Berza čeka obveznice - u krizi investitori skloniji sigurnijem ulaganju u dužničke papire države i preduzeća

02.04.2009. 10:12 / Izvor: Politika
Berza čeka obveznice - u krizi investitori skloniji sigurnijem ulaganju u dužničke papire države i preduzeća

Da bi prikupila sredstva za finansiranje razvoja firme, akcionarska, ali i javna preduzeća ne moraju da se zadužuju kod banaka često i po zelenaškim kamatama, već to mogu emisijom i prodajom korporativnih obveznica, koje privlače investitore nesklone riziku. Ta mogućnost je posebno značajna u vreme krize, koja je kod ulagača podstakla pojačanu averziju prema riziku investiranja zbog straha da bi uloženo moglo biti bespovratno izgubljeno.

Zbog toga se investitori odlučuju na prekompoziciju svojih portfelja u korist finansijskih instrumenata koji donose nižu, fiksnu, ali sigurnu dobit. Takve su dužničke hartije poput državnih ili korporativnih obveznica.

Na Beogradskoj berzi asortiman dužničkih instrumenata, u ovom trenutku, čini samo osam serija obveznica Republike Srbije. Da bi uvećali atraktivnost ponude, a imajući u vidu sve izraženiju naklonost investitora ka sigurnijim finansijskim instrumentima, neophodno je uvođenje i instrumenata iz grupacije dužničkih, a pre svih korporativnih i municipalnih obveznica.

– Prikupljanje kapitala emisijom korporativnih obveznica pogotovo dobija na značaju zbog aktuelnih dešavanja na tržištu. Cene akcija najvećeg broja kompanija pale su na istorijski najniže nivoe, uprkos njihovim pozitivnim poslovnim rezultatima, što im otežava prikupljanje kapitala novim emisijama akcija. To znači da je potencijalna alternativa za prikupljanje kapitala na tržištu u mogućnosti emitovanja dužničkih instrumenata – korporativnih obveznica. One, u osnovi, predstavljaju likvidne ugovore sa obavezom da se kupcima isplateglavnica i kamate u roku od pet do 20 godina – objašnjava analitičar na Beogradskoj berzi Petar Spaić.

Ova vrsta obveznica može biti neosigurana, ili osigurana hipotekom i zalogom, sa kuponima ili bez njih, s učešćem ili bez učešća u profitu preduzeća koje je emitovalo obveznice.

U odnosu na druge finansijske instrumente koje emituju korporacije, obveznice obezbeđuju pravo prioritetne naplate u odnosu na vlasnike akcija. Trgovanje ovim obveznicama obavlja se na zvaničnom i na slobodnom, takozvanom OTC tržištu berze, što zavisi od kvaliteta, odnosno rejtinga. Obveznicama visokog kvaliteta najčešće se trguje na najvišem nivou tržišta, takozvanom listingu.

S obzirom na to da korporativne obveznice karakteriše viši nivo rizika u odnosu na državne ili obveznice organa lokalne samouprave (municipalne obveznice), motiv za investiranje u ovu vrstu papira je u potencijalno višem prinosu. Prilikom donošenja odluke o investiranju u dužničke hartije od vrednosti, uključujući i korporativne obveznice, investitori znatnu pažnju pridaju sigurnosti naplate svojih potraživanja, odnosno sposobnosti kompanije koja je emitovala obveznice da o roku izmiri svoje obaveze. Kod nas još ne postoje specijalizovane institucije – rejting agencije, kao što je to slučaj u svetu, a među kojima su najpoznatije "Moody’s Investors Service", "Standard & Poor’s" i "Fitch Ratings", koje rangiraju obveznice prema riziku.

U Republici Hrvatskoj prve korporativne obveznice emitovane su još 2002. godine, dok je značajnije emitovanje ove vrste finansijskih instrumenta bilo 2004, a potom je u 2006. godini emitovano šest novih emisija tih dužničkih papira korporacija. Trenutno je na Zagrebačkoj berzi kotirano 18 emisija korporativnih obveznica, Hrvatske elektroprivrede, Raiffeisen banke Austrija, "Podravke"…

Mogućnost ulaganja u korporativne obveznice imaju i investitori na Banjalučkoj berzi, gde su tri preduzeća iz Republike Srpske sredstva za finansiranje svojih poslovnih aktivnosti pribavila prodajom obveznica. Reč je o Balkan investment banci, akcionarskom društvu "Cer" Prnjavor i NLB razvojnoj banci.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Najave