Naučnik dr. Miralem Tiho, univerzitetski profesor na Harvardu: 30 godina uspješnog rada u Kanadi i SAD-u

24.07.2009. 13:52 / Izvor: Dnevni list
Naučnik dr. Miralem Tiho, univerzitetski profesor na Harvardu: 30 godina uspješnog rada u Kanadi i SAD-u

U razgovoru sa naučnikom dr. medicine Miralemom Tihom, rođenim u Livnu, koji je jedno vrijeme predavao na Sveučilištu Harvard, te iza sebe ima 30 godina aktivnog rada, Dnevni list saznaje razloge zašto je napustio ove prostore, te kako izgleda život jednog naučnika. Tiho se prisjetio svog školovanja na Balkanu, te komentirao ogromne razlike vezane uz naučna istraživanja, uspoređujući Ameriku i Kanadu s prostorom bivše Jugoslavije.

Iz Livna je otišao odmah nakon završene srednje škole na studij farmacije u Sarajevo. Magistrirao je u Zagrebu, a doktorirao u Sarajevu. Kao mlad i uspješan liječnik od nekadašnje Istraživačke zajednice Jugoslavije je dobio sredstva za usavršavanje znanja u inozemstvu. Dr. Tiho je boravio šest mjeseci u Nizozemskoj, te mu je to pomoglo da usavrši engleski jezik.

"Dok sam boravio u Nizozemskoj, shvatio sam da se neke stvari vezane uz moju struku ne miču s mjesta na Balkanu, te sam želio vidjeti mogu li negdje drugo uspjeti. Pokušao sam u Kanadi, odluka se pokazala kao pun pogodak", kazao je Tiho, dodajući da je doktorirao biohemiju u Torontu, u Kanadi.

Nakon toga, u Americi je dobio nekoliko ponuda za mjesto predavača na poznatim univerzitetima, a on je odabrao Harvard, gdje je neko vrijeme predavao, te se također u sklopu Sveučilišta Harvard bavio naučnim i istraživačkim radom. Danas se isključivo bavi naučnim istraživanjima, a jedno od poznatijih je istraživanje raka dojke, koje je radio na Harvardu.

Naupit zašto je baš izabrao ovo zvanje, Tiho je rekao da je ovo čime se bavi spoj između prirode i nauke, što ga iz dana u dan sve više iznenađuje.

"Moja velika neispunjena želja je bila da se bavim farmakognozijom, znanošću koja proučava fizičke osobine sirovih droga, njihov hemijski sastav i naučne metode uzgajanja i sušenja ljekovitog bilja", ističe on, dodajući da je općeprihvaćeni klišej da su naučnici "pomalo ludi".

"Na sebi svojstven način svi mi naučnici smo pomalo čudni, jer se bavimo onim što većina ljudi ne shvaća u potpunosti, pa stoga čovjeku ono što je nepoznato, ujedno je i čudno. Mi sve preispitujemo i ne vjerujemo ničemu dok se to ne dokaže", kazao je kroz smijeh dr. Tiho.

Poznati Livnjak kaže da se može živjeti od naučnog rada u Kanadi, ali i u Americi, točnije u New Yorku, gdje trenutačno i živi. "Moraš biti uspješan i učinkovit, te održavati određenu razinu uspješnosti, kao i u svakom drugom poslu, da bi na kraju zaradio novac i živio od njega. Meni moj rad ocjenjuju kolege, koji su zajedno sa mnom u ovom poslu, te mi oni daju pozitivne ili negativne kritike, koje će kasnije uticati na moj daljnji radi, te na moju zaradu", rekao je dr. Tiho.

Dr. Tiho smatra da ne bi bio ovako uspješan da je ostao na Balkanu. Kako saznajemo od ovog naučnika, što se tiče općeg obrazovanja u medicini na prostoru bivše Jugoslavije, ono je veliko i kvalitetno znanje, ali kada dođe do primjene tog znanja i kada dođe do određivanja dijagnoza, tu naši ljudi zakazuju.

"Evidentno je da našim ljudima nedostaje aparatura na kojoj bi mogli usavršiti i primijeniti svoja znanja koju posjeduje Zapad. Ne postoji infrastruktura, gdje bi se posao mogao odrađivati brže i učinkovitije", kazao je ovaj poznati Livnjak, te dodao da je edukacija i primjena tog znanja znatno bolja na Zapadu. Na upit o saradnji s kolegama naučnicima iz BiH i Hrvatske,Tiho je rekao da on osobno ne sarađuje s njima, ali sarađuje s ljudima čije je podrijetlo s ovih prostora.

Dr. Miralem Tiho do sada je sudjelovao u izdavanju jedne knjige, ali u naučnom istraživanju u području medicine više se pridaje važnosti objavljivanju originalnih radova, tzv. papira, a ovaj ambiciozni Livnjak ih je izdao do sada 16, te su svi izlazili u svjetski priznatim medicinskim časopisima. Trenutačno je u pripremi još jedan rad takve vrste. U Kanadi i Americi postoje fondovi koji finansiraju istraživačke radove. Na taj način naučnici nisu ograničeni samo na novac koji država izdvaja za unaprjeđivanje nauke. Cjelokupnu nauku, pa i onu vezanu uz medicinu, pogodila je recesija, tako da su se, kako kaže dr. Tiho, neke studije morale ostaviti po strani.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti