Arheolozi iz cijelog svijeta u Bileći istražuju nekropole stećaka

Petnaestak profesora i studenata arheologije sa uglednih naučnih instituta iz nekoliko zemalja ovih dana boravi u Bileći, gdje istražuju dvije lokacije nekropola stećaka u Dabarskom polju, u okviru međunarodnog projekta koji finansira Fondacija “Marija Kiri”.

Profesor arheologije i konsultant Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Ljubica Rudić rekla je da ovaj projekat podrazumijeva istraživanje stećaka srednjovjekovne župe Dabar, koja obuhvata područje današnjih opština Bileća i Berkovići.

"Sada istražujemo dvije nekropole. To su ploče u Hateljima, praistorijski tumulus humka na kojoj se nalazi 13 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, te crkvina u Milavićima, koja ima evidentirana 352 stećka i druga je po veličini nekropola u BiH. Na jednom dijelu nam je geofizika otkrila ostatke strukture koja podsjeća na temelje crkve”, navela je Rudićeva.

Ona je objasnila da se sada vrši iskopavanje, nakon čega će, u skladu sa zakonom, pokretni materijal biti odnesen na analizu u Veliku Britaniju, Sloveniju i Srbiju.

"Značajno je istaći da će sav materijal nakon završene analize biti vraćen u Muzej Hercegovine u Trebinju", istakla je Rudićeva.

Prema njenim riječima, lokalno stanovništvo ima veliku ulogu u zaštiti ovih kulturno-istorijskih spomenika jer jedino oni mogu spriječiti nelegalno iskopavanje i krađu kulturnih dobara.

Ona je dodala da istraživači veliku zahvalnost duguju lokalnom stanovništvu koje im je izašlo u susret i ima razumijevanja za njihov posao.

Nosilac i inicijator projekta je doktor srednjovjekovne arheologije iz Univerziteta u Redingu u Engleskoj Saša Čaval koja se zainteresovala za istraživanje stećaka i otpočela projekat nakon kontakta sa predstavnicima republičkog Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

"Bogatstvo jedne zemlje nije u zlatu, već u kulturno-istorijskoj baštini. Taj kamen sa stećaka ima neko skriveno značenje. Mene veoma ljuti što u 21. vijeku niko ne zna ništa o stećcima, osim ljudi koji tu žive, jer kad bi takvi stećci bili u Engleskoj cijeli svijet bi znao za njih", kaže Čavalova.

Docent na Odjeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu Monika Milosavljević rekla je da jedan od važnijih aspekata istraživanja razmjena znanja i iskustava između domaćih i studenata iz Venecije, Stanforda, Hong Konga.

"Oni nose različita iskustva, učeni su različitim tradicijama, ali važno je da prihvate standarde struke koji često nisu dostupni na Balkanu, tako da mi sada zajedno možemo da učimo kako se arheološka istraživanja vrše u pogledu inovativne metodologije”, istakla je Milosavljevićeva.

Lucija Grahek iz Naučnog instututa za arheologiju iz Ljubljane, rekla je da radi na praistorijskom tumulu u Hateljima.

"Veliki izazov je raditi sa tolikom ekipom studenata, ali mislim da smo svi napravili dobar posao", rekla je Grahekova.

Iskopavanjima je prethodilo prošlogodišnje geofizičko snimanje terena, na osnovu čega su odabrane lokacije na kojima se očekuju značajna otkrića. Tako bi i ovaj dio kulturno-istorijskog nasljeđa Hercegovine trebalo da postane poznat i široj naučnoj javnosti.