Ko je Joe Biden, novoizabrani predsjednik SAD-a

Ličnosti / SVIJET

Ko je Joe Biden, novoizabrani predsjednik SAD-a

09.11.2020. 09:49 / Izvor: Radio Slobodna Evropa

Porazivši predsjednika Donalda Trumpa u oštroj trci na izborima koje je nazvao "bitkom za dušu ove nacije", Joe Biden ispunio je san koji mu je izmicao više od tri decenije.

Kandidat Demokratske partije, dvostruki potpredsjednik i dugogodišnji bivši američki senator iz države Delaware, uzdigao se do pobjede na talasu frustracija zbog Trumpovog vođenja pandemijom COVID-19 i zamora nastupima karakterističnim za predsjednika. Dobio je najmanje 279 od 538 glasova izbornog ili elektorskog koledža. Za pobjedu, inače, kandidat treba da osvoji najmanje 270 glasova elektora kako bi osvojio najvišu funkciju u državi.

Bidenova pobjeda u nekim ključnim saveznim državama koja su bila bojna polja bila je jako tijesna, ali širom Sjedinjenih Američkih Država osvojio je otprilike četiri miliona glasova više od Trumpa.

Predsjednik u 78. godini

Biden, koji 20. novembra puni 78 godina i najstariji je ikad izabrani američki predsjednik, kandidovao se sa obećanjem da će ujediniti naciju, usporiti širenje korona virusa, obnoviti veze sa saveznicima i vratiti ugled nacije čiji je "kredibilitet i uticaj", rekao je ranije 2020. godine, "potkopan gotovo na svaki način otkako je Trump stupio na dužnost".

"Znam ovu zemlju. Poznajem naše ljude. I znam da se možemo ujediniti i izliječiti ovu naciju", rekao je glasačima na skupu 27. oktobra u južnoj državi Georgiji.

Pred Bidenom težak posao

Novoizabrani predsjednik postaje šefom države nakon inauguracije 20. januara. Suočit će se s državom ne samo duboko podijeljenom oko niza pitanja, uključujući rasna, imigraciona i kulturna pitanja, već i državom koja se bori da preživi pandemiju koja je zarazila skoro 10 miliona ljudi, a od koje je umrlo više od 236.000; ekonomija je ozbiljno opterećena kao i struktura svakodnevnog života, što je uticalo na povećanje nezaposlenosti i neizvjesnu budućnost.

Takođe, mora težiti ka popravljanju teško iscrpljenih odnosa s ključnim evropskim saveznicima, suočavanju s Rusijom i odbrani od sve većeg izazova koji predstavlja Kina.

Biden neće biti novo lice ni za 330 miliona Amerikanaca na čijem čelu vlade će biti, niti za strane lidere s kojima će komunicirati.

Pola vijeka službe u Washingtonu

Biden je služio u Washingtonu gotovo pola vijeka, uključujući 35 godina kao senator i osam godina kao potpredsjednik Baraka Obame, od 2009. do 2017. godine.

Dugogodišnji bivši član i trostruki predsjedavajući Senatskog odbora za vanjske odnose, Biden je puno putovao u inostranstvo i bio uključen u razgovore o, između ostalog, pitanjima trgovine i nuklearnog naoružanja. Sastao se sa sovjetskim rukovodstvom 1979. godine kako bi razgovarao o kontroli naoružanja i podržao proširenje NATO-a nakon sloma komunizma i raspada Sovjetskog Saveza nekih deset godina kasnije.

Obama ga je dva puta izabrao za svog pratioca u kampanji, uglavnom zahvaljujući njegovoj snazi na polju vanjske politike. Biden je 2008. godine nadoknadio iskustvo koje je Obami nedostajalo na tom polju kada je, Obama, tada prvi put senator iz Illinoisa, s manje iskustva sa vanjskom politikom nego McCain, 71-godišnji stari republikanac iz Arizone koji se borio u Vijetnamskom ratu i bio vodeći član manjinske partije u Vojnom komitetu Senata, postao predsjednikom SAD.

Treći pokušaj

Biden je razmjenjivao kritike s Trumpom tokom kampanje u debatama, ali je predstavio blaže, ranjivije držanje koje je moglo privući glasače umorne od ličnih uvreda i nastupa na Twitteru koje je priređivao sadašnji predsjednik.

Analitičari kažu da je Biden preživio u politici decenijama jer ima sposobnost povezivanja s glasačima - uključujući zajedničko iskustvo ličnih poteškoća - što ga čini "simpatičnim" za mnoge.

Biografija izabranog SAD predsjednika

Joseph Robinette Biden mlađi, rođen je 1942. godine u gradu Scrantonu, Pennsylvania – mjestu u kojem se dešava radnja TV serijala, komedije Ured (The Office) – u katoličkoj porodici srednje klase koja se borila sa finansijskim poteškoćama i nizom nedaća.

Najstariji od četvoro djece, Biden je odrastao u srednjoj klasi nakon što se porodica preselila u susjednu državu Delaware, nastanivši se u gradu Wilmington, a njegov otac zarađivao je za život kao uspješan prodavač polovnih automobila.

Igrao je američki fudbal i bejzbol u katoličkoj srednjoj školi koju je pohađao i bio je predsjednik razreda u posljednje dvije godine školovanja, iako je bio loš učenik. Potom je pohađao Univerzitet u Delawareu i diplomirao pravo na Univerzitetu Syracuse u državi New York.

Biden se prvi put vjenčao 1966. godine sa Neiliom Hunter, studenticom iz Sirakuze, a kasnije su se preselili u Delaware, gdje je položio ispit potreban za bavljenje pravom i dobio troje djece.

Njegova supruga Neilia i njihova jednogodišnja kćerka poginule su u saobraćajnoj nesreći dok su bile u kupovini božićnih poklona, nekoliko sedmica nakon što je Biden, tada 29-godišnjak, prvi put izabran za senatora 1972. godine - u to vrijeme šesti najmlađi senator ikad izabran. Sinovi Hunter i Beau bili su povrijeđeni u nesreći.

Beau je umro od kancera na mozgu 2015. godine u 45. godini. Hunter, danas 50-godišnjak, decenijama se borio s ovisnošću o alkoholu i drogama - a pored toga, njegova unosna pozicija u odboru ukrajinske energetske kompanije u periodu od 2014.-19. godine učinila ga je metom Trumpovih saveznika tokom očeve predsjedničke kampanje.

Biden je rekao da je skoro odustao od Senata zbog te tragedije, i kako bi se mogao brinuti za svoju djecu, ali ipak je nastavio. Kako bi mogao da pomogne oko brige sa sinovima i istovremeno radi vozio se 90 minuta vozom od kuće u Delawareu do Washingtona, što mu je donijelo nadimak Amtrak Joe (Amtrak je željeznička kompanija).

Svakodnevne vožnje vozom do posla imale su uticaja i na njegovu politiku. Biden je postao zagovarač prevoza željeznicom i dio njegove kampanje 2020. pozivao je na "željezničku revoluciju" kojom bi se borilo protiv klimatskih promjena i pomoglo radničkoj klasi koja zavisi od javnog prevoza.

Biden je u mladosti mucao zbog čega je bio predmet podsmijeha u razredu. Mucanje se i dalje ponekad može primjetiti. Tokom kampanje 2020. protivnici bi koristili tu njegovu osobinu zajedno sa njegovim godinama kako bi bacili sumnju u njegovu mentalnu spremnost za funkciju predsjednika.

Iako u tih 35 godina nikada nije izgubio trku u Senatu, Biden je pretrpio neuspjehe u svojoj političkoj karijeri.

Kandidovao se za demokratsku predsjedničku nominaciju 1988. godine, u dobi od 46 godina, i ponovo 2008. godine, ali su ga ostali konkurenti nadmašili i odustao je od obje trke.

Jedno vrijeme se činilo da bi Bidenova kandidatura za nominaciju 2020. mogla biti ponavljanje onih prethodnih neuspješnih pokušaja.

 

Put ka nominaciji

Najavio je svoju kandidaturu u aprilu 2019., nakon mjeseci oklijevanja i gotovo dvije desetine drugih kandidata – uglavnom mladih, liberalnijih ili naklonjenih lijevici, i daleko novijih u politici od Bidena koji je bio senator više od 35 godina – ipak se odlučio da uskoči u trku.

Biden se pokušao predstaviti kao svjetionik stabilnosti za zemlju za koju je rekao da je postala "bojno polje" nakon tri godine predsjednikovanja Donalda Trumpa, koga je optužio za podjelu građana i ugrožavanje "temeljnih vrijednosti ove nacije, pozicije u svijetu, naše demokratije".

"Mi smo u borbi za dušu nacije", rekao je Biden u video najavi svoje kandidature. Ako mu se preda još jedan četvorogodišnji mandat, naglasio je, Trump će "zauvijek i iz korijena izmijeniti karakter ove nacije, ono što mi jesmo i ja ne mogu da stojim i samo gledam da se to dešava".

Međutim, ankete su pokazale da Biden nije zasjao na pozornici usred najraznolikijih demokratskih potencijalnih kandidata u istoriji – od žene afričko-indijskog porijekla do homoseksualca i socijaliste, između ostalih – borio se i na samom predvorju predsjedničke nominacije početkom 2020.

 

Biden je loše prošao u svoje prve tri preliminarne trke za nominaciju početkom i sredinom februara dok su mladi demokratski glasači više bili naklonjeni liberalnijim kandidatima poput Bernija Sandersa i Elizabeth Warren, oboje također u 70-im godinama, ili mlađim umjerenim kandidatima. Ipak, Biden se konačno probio krajem februara kada je bio prvi u Južnoj Karolini, četvrtoj saveznoj državi koja je glasala, zahvaljujući najvećim dijelom podršci koju je dobio od Afroamerikanaca.

Bidenovi umjereni suparnici vidjeli su svoju priliku da dobiju nominaciju demokrata u nekim slučajevi govoreći da strahuju od Sandersove nominacije koja bi mogla da ponovo donese pobjedu Trumpu u novembru, počeli su da ispadaju iz trke neposredno prije 3. marta, dana poznatog kao Super utorak kada 14 saveznih država i jedna teritorija daju svoje glasove.

Njihov odlazak raščistio je put ka pobjedi za Bidena koji je tog dana dobio u 10 saveznih država preuzevši vođstvo od Sandersa i nakon toga više ne gledajući unazad.

Bidenova pobjeda u Demokratskim preliminarnim izborima "može se pripisati jednostavnoj činjenici da većina ljudi voli ‘ujaka Joea’", napisao je kolumnista Washington Posta Max Boot u martu.

 

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Ličnosti