Ličnosti / PRIVREDA I POLITIKA

dr. Emir Kamenica, Sarajlija u samom vrhu svjetske američke naučne elite

13.10.2008. 15:51 / Izvor: eKapija.ba

Priča dr. Emira Kamenice vjerovatno je tipična izbjeglička. Na početu rata uz pomoć UNHCR-a je napustio Sarajevo i preko Hrvatske sa porodicom otišao u Ameriku. Došavši tamo, otvorile su mu se bezbrojne mogućnosti te je diplomirao primjenjenu matematiku 2001.godine, a pet godina poslije doktorirao na prestižnom univerzitetu Harvard sa svega 28 godina. Ovo ga je preodredilo za budući status člana svjetske akademske elite.

"Baš iz ekonomije završiti doktorat na Harvardu je nešto vrlo korisno ukoliko osoba želi da se poslije bavi akademijom, znači da bude profesor, jer jako je teško iz nižerangiranog doktorata uspjeti uopšte biti primjećen na vrhunskim školama". kazao je dr. Kamenice za emisiju Društvo znanja.

Uspjeh dr. Kamenice najbolje objašnjava to da je za građenje neke ozbiljnije akademske karijere u izuzetno konkurentom američkom društvu najbolja propusnica doktorat u vrhunskoj školi. Ako ga nemate, za vaš rad malo će se ko interesirati. Njemu je to otvorilo prostor da sa 30 godina bude izabran za profesora na univerzitetu u Čikagu, gdje predaje konkurentske strategije na postidplomskom te ekonomiju ponašanja na doktorskom studiju. Specijalnost mu je mikroekonomija.

"Većina ljudi kada razmišlja o ekonomiji razmišlja o kamatnim stopama, o finansiranju raznih stvari, a to je jedan dio ekonomije koji mene vjerovatno najmanje interesuje. Mene puno više interesuju stvari koje nisu na državnom nivou već više kako se ljudi ponašaju u intimnijim situacijama – o tome kako odlučuju šta će kupiti, kako odlučuju s kim će se zabavljati, kako odlučuju nagovorti nekoga na nešto i takve stvari", smatra on.

Od projekata iz ekonomije ponašanja kojima se bavio i koji su objavljeni kroz nekoliko naučnih članaka u referentnim časopisima, napominje onaj o rasnim preferencijama pri upoznavanju životnog partnera. Sa timom kolega je došao do podatka da je čak 94 posto crnih muškaraca u Americi oženjeno crnkinjama što pokazuje nevjerovatnu rasnu diskriminaciju, veću i od one na radnim mjestima. Putem fokusnih grupa kroz fiktivnu firmu za upoznavanje parova, napravljena je po prvi put baza podataka od 10.000 odluka o upoznavanju partnera koja je također pokazala da su žene više izbriljivije i više rasisti od muškaraca.

Iz oblasti konkurentske strategije, s druge strane, napominje neke osnovne postulate primjenjive i u domaćoj ekonomiji, o čemu je već i predavao u Sarajevu.

"Osnovna stvar u konkurentskoj strategiji je pozicioniranje proizvoda. Kad god se konkrencija zasnuje na cijeni, znači, imamo proizvode koji su veoma slični , i pokušavam ja da ukradem vaš biznis tako što ću malo spustiti cijenu, onda niti moja niti vaša firma neće biti naročito uspješna".

Za svega dvije godine uspješne akademske karijere gostovao je na predavanjima širom svijeta, ali i na najboljim američkim univerzitetima poput UCLA u Los Anđelesu ili Yale-a. Svoje radove objavljivao je u časopisima poput Američke ekonomske revije, Nacionalna fondacija za nauku, Žurnal ekonomskog ponašanja i organizacije i drugim.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti