Hajrudin Burek nastavio porodičnu tradiciju staru više od 100 godina

14.09.2016. 09:26 / Izvor: Faktor
Hajrudin Burek nastavio porodičnu tradiciju staru više od 100 godina

Kada prođete čaršijom ne možete, a da ne osjetite miris tucane kahve. Da je to najljepši miris za sve ljubitelje dobre kahve, dokazuje radnja Dibek.

Hajrudin Burek je za Faktor govorio i o nekadašnjim ''adetima'' ispijanja kahve u sarajevskim kafanama i o tome kako se kahva na tradicionalan način priprema.

Kada prođete čaršijom ne možete, a da ne osjetite miris tucane kahve. Da je to najljepši miris za sve ljubitelje dobre kahve, dokazuje radnja Dibek, koja je jedina preostala radnja ovog tipa u Sarajevu. Tradiciju dugu više od stotinu godina čuvaju i gaje u porodici Burek.

"Posao je krenuo još 1895. godine, a pokrenuo ga je dedo Mušo, dedo moje supruge i od tada se on prenosi s koljena na koljeno. Moj sin će biti četvrta generacija koja se bavi ovim poslom u porodici", kazao nam je Hajrudin Burek, vlasnik radnje i čuvar porodične tradicije.

DIBEK KAHVU PIO IVO ANDRIĆ

U ovoj radnji kahva se svaki dan prži i tuca na tradicionalan način, a Hajrudin je za Faktor govorio i o nekadašnjim ''adetima'' ispijanja kahve u sarajevskim kafanama i o tome kako se priprema.

"Sirova kahva se prije svega pažljivo bira, potom prži u velikom mlinu, a poslije toga se ''razastre'' na drvenu podlogu gdje se suši 24 sata. Poslije toga se tuca u kamenom dibeku koji je star oko 150 godina kao i čuskija koja je uspomena od dede Muše", priča nam Burek.

Dedo Mušo je ''birvaktile'' imao kafanu na Vratniku koja je najstarija kafana u gradu. Tu kafanu je posjetio i nobelovac Ivo Andrić koji je poklonio knjigu s posvetom, a dolazio je i poznati putopisac Zuko Džumhur koji je napisao ''Ovdje se kahva tuca i pije, ko može i ko smije'' i taj natpis danas uokviren krasi dio pržionice.

Burek za ovaj posao kaže da je težak kao i svaki drugi, ali da ništa nije teško onome ko hoće da radi i kome je posao potreban.

POSAO RADI S LJUBAVLJU

"Ja svako jutro dođem u sedam sati u pržionicu, počnem pripremati sve za taj dan i krenem s poslom. U ovome mi pomaže sin koji radi sa mnom ovdje svaki dan i uživam u ovom poslu", dodaje Burek, dok nam pokazuje kako se čuskijom u kamenom dibeku tuca kahva.

Mušterija, kaže, ima i to su većinom njegove stalne, a u ljetnom periodu najveći kupci su Turci koje uvijek fascinira kako kod nas još uvijek postoji mjesto gdje se kahva tradicionalno tuca, prži, pakuje i na kraju pravi.

"Radnju su posjećivali mnogi, evo naprimjer bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić, muzičari Željko Bebek, Eldin Huseinbegović i mnoge druge poznate ličnosti na šta sam ponosan jer svi su oni pohvalili moju kahvu i o njoj se daleko čulo", ponosno ističe Burek.

DREMUŠA, KRMELJUŠA, MERAKUŠA

Nazive za bosanske kahve napiso je 1973. godine Zuko Džumhur - sehur kahva, krmeljuša, dibekuša, dočekuša, razgovoruša, šutkuša, dremuša, merakuša, rastjeruša, srkletuša, doljevuša, potrkuša, ječmenuša i iftar kahva. I ovi nazivi krase pržionicu u srcu Baščaršije

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti