kako je propisano članom 91. ovog zakona,
8) zaključi ugovor o radu sa nastavnikom, odnosno sa- radnikom suprotno odredbi člana 99. ovog zakona,
9) izvrši priznavanje stranih visokoškolskih isprava su- protno odredbama člana 111. ovog zakona,
10) izda javnu ispravu suprotno odredbama čl. 114. do 116. ovog zakona,
11) ne oglasi ništavom diplomu, dodatak diplomi i uvje- renje o stečenom zvanju (član 118. stav 1).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgo- vorno lice u visokoškolskoj ustanovi novčanom kaznom od 3.000 KM do 5.000 KM.
POGLAVLJE XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Imenovanje Savjeta
Član 133.
Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na sna- gu ovog zakona donijeti odluku o imenovanju Savjeta.
Započeti postupci za izdavanje dozvole za rad
Član 134.
(1) Postupci za osnivanje visokoškolske ustanove, odno- sno dobivanje dozvole za izvođenje novih studijskih progra- ma početi prema ranije važećem Zakonu, okončat će se u skladu sa tim zakonom.
(2) Visokoškolske ustanove, koje su upisane u registar vi- sokoškolskih ustanova prema propisima koji su bili na snazi
do stupanja na snagu ovog zakona, dužne su da ispune uvjete u skladu sa članom 31. ovog zakona, najkasnije dvije godine od dana donošenja Mreže visokoškolskih ustanova.
Započeti postupci za osiguranje kvaliteta
Član 135.
Do stupanja na snagu standarda za početnu akreditaciju vi- sokoškolskih ustanova i studijskih programa iz člana 37. stav 2. ovog zakona, standarda za akreditaciju visokoškolskih ustanova i studijskih programa iz člana 40. stav 3. ovog zakona, te zakona kojim se uređuje oblast osiguranja kvaliteta u visokom obrazo- vanju Republike iz čl. 37. i 40. ovog zakona, primjenjivat će se odredbe iz ranije važećeg Zakona o visokom obrazovanju.
Rok za podnošenje zahtjeva za akreditaciju visokoškolske ustanove
Član 136.
Visokoškolske ustanove koje su upisane u Registar dužne su da podnesu zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove, ako su ispunile uvjet iz člana 40. stav 1. ovog zakona, u skladu sa propisima koje donosi Agencija, najkasnije u roku od šest mje- seci od dana donošenja propisa Agencije.
Usklađivanje studijskih programa
Član 137.
Visokoškolske ustanove dužne su da u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona usklade studijske programe sa odredbama člana 21. st. 3. i 4. ovog zakona.
Izabrani nastavnici i saradnici prema ranije važećem zakonu
Član 138.
(1) Nastavnici i saradnici izabrani u zvanja prema ranije važećem Zakonu o visokom obrazovanju zadržavaju ta zva- nja do isteka perioda na koje su birani.
(2) Lica koja su birana u zvanja i koja su do stupanja na snagu Pravilnika o uvjetima za izbor u naučno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i saradnička zvanja iz člana 87. ovog zakona, provela više od jedne polovine izbornog perioda, imaju pravo na izbor po uvjetima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na minimalne uvjete za izbore u zvanja primjenjivat će se od dana stupanja na snagu Pravilnika iz člana 87. ovog zakona.
Zatečeni mandati
Član 139.
(1) Mandat rektora, prorektora, dekana i prodekana viso- koškolske ustanove koji su izabrani prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, traje do isteka mandata na koji su birani.
(2) Izuzetak od stava 1. ovog člana su dekani u zvanju docenta koji mogu obavljati funkciju dekana najduže dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Mandat članova Savjeta za razvoj visokog obrazova- nja i osiguranje kvaliteta Republike, koji su izabrani prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog za- kona, prestaje danom stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Mandat članova Senata koji su izabrani prema propi- sima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, prestaje danom stupanja na snagu ovog zakona.
(5) Mandat članova Upravnog odbora koji su izabrani prema propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, prestaje najduže tri mjeseca od dana stupanja na snagu statuta visokoškolske ustanove.
Studenti koji studiraju prema odredbama Zakona o univerzitetu
Član 140.
(1) Studenti upisani na diplomski studij koji su ispuni- li uvjete za sticanje statusa apsolventa do kraja akademske 2017/2018. godine, prema odredbama Zakona o univerzite-
tu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 12/93, 14/94, 99/04 i 92/05), mogu završiti te studije po započetom nastav- nom planu i programu, uvjetima i pravilima studija najduže do 31. oktobra 2020. godine.
(2) Studenti upisani na diplomski studij u trajanju od pet ili šest godina prema odredbama Zakona o univerzite- tu mogu završiti te studije po započetom nastavnom planu i programu, uvjetima i pravilima studija najduže do kraja aka- demske 2021/2022. godine.
(3) Studenti upisani na postdiplomski studij prema odredbama Zakona o univerzitetu mogu završiti te studije po započetom nastavnom planu i programu, uvjetima i pravili- ma studija najduže do 31. oktobra 2020. godine.
(4) Ako je visokoškolskoj ustanovi, na koju su upisana lica iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, u međuvremenu oduzeta dozvola za rad, ta ustanova je dužna zatečenim studentima osigurati završetak školovanja na drugoj akreditovanoj visokoškolskoj ustanovi koja izvodi isti ili srodan studijski program.
(5) Stupanjem na snagu ovog zakona studenti koji ne dovrše diplomski i postdiplomski studij u roku propisanom odredbama st. 1, 2. i 3. ovog člana mogu studije nastaviti u skladu sa ovim zakonom.
Sticanje naučnog stepena doktora nauka prema Zakonu o univerzitetu
Član 141.
Lica koja su ispunila uvjete za pokretanje postupka za sticanje naučnog zvanja doktor nauka, prema Zakonu o uni- verzitetu, mogu steći naučni stepen doktora nauka odbranom doktorske disertacije u skladu sa Zakonom o univerzitetu, s tim da se naučni stepen doktora nauka može steći zaključno sa 30. septembrom 2022. godine.
Studenti upisani u skladu sa ranije važećim zakonom
Član 142.
Studenti upisani u skladu sa ranije važećim Zakonom o visokom obrazovanju imaju pravo da završe studij u skladu sa tim zakonom.
Student koji nije ostvario uvjet za upis
Član 143.
Student koji nije ostvario uvjet za upis naredne godine studija iz člana 75. stav 1. ovog zakona ima pravo upisa na- redne godine pod uvjetima:
1) upis u akademsku 2020/2021. godinu sa pravom prijenosa najviše 25 ECTS bodova, bez obzira na to koliko je predmeta iskazano brojem bodova koji se prenose ili sa prijenosom najviše tri predmeta, bez obzira na to sa koliko ECTS bodova su iskazani ti predmeti i
2) upis u akademsku 2021/2022. i 2022/2023. godinu sa pravom prijenosa najviše 15 ECTS bodova, bez obzira na to koliko je predmeta iskazano brojem bodova koji se prenose ili sa pravom prijenosa najviše dva predmeta, bez obzira na to sa koliko bodova su iskazani ti predmeti.
Upis studenata u skladu sa odredbama ovog zakona
Član 144.
(1) Upis studenata u prvu godinu studija u skladu sa odred- bama ovog zakona vršit će se od akademske 2020/2021. godine.
(2) Primjena člana 123. ovog zakona odnosi se na stu- dente koji prvi put upisuju prvu godinu studija od akademske 2020/2021. godine.
Rok za donošenje odluke o Mreži visokoškolskih ustanova
Član 145.
(1) Vlada će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti odluku o Mreži visokoškolskih ustanova iz član 33. stav 1. ovog zakona.
(2) Do donošenja odluke o Mreži visokoškolskih usta- nova iz stava 1. ovog člana ne mogu se podnositi zahtjevi za osnivanje visokoškolskih ustanova i studijskih programa.
Postupak profesionalnog priznavanja
Član 146.
Do uspostavljanja CIP-a iz člana 110. stav 1. ovog za- kona, postupak profesionalnog priznavanja stranih visoko- školskih kvalifikacija provodit će se u skladu sa odredbama ranije važećeg Zakona o visokom obrazovanju.
Opći akti
Član 147.
Ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnike o:
1) oblastima obrazovanja (član 31. stav 4),
2) o postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja (član 35. stav 6)
3) sadržaju, načinu i postupku upisa u Registar visokoškolskih ustanova (član 39. stav 3),
4) uvjetima za izbor u naučno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i saradnička zvanja (član 87. stav 1),
5) sadržaju i načinu vođenja evidencije koju vodi visoko- školska ustanova (član 112. stav 4),
6) načinu prikupljanja, pohranjivanja i obrade informacija, odnosno ostale procedure važne za rad jedinstvenog informacionog sistema (član 113. stav 2),
7) sadržaju javnih isprava koje izdaje visokoškolska ustanova (član 115. stav 4),
8) postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za podsticajna sredstva (član 124. stav 6),
9) standardima i normativima za finansiranje javnih visokoškolskih ustanova (član 125. stav 3. tačka 1),
10) sufinansiranju međunarodne razmjene studenata i akademskog osoblja (član 125. stav 3. tačka 2).
Primjena podzakonskih akata na osnovu ranije važećeg zakona
Član 148.
Do donošenja podzakonskih akata iz čl. 145. i 147. ovog zakona primjenjivat će se podzakonski akti doneseni na osnovu Zakona o visokom obrazovanju (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16, 31/18 i 26/19) koji nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
Usklađivanje akata visokoškolskih ustanova
Član 149.
(1) Visokoškolske ustanove će uskladiti svoje statute i druge opće akte sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskih akata pro- pisanih čl. 145. i 147. ovog zakona.
(2) Do donošenja statuta visokoškolskih ustanova, za ispitne rokove će se primjenjivati odredbe iz člana 49. st. 1, 2, 3, 4, 9, 10, 11. i 12. ranije važećeg zakona.
Izuzetak od primjene
Član 150.
(1) Odredbe ovog zakona ne odnose se na teološke fakul- tete, visoke teološke škole i teološke akademije.
(2) Teološki fakulteti, visoke teološke škole i teološke akademije mogu biti u sastavu univerziteta i to se definira posebnim ugovorom.
(3) Za akademska pitanja visokoškolskih ustanova iz sta- va 1. ovog člana nadležan je Senat univerziteta.
Prestanak važenja ranijeg zakona Član 151.
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o visokom obrazovanju (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 73/10, 104/11, 84/12, 108/13, 44/15, 90/16, 31/18, 26/19 i 40/20).
Stupanje na snagu
Član 152.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 02/1-021-600/20
25. juna 2020. godine Banjaluka
Predsjednik Narodne skupštine, Nedeljko Čubrilović, s.r.
PRIKAŽI VIŠE TEKSTA
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.