Sarah Devisme, direktorica Alterurala: BiH bi mogla biti druga Švicarska

BiH ima odlične potencijale za razvoj ruralnog turizma, smatra Sarah Devisme, Francuskinja koja trenutno živi i radi u BiH i koja kroz udruženje Alterural radi na podršci razvoja obiteljskih farmi u ruralnim područjima BiH.

Cilj im je osigurati povezivanje poljoprivrede i turizma što je jedan od preduvjeta za razvoj ove vrste turizma. Udruženje Alterural, na čijem je čelu Devisme, osnovano je 2009. godine od strane Caritas Belgije i Caritas BiH kao rezultat razvojnih projekata u ruralnim područjima provedenih u središnjoj BiH.

Devisme govoreći za eKapija.ba kaže da je ovaj projekt na samom početku bio fokusiran na područje Fojnice, Vareša i Vlašića, ali da je danas već proširen na područje cijele BiH. 

Kako ljudi kod nas nisu svjesni mogućnosti koje mogu imati kroz ruralni turizam postala je svjesna prilikom svojih prvih kontakata sa farmerima sa tog područja gdje je uočila da oni nisu ni razmatrali ideju da njihov posao može biti dio ekonomskog sektora BiH. Kaže da je dosta obitelji na planinima Vlašić i u okolini Sarajeva koje se bave proizvodnjom domaćih proizvoda, ali da su izolirani i nemaju strukutru koja bi ih podržala.

Zato ovo udruženje ima za cilj da objedini inicijative ovih obitelji, te njihov rad promovira kroz portal udruženja. Udruženje je bilo podpartner na IPA projektu prekogranične suradnje BiH-Srbija, koji je implementirao Caritas BiH i kroz njega su uradili mapiranje domaćinstva, te kreiranje portala.

Naša sugovornica kaže da su otvoreni za suradnju sa  farmerima iz različitih krajeva BiH i da im se svi zainteresirani mogu javiti. Ono što oni mogu pružiti su treninzi koji bi ih trebali osposobiti da znaju što od domaće hrane pripremiti i kako prilagoditi ponudu onome što turisti traže.

''Iako oni kuhaju za svoje obitelji ne znaju kako da prilagode taj pristup prema turistima, kako prilagoditi okruženje oko kuće i sl. Organizacije nastojimo osposobiti za pisanje projekata sa kojima mogu samostalno nastupati prema fondovima ili pregovarati kada ih netko pozove da budu partneri, kako bi znali koja je njihova uloga i što mogu zahtjevati'', navodi ona. Dodaje da ih također nastoje obučiti kako bi mogli koristiti mogućnosti koje im pruža razvoj ruralnog turizma budući da se ova oblast tek počela razvijati u BiH.

LIJEK ZA RURALNI EGZODUS JE FOKUS NA RAZVOJ MALIH GAZDINSTVA

Budući da je u BiH prisutan tzv. ruralni egzodus, tj. veliki broj ljudi je otišao sa sela, tako da je njihov fokus upravo na malim seoskim gazdinstvima kojima će razvoj ruralnog turizma pomoći da sebi osiguraju komplementarne prihode od ruralnog turizma.

Sličan problem je imala i Francuska početkom 60-tih godina, ali stavljanjem fokusa na razvoj malih lokalnih domaćinstava i njihovih incijativa je bilo nešto što je totalno obrnulo proces ruralnog egzodusa. ''Sada imamo slučaj, osobito nakon ekonomske krize, da se sve više ljudi vraća na selo i ruralni turizma sada čini pravi motor naše ekonomije'', navodi naša sugovornica. Francuska, Italija osobito regija Toskana, te Njemačka (Bavarska) su neke od zemalja koje imaju najrazvijeniji ruralni turizam. 

Smatra da i bez nekog velikog novca i podrške države posao u ovoj oblasti može pokrenuti, ali potrebno je imati dobru ideju. Misli da je u ovome glavna stvar ideja, odnosno njihov nedostatak u BiH.

''Ponekad ne morate imati velika ulaganja da bi krenuli sa nekim poslom. Imamo primjer mladih ljudi koji su postavili štand i na njemu prodaju domaće proizvode i to je ruralni turizam jer prodaju domaći sir, džem, med i sl. Više je stav da se ide u inovacije u ovoj oblasti, da se probaju neke nove ideje. U zadnjih 5-6 godina mnoge mlade obitelji su otvorile male štanove u Fojnici u blizini Aquareumala na kojima prodaju svoje proizvode'', ističe Devisme. U Srbiji također, postoji inicijativa formiranja mini kampova u što uopće ne moraju ništa investirati. Imaju kuću i polje pored kuće koje nude za kampiranje te svoju domaću hranu.

SUBVENCIJE ZA IZGRADNJU IGRALIŠTA I UGRADNJU SOLARNIH PANELA

Od prošle godine udruženje Alterural ima i male subvencije koje dodjeljuje za poboljšanje kapaciteta farmi kao što su izgradnja igrališta za djecu kako bi se razvijao obiteljski turizam, ugradnja solarnih panela za ona gazdinstva koji nemaju električnu energiju...

Jedan od dodatnih vrijednosti koje imaju kroz projekt u kojem sudjeluje oko 20-tak obitelji je, priča nam, i činjenica da se obitelji sada posjećuju i razmjenjuju iskustva. "Smatram da ovom prodručju u BiH postoji svijetla budućnost za ruralni turizam kao dodatni prihod za obitelji'', kaže naša sugovornica.

Osim toga jedan od problema koji su uočili je i nedostatak informacija za turiste jer postoje grupe iz Češke, Slovačke, Poljske kojima je ovaj vid turizma zanimljiv, ali ne znaju gdje otići. Zbog toga u narednom razdoblju žele više ulagati u mapiranje ove vrste turističkih potencijala te raditi sa obiteljima na poboljšanju standarda kako bi mogli ući na tržišta sa zahtjevnijim stadardima.

O tome kako je ova oblast isplativa pokazuju i podaci da Francuska već sada ima oko 400.000 ležajeva, od čega se 35.000 odnosi na polupansione, što je vrlo blizu broju ležajeva u ''standardnom turizmu“. Austrija je vodeća u ruralnom turizmu.Od ukupnih prihoda 27 posto je od ruralnog turizma. Italija raspolaže sa kapacitetom od 100.000 ležajeva, a 7.000 obitelji se bave ruralnim turizmom i to najviše na području Toscane. To je jedan od najvećih uslužnih sektora u zemljama EU. 

Što se tiče vlasti kaže da još nema neke vizije za razvoj ovog turizma. ''Još uvijek se fokusiranju na ulaganja i razvoj zimskog turizam iako se događaju velike klimatske promjene. Smatram da bi se fokusom na ove male incijative mogalo pomoći revizalizaciji ruralnog područja'', kaže Devisme za eKapija.ba.

NOVI TRENDOVI 

Navodi i to da su gazdinstva u BiH još uvijek u neku ruku nespremna na različite trendove koji dolaze od turista sa Zapada. Tako su, navodi, u posljednje vrijeme sve više prisutni zahtjevi od klijenata iz Europe da u BiH pošalju samo djecu, ali u BiH nema ponude koja bi zadovoljila te zahtjeve.

Također, imaju interes turista iz Engleske koji žele ići u potragu za zlatom, srebrom i srednjovjekovnim novčićima. Ovo područje smatraju interesantnim jer je već stoljećima mjesto preklapanja različitih kultura.

"U porastu imamo i tzv. WWOOF pokret, tj. mladi ljudi koji žive u gradovima preko ljeta žele pomagati faramama. Žele doći i živjeti sa farmerima, a radili bi za hranu i spavanje. Ovdje familije nisu otvorene prema tim zahtjevima", navodi ona. Ističe da su ovu trenutno rastući trendovi u svijetu te da bi i BiH mogla iskoristiti interes koji postoji za nju. 

D.Kozina