Pauza

(1461.) Grad Tešanj: Imali banku još prije 378 godina

11.04.2008. 10:15 / Izvor: Dnevne novine SAN

Godine 948. Konstantin Porfirogenit spominje zemlju Bosnu i u njoj dva grada: Desnik i Kotarac. Historičari se razilaze u mišljenju da li je Tešanj ili neki drugi grad za Desnik i Kotor Varoš za Kotorac. Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj". Spominje se i Crkva svetog Jurja u Tešnju. Godine 1465. Turci osnivaju Bosansko kraljevstvo čiji je glavni grad Tešanj. Za kralja je imenovan Matija Kotromanić. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci.

Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka koji su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerena daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru. Na lijevoj strani rijeke Usore, na obroncima planina Dubrava i Borja, osnovan je 1531. godine Gazi Husrev-begov vakuf, sa selima Omanjska i Kuzmadanje (Komušina i Planje), a ćehaja tog vakufa postao je Gazi Ferhad-beg, sin Iskenderov, sestrić sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je osnovao svoj vakuf na desnoj strani Usore.

Ferhad-beg, koji se prvi put u historijskim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526.), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio "za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva".

Još 1557. godine uvakufio je mekteb i medresu, han, trideset i dva dućana, mlinove, čifluke (feudalne posjede) Jablanica i Čaglići (danas sela), ogromnu svotu novca... Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Dolaskom Austro-Ugarske vlasti grade se putevi, zgrade za javni život (zgrada današnje Općine), otvaraju se škole, apoteke i bolnice. Tešanj će dobiti svoj prvi hotel. Austro-Ugarska u Tešnju zatiče i tri medrese. Tada Tešanj doživljava nagli privredni razvoj. Otvoreno je nekoliko banaka i one kreditiraju zanatstvo i trgovinu. Tako se nastavlja tradicija bankarstva započeta još 1630. godine. Razvoj bankarstva u Tešnju uticat će na razvoj ove oblasti u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Austro-Ugarski period značajan je za Tešanj i u poljoprivrednom pogledu. Voćarstvo uzima zamah u razvoju. Brojni su zasadi šljive, a dobar rod i kvalitet donijet će priliv velikih sredstava iz inostranstva. U toku jedne sezone Tešanj će izvoziti u Evropu do 100.000 tona sirove i suhe šljive.

I druge aktivnosti bit će zapažene. To je vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini pokreću prvi muslimanski književni časopisi – Behar i Biser. Sredstva za njihovo izdavanje i štampanje obezbjeđivao je Tešnjak Adem-aga Mesić. Prvi urednik Bisera koji je izlazio u Mostaru je tešanjski pisac Musa Ćazim Ćatić.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza