Zinaida Babović, direktorica Sektora za odnose s javnošću Bosnalijeka: Javno mnijenje malo vjeruje farmaceutskoj industriji

Diplomirana novinarka, specijalizirana za odnose s javnošću i medijsku legislativu, ima 16 godina radnog iskustva u području medija i odnosa s javnošću. Dnevni izvjestitelj Radija Slobodna Evropa iz Sarajeva u periodu 1994. – 1998. godine, reporter političkog TV časopisa Liberty u peridou 1996. – 1998. godine.

U toku 1995. godine u SAD-u usavršava radio i televizijsko novinarstvo. Od 1998. godine profesionalno se bavi odnosima s javnošću. Radila je kao glasnogovornik Nezavisne komisije za medije (IMC) u razdoblju 1998. – 2001. godine, te kao zamjenik, a potom i direktor odjela za Odnose s javnošću komisije, prve regulatorne agencije za komunikacije u jugoistočnoj Evropi. Bila je i prvi direktor Odnosa s javnošću Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, koja je naslijedila IMC.

Sudjelovala je u uspostavljanju Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, a bila je i član Uredničkog odbora publikacije "Medijska scena u BiH 1991. – 2001.".

Na poziciji direktora Visoke škole novinarstva, Media Plan i predavača za medijsku legilsativu, radi 2003. i 2004. godine. U saradnji s Media Plan institutom, kao predavač, sudjeluje u obukama iz područja odnosa s javnošću. U periodu od 2004. do 2007. godine radi kao vođe tima za komunikacije i istraživanja na projektu "Podizanje konkurentnosti razvojem klastera USAID-a". U okviru projekta upravljala je izradom i implementiranjem kampanja za podršku razvoju turizma u Bosni i Hercegovini, dizajniranjem i interpretiranjem istraživanja potrebnih projektu, odnosima s medijima te organiziranjem mnogobrojnih javnih događaja.

Od novembra 2008. godine radi kao direktor Sektora za odnose s javnošću Bosnalijeka, vodećeg faramceutskog proizvođača u BiH. U ovoj kompaniji je zadužena za upravljanje strateškim komuniciranjem kompanije, odnose s medijima, aktivnosti vezane za korporativnu društvenu odgovornost i internu komunikaciju.

"Farmaceutska industrija predstavlja veliki izazov za odnose s javnošću. Prije svega radi se o veoma reguliranoj industriji. Lijek je specifičan proizvod i ima iznimno zahtjevna pravila u proizvodnji, osiguranju kvaliteta i u oglašavanju. Zatim, riječ je o veoma skupoj industriji, kako s aspekta potrebn razvojne i proizvodne tehnologije, tako i s aspekta ljudskih resursa", ističe Babovićeva za eKapija.ba, te dodaje da se u oba slučaja očekuje visoka sofisticiranost.

Farmaceutske kompanije, navodi Babovićeva, poslovne planove realiziraju između zahtjeva i pravila koje postavljaju državne institucije i pravila slobodnog tržišta.

"Velika konkurencija i javni fondovi kreiraju sve veći pritisak na cijene pa se kompanije u utrci za tržištem i potrošačima okreću većem angažmanu u široj društvenoj zajednici. Odgovorno društveno poslovanje (CSR) postaje važan segment i u farmaceutskoj industriji, a PR je najčešće nosilac CSR aktivnosti u kompaniji, posebno u dijelu donacija, sponzorstava i projekata sa širom zajednicom", pojašnjava Zinaida.

Preme njenim riječima, upravo u izgradnji brenda kompanije i izradi jedinstvene komunikacijske platforme s ciljnim javnostima PR ima ključnu ulogu, ali i najveće izazove. Oni su posebno izraženi u segmentu zadobijanja povjerenja ciljanih javnosti, jer preovladava mišljenje da javno mnijenje malo vjeruje farmaceutskoj industriji.

Kako je posljednjih mjeseci, u mnogim kompanijama, glavna tema globalna finansijska kriza i suočavanje sa njom, Zinaida Babović za naš portal kaže kako Bosnalijek kao pripadnik farmaceutske industrije i vodeći proizvođač u Bosni i Hercegovini, naravno prati veoma blisko trendove i sve ono što se događa kako na svjetskom tržištu, tako i kod nas.

"Prvi put ove godine smo u svom razvojnom poslovnom planu imali tzv. plan B, plan upravljanja ovom krizom i znali smo u startu da možda nećemo biti u mogućnosti realizovati sva naša očekivanja. Međutim, ipak ne očekujemo da će farmaceutska industrija kao takva osjetiti značajno finansijsku krizu, pa tako ni u Bosni i Hercegovini. Ono što svakako osjećamo jeste da je novca nešto manje u protoku, da je on skuplji, dakle to osjećaju svi privredni subjekti pa tako i Bosnalijek. Mi sa svoje strane, osim što sada iz mjeseca u mjesec pratimo sve što se događa, radimo naše interne uštede i vodimo računa o tome da svoje poslovanje realizujemo u onom obliku u kojem će to biti moguće u toku ove godine. Dakle, finansijska kriza svakako će se na jedan način odraziti, ali mi ne očekujemo da će nešto značajnije imati posljedice po rad naše kompanije", zaključuje Babovićeva.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici KO je KO