Mahir Mešić, planinar i alpinista iz Jablanice 15 godina niže uspjehe

06.02.2016. 20:07 / Izvor: Fena
Mahir Mešić, planinar i alpinista iz Jablanice 15 godina niže uspjehe

Jablaničanin Mahir Mešić, planinar i alpinista već duži niz godina aktivno radi na promociji prirodnih ljepota, kako općine Jablanica, tako i cijele Bosne i Hercegovine.

Jablaničanin Mahir Mešić, planinar i alpinista već duži niz godina aktivno radi na promociji prirodnih ljepota, kako općine Jablanica, tako i cijele Bosne i Hercegovine.

Naime, Mešić se već skoro petnaest godina aktivno bavi planinarenjem i veliki je ljubitelj prirode, a 2010. godine uspješno završava zimsku školu alpinizma Planinarskog saveza BiH. Iako je oženjen i otac dvoje male djece, to ga ne sprečava da odvoji vrijeme za ono što, kako kaže Mešić, pored obitelji najviše voli.

Prva njegova ekspedicija bila je 2010. godine, kada sa planinarima iz Sarajeva i Banja Luke odlazi na Alpe.

"U 2010 godini izabran sam da budem vođa naveze od četiri člana na ekspediji penjanja na Alpe. Prvo smo se popeli na najveći vrh Italije " Gran Paradiso " , nadmorske visine 4061 metar, te smo poslije nastavili aklimatizaciju na Iggidumidi, vrh od 3850 metara nadmorske visine. Nakon toga naša ekspedicija krenula je na područje Mont Blanca, najvećeg vrha zapadne evrope na 4650 metara nadmorske visine", kazao je za Fenu, planinar Mahir Mešić.

Također je dodao da su zbog vremenskih neprilika, teške oluje i hladnoće od -30 stupnjeva, bili spriječeni da dosegnu sami vrh, te svoju ekspedicjiu završavaju samo 150 metara ispod cilja.

"U područje austrijskih Alpi ponovo sam otišao 2013. godine, gdje sam zajedno sa svojim partnerom Đorđom Rađenom iz Banja Luke, krenuo na smjer dug 750 metara nadmorske visine, te smo nakon nakon jedanaest sati penjanja na temperaturi od 15 stupnjeva ispod nule savladali smjer Studlgrat, u najvećem vrhu Austrije "Grossglockner", visokom 3800 metara nadmorske visine", kazao je Mešić.

Spomenute ekspedicije samo su dio Mahirovih uspjeha, no osim toga ima jako puno društveno korisnog rada za opće dobro i za dobro ljubitelja prirode. Naime, Mešić još u 2013. godini biva izabran za predsjednika N.V.O " Cetina Prenj", koje do danas  uspješno vodi kroz razne projekte očuvanja prirode i prirodnih resursa.

 Svoje usavršavanje stječe završavanjem naprednog tečaja alpinizma, te uspješno polaže za Značku registrovanog samostalnog alpiniste. U 2015. godini biva izabran u komisiju za Alpinizam i expedicije te završava sa polaganjima i postaje prvi poslijeratni samostalni registrovani alpinista u HNK.

Od uspona na prostoru Bosne i Hercegovine, Mešić je istakao jedan ekstremno težak smjer po imenu " Ramazanski deja vu ".

"'Ramazanski deja vu' je po meni ekstremno težak smjer u stjenovitoj barijeri Cetine, vrha na Planini prenj. Na taj izazov sam krenuo 2014. godine, sa svojim partnerom Admirom Anđelićem, što smo uspješno savladali", istakao je Mešić.

Ovaj smijer je u 2014. godini izabran za najteži smijer u BiH, a nakon uspješne ekspedicije, Mahir Mešić i njegov partner Admir Anđelić bivaju izabrani za najbolje alpiniste za 2014. godinu u BiH.

No, ono što Mešić nikako ne može zaboraviti jeste historijski uspon, sa sjeverne strane na Lupoglav, kada sa odabranom grupom alpinista uspješno završava ekspediciju, te bivaju odlikovani diplomama Planinarskog saveza BiH za ovaj podvig.

Općina Jablanica, također je prepoznala rezultate mladog Mahira, te su odlučili da ga nagrade specijalnim priznanjem, zahvalnicom sa zlatnim grbom ove općine, za dobrinos i postignute rezultate kao i za promociju općine.

"Posebna mi je čast i zadovoljstvo što je općina Jablanica prepoznala moj rad, trud i zalaganje. Jablanica je okružena prekrasnim planinama idealnim za ovaj sport,i veoma sam sretan što se ovaj sport polako razvija kako u Jablanici, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini", kazao je Mešić u intevjuu za Fenu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti