Ličnosti / KULTURA I SPORT

Adis Tanović: Do penzije ću obići svijet

12.03.2014. 12:52 / Izvor: Novo vrijeme

Adis Tanović je čovjek koji je posjetio više od 200 gradova širom svijeta, od čega stotinu izuzetno dobro poznaje. Njegova nova knjiga “Vaš vodič kroz Tursku” promovirana je prošle sedmice (utorak) u Sarajevu u prostorijama Turskog kulturnog centra “Yunus Emre”. Riječ je o knjizi koja će poslužiti kao vodič svima koji žele posjetiti Tursku. Spomenuti događaj iskoristili smo da saznamo više o zanimljivim putovanjima ovog Bosanca.

Gdje ćeš putovati svijetom bez novca? Za džaba? Još iz Bosne i Hercegovine? Čuj to!? Osim novca, potrebne su ti razne vize, vodiči, poznavanje jezika, kultura, poznavanje društvenih prilika… Mogli bismo unedogled nabrajati razloge zbog kojih danas mi Bosanci i Hercegovci ne možemo putovati.

"Ma đe putovati? Pa, nisam otiš’o niđe ima godinama. Radim i subotama, i praznicima, od jutra do sutra. Čak i nedjelju nervozno provedem trzajući se k’o da ću na pos’o. A plaća!? Malo je reći da je mala – neredovna je i obraduješ joj se k’o dijete školskom raspustu. Kažeš na putovanje? A đe za gorivo, za hranu, za račune? Kod nas su jedino računi najredovniji, a njima se niko ne raduje", zasu me neki dan jedan poznanik odgovorima na pitanje namjerava li negdje putovati.

Biste li i vi slično odgovorili? Možda. Jedan od onih koji bi se oštro protivili spomenutoj izjavi je i Adis Tanović – kratko rečeno: mladi bosanski pustolov. Za njega prepreka nije novac, nije ni viza, ni plaća. Zato što je strpljiv, uporan i ima dobro isplanirane ciljeve u životu.

Gospodine Tanoviću, gdje Vi u ovoj besparici pronalazite novac za putovanja?

Uz ličnu štednju, tu su i dugogodišnja poznanstva pomoću kojih uspijevam dogovoriti sponzorstvo za svoje projekte i putovanja. Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini je izuzetno teška i primijetio sam da su svi budžeti za razna reklamiranja skresani. Ljudi nemaju za plaće a kamoli za reklame. Ipak, novac nije najveća prepreka za putovanja. Ideje su te koje vas vode do nekog cilja. Sve opet zavisi od vaših želja. Ako želite putovati često, onda ne možete očekivati da prespavate u hotelu s pet zvjezdica. Ne mora sve biti u centru grada, važno je da je mjesto gdje ćete spavati uredno.

Vjerovatno ne možete obići svijet za 80 dana, ali dokad zaista planirate obići cijeli svijet?

S obzirom na to da detaljno obilazim mjesta koja posjećujem pretpostavljam da će mi trebati mnogo vremena.

Pa valjda ćete do penzije uspjeti?

(Smijeh) Pa, tačno! Do penzije imam vremena. Znate, jedno je obići nešto, a drugo upoznati. Razlika je u tome što kad samo obiđete određeno mjesto, to mjesto brzo zaboravljate, a kad ga često obilazite, onda ono postaje sastavni dio vašeg života.

Kojim prijevoznim sredstvom najčešće putujete?

Autom, zbog ekonomičnosti i zbog toga što je način na koji putujem nemoguć drugim prijevoznim sredstvom. Uostalom svi drugi načini bi bili nevjerovatno skupi za mene. Naravno, ako idete posjetiti samo jedan grad neke države, onda je bolje, čak jeftinije ići avionom.

S kim najčešće putujete?

Sa suprugom i roditeljima, znači s porodicom. Oni uživaju da me prate na putovanjima, a ja uživam u tome što su uvijek pored mene. Na putovanjima uzmemo jedan veliki apartman, svi zajedno obilazimo lijepa mjesta i provodimo vrijeme. Mislim da je smisao putovanja da upoznate jednu državu, gradove, narod i kulturu koja se razlikuje od naše. Na putovanju možete vidjeti kako su davno živjeli i završili narodi prije nas. Kad često putujete, onda shzvatite da jedna kultura nije vezana samo za jedan narod u jednom trenutku. Kad se čovjek vrati s putovanja, donosi jedno veliko iskustvo i bogatstvo.

Gdje biste Vi smjestili Bosnu i Hercegovinu, na Istok ili na Zapad?

To je vrlo interesantno pitanje. Gledajući neki azijski dio, nemamo mnogo sličnosti s njima. Najsličniji smo evropskom dijelu Turske. Ali svi dijelovi neke države su različiti, čak su pojedini dijelovi jednog grada različiti. Naprimjer, u Sarajevu se stari dio grada razlikuje od novog po mnogočemu.

Koji nam je narod u smislu kulture i tradicije najbliži?

Pa, Turci su sigurno najbliži. Pripremamo slična jela, koristimo mnogo istih riječi, imamo slične običaje iako to nema neke veze s vjerom itd.

Kad smo već kod Turske, šta sadrži “Vaš vodič kroz Tursku?”

Želio sam ukazati na ono što je potrebno znati tokom putovanja kroz Tursku. Podstrek za to našao sam u činjenici da mnogi ne posjete ni 10 posto onoga što određeni gradovi nude. Ljudi se oslanjaju na to što kao “sve ima na internetu”, a tamo, u suštini, nema ništa. Jer, teško je na jednom mjestu naći sve.

Hoćete li raditi vodič za Bosnu i Hercegovinu?

Postepeno radim na projektu vodiča namijenjenog Sarajevu. Od sponzora najviše zavisi kad ću ga završiti. Cijelu jednu knjigu posvetio bih samo Sarajevu i njegovom razvoju. Svim ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine posvetio bih također posebnu knjigu. Sve to mnogo košta, a ja trenutno mogu pokriti samo dio troškova.

 Ono što za našu zemlju mogu reći jeste da kad je riječ o kulturnim i prirodnim bogatstvima ona uopće ne zaostaje u usporedbi s Evropom i ostatkom svijeta. Mnogo toga predivnog ima u Bosni i Hercegovini, ali taj potencijal treba marketinški bolje iskoristiti. Potrebno je također urediti prilaze određenim objektima, očistiti korita rijeka i zelene površine. Mi dovoljno ne čuvamo svoja prirodna i kulturna bogatstva. Susjedne države nešto i što nije toliko vrijedno da bi se pričalo o tome ne prestaju to hvaliti i reklamirati, dok mi ono što je vrijedno zapostavljamo. Na sve gledamo na način: “Kakve ja imam koristi od toga?!” A koristi od svega imat ćemo tek onda kad kao društvo budemo više jedinstveni i kad se počnemo više brinuti jedni o drugima.

Da su negdje drugo pronađene piramide kao one naše u Visokom, kako bi se te države odnosile prema njima, čak i da nisu piramide?

Garantiram vam da bi pričali i tvrdili da postoje. Nikad to ne bi negirali, nego bi to iskoristili u svoju korist. Fali nam jedinstvo da stojimo jedni uz druge. Sve to gledamo s jedne ružne strane, sve se opet svodi na: “Što bi Visočaku bilo bolje nego meni!” Nismo merhametli.

Zar nismo?

Pa, moramo biti, ili ćemo nestati.

Koliko su Vama putovanja pomagala da prevađite izazove, stresove i probleme u životu?

Porodica je temelj čovjekova mira i sreće. Najveća mi je radost putovati s porodicom, posebno s roditeljima. U svakom trenutku pokušavam biti uz njih. Takav odnos mi otvara nova polja djelovanja u životu. Ako jedan čovjek ne može zadržati smirenost u porodici, kako od njega očekivati da vlada državom? Zbog toga prvo treba krenuti iz “svoje kuće”.

Jesu li putovanja utjecala na Vaš duhovni život?

Naravno. Bilo gdje da odem iskoristim priliku da ostavim trag sedžde. Ljudi na putovanjima znaju razmišljati samo dunjalučki, provoditi se i dokasno izlaziti. Ali takvo putovanje onda više izgleda kao umor, a ne kao odmor. Ljudi trebaju iskoristiti vrijeme putovanja da što više obilaze mjesta i da šetaju. Meni nije cilj provod, već želim što više upoznati grad, kulturu, običaje i jela određenog naroda.

Kažu da najviše putujete u Tursku. Zašto?

Zašto idem u Tursku? Idem da dišem.

Biografija

Adis Tanović rođen je 1979. godine u Sarajevu. Po zanimanju je ekonomist. Već više od 13 godina radi na sarajevskom aerodromu. Njegova prva samostalna turneja (imao je tad samo 17 godina) započela je 1995. godine. Tanović je autor dva turistička vodiča, a treći je u pripremi. Oženjen je i ima jedno dijete.

Foto: Novo vrijeme

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti