Ličnosti / PRIVREDA I POLITIKA

Vladimir Premec, akademik profesor doktor: Svoju filozofsku misiju smatra dijelom općeg poslanja i odgovornosti u obrazovanju i odgoju novih generacija

09.02.2009. 15:38 / Izvor: eKapija.ba

Akademik profesor doktor Vladimir Premec rođen je u mjestu Gola, u Hrvatskoj, 1939. a u Sarajevu živi i radi od početka 1967. godine.

Po završetku studija u Zagrebu, primljen je za asistenta na katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Budući da je znao klasične jezike – starogrčki i latinski – bilo je logično njegovo usmjerenje na antičku filozofiju.

Upravo taj aspekt kompetencije nedostajao je sarajevskom Odsjeku za filozofiju, koji je inače imao visok stručni renome u tadašnjoj Jugoslaviji.

Akademik Premec s razumljivom nostalgijom govori kako je na tom Odsjeku, u svojstvu predavača, zatekao neke od najuglednijih profesora u zemlji, kao što su bili Vanja Sutlić, Ante Fiamengo, Andrija Krešić, Ivan Foht i Šefkija Žuljević.

Mlađu generaciju sarajevskih filozofa tada su sačinjavali današnji akademici Abdulah Šarčević, Muhamed Filipović i Arif Tanović, te iznimno nadareni Kasim Prohić, koji je nažalost preminuo 1984. godine, prije nego je uspio ostvariti djelo, dostojno njegove velike umne snage.

Akademik Premec je, samo godinu dana po dolasku, u Sarajevu odbranio doktorsku disertaciju o djelu srednjovjekovnog hrvatsko-italijanskog filozofa Frane Petrića, koji je bio radikalni i konzekventni protivnik Aristotelove, a ubijeđeni sljedbenik Platonove filozofije.

Akademik Vladimir Premec autor je i koautor 11 knjiga, a u njegovom prevodilačkom opusu nalaze se i djela filozofskih klasika, primjerice – Heraklita, Toma Akvinskog, Frančeska Patrizia, odnosno Frane Petrića, te njemačkog teologa i filozofa s početka 20. stoljeća - Rudolfa Ota.

Italijanski Univerzitet Ferara, u povodu 400-godišnjice rođenja već spomenutog Frane Petrića, dodijelio je 1997. godine akademiku Premecu počasni doktorat.

Svoju filozofsku misiju, prema vlastitim riječima, smatra dijelom općeg poslanja i odgovornosti u obrazovanju i odgoju novih generacija u sistemu visokog školstva, oblasti od fundamentalnog značaja za razvoj društva.

Kao mislilac, izražava bojazan da je ljudska vrsta zakoračila u područje visokog rizika po vlastiti opstanak onoga časa, kada je nuklearna energija prvi puta primijenjena u svrhu uništavanja ljudskih života.

Još opasnijim smatra genetsko eksperimentiranje i nastojanja da se dekodira DNK.

Promišljajući perspektivu čovjeka modernog doba, profesor Premec naglašava da situaciju ipak ne vidi crnom, pogotovo ne pogibeljnom.

izvor: Asim Bešlija/ Mufid Memija - Društvo znanja

Pogledajte i druge dokumente u rubrici KO je KO

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti