Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Autoškola LifeLine donosi savjete za sigurnu vožnju

Deset najčešćih grešaka koje vas mogu dovesti u opasnost

12.01.2018. 08:38 / Izvor: Akta.ba

Tehnološki napredak automobila zadnjih je godinama nezaustavljiv, a to se posebno odnosi na elektroniku, koja se razvija brzinom svjetlosti. Premda su inovacije prvenstveno namijenjene povećanju sigurnosti, samo po sebi nisu dovoljne ako ih se ne koristi ispravno. Zanimljiva je činjenica da se sve komponente automobila ponašaju iznimno predvidljivo te djeluju po tačno određenim pravilima. Problemi nastaju kada taj savršeni stroj predamo na upravljanje čovjeku, ljudskom biću sklonom pogreškama i lošim procjenama, koji je jedina nepoznanica u toj jednačini. Radi se o tome da sva sila elektronike ugrađene u automobil ni u kojem slučaju ne smije biti izgovor za smanjenu pažnju u vožnji. Bez obzira na sve, potrebna je maksimalna koncentracija. Evo, uzmimo za primjer ESP, koji je zadužen za kontrolu stabilnosti. Uz njega se vozači nerijetko opuste, počnu razmišljati na način da je ESP njihov anđeo čuvar te da ništa ne može poći po zlu. Međutim, istina je da niti jedan sistem ne može pobijediti granice fizike, a mnogi upravo to očekuju. Stoga je potrebno u svijest vozača ugraditi činjenicu da su svi sigurnosti sistemi isključivo u funkciji pomagala.

Izabrali su deset najčešćih grešaka u vožnji od kojih je većina dio svakodnevice prosječnom vozaču, a ponekad mogu dovesti do tragičnih posljedica.

1. Kočnice – neodlučan pritisak papučice

Premda zvuči smiješno, mnogi se vozači u kritičnoj situaciji zbune i uplaše te u šoku ne pritisnu dovoljno papučicu kočnice. Brzina reakcije je općenito gledajući dobra svima, ali samo rijetki pritisnu papučicu do kraja. Neposredno nakon pritiska na papučicu kočnice potrebno je lijevom nogom pritisnuti papučicu kvačila, kako se motor na kraju zaustavljanja ne bi ugasio. To je posebno važno, jer je često nakon snažnog kočenja potrebno što prije napustiti opasno mjesto što je nemoguće uz ugašen motor.

2. Razmak – premala udaljenost u odnosu na vozilo ispred

Najčešća, a vjerojatno i najopasnija, greška u vožnji je premali razmak u odnosu na vozilo ispred. Vožnja uz razmak od svega nekoliko centimetara s namjerom da se lakše krene u preticanje ili da se vozača ispred sebe ubrza posebno je opasna, jer već mali stisak kočnice može dovesti do sudara.

3. Volan – nedovoljno ili pretjerano zakretanje

Položaj ruku na obruču volana jedna je od najvećih i najopasnijih nepravilnosti u vožnji. Samo rijetki drže volan u pravilnom položaju, koji je identičan kazaljkama na satu u 9:15. Nepravilno držanje ruku dovodi do prespore reakcije i nedovoljnog zakretanja u opasnim i iznenadnim situacijama.

4. Krivina – nepravilna putanja kroz krivinu

Prerani ulazak ukrivinu dovodi to toga da na izlasku iz krivine automobil širi svoju putanju. U slučaju desne krivine to rezultira prelaskom u suprotnu traku, a u lijevoj krivini do izlijetanja s ceste. To se najčešće događa ukoliko vozač uđe u krivinu prevelikom brzinom. Tada su zakoni fizike neumoljivi, a centripetalnu silu ponekad ni ESP ne može obuzdati te vozilo ne uspijeva savladati krivinu.

5. Panika – izgubljen nadzor zbog šoka

Dobro snalaženje za volanom u iznenadnim situacijama ključno je za sigurnu vožnju. Okretanje volana u suprotnom smjeru od smjera vožnje ili dodavanje gasa umjesto kočenja zahtjevaju iskustvo i znanje. Sistemii za kontrolu stabilnosti su koristan dodatak, ali za njihovu pravilnu upotrebu potrebno je znati kako djeluju i koja su njihova ograničenja, jer bez ispravnog pristupa neće biti od velike pomoći.

6. Preticanje – loša procjena i presporo vraćanje

Preticanje je uvjerljivo najdelikatnija radnja za volanom. Vozač mora trenutak za početak pretjecanja odabrati hladne glave, a pritom su od presudne važnosti pažljivost i odlučnost. Mogućnosti greške su ogromne, a najčešće su: početak preticanja u krivom stepenu prijenosa, neodlučno dodavanje gasa, loša procjena rasploživog prostora te početak preticanja bez prethodne provjere situacije iza vozila. Kod posljednje greške od velike su pomoći savremeni sistemi za detekciju vozila u mrtvom uglu.

7. Motocikli – nepoštovanje motociklista

Mnogi će vozači već na prvi spomen motociklista krenuti s tvrdnjom kako su oni najopasniji učesnici u saobraćaju. Međutim, istina je najčešće suprotna. Vozači automobila pridaju premalo pažnje motociklistima te ih često ne smatraju ravnopravnim učesnicima u saobraćaju. Naravno da im jurnjave gradom, vožnja po sredini ceste služi na ponos, ali vozači u svakom slučaju premalo paze na njih. Do sudara najčešće dolazi u situaciji kada vozač automobila promjeni traku uz površnu ili bez ikakve provjere mrtvog ugla.

8. Mjenjač – vožnja u pogrešnom stepenu prijenosa

Za pozitivan ishod neke iznenadne situacije na cesti ponekad je potrebno iskoristiti svu raspoloživu snagu motora, a to je nemoguće ukoliko se koristi pogrešan stepen prijenosa. Najčešća greška je vožnja u previsokom stepenu prijenosa, s namjerom manje potrošnje goriva i manje buke. U ovakvim situacijama u prednosti u turbodizelaši i turbobenzinci, jer imaju veću količinu okretnog momenta raspoloživu na nižim brzinama vrtnje. Za neiskusne možda je bolji izbor automatski mjenjač koji će, ovisno i potrebnoj količini snage i okretnog momenta, sam odabrati odgovarajući stepen.

9. Snijeg – oprez je na prvom mjestu

Već je mala količina snijega na cesti dovoljna da se vozna svojstva automobila u potpunosti promijene. Sve reakcije vozača moraju biti odmjerene i blage, jer u suprotnom dolazi do gubitka kontakta s podlogom, pogonski točkovi se vrte u prazno, sposobnosti skretanja su znatno smanjene, a zaustavni se put višestruko povećava. Premda većina vozača koristi zimske gume, uvijek se nađe pokoji na ljetnima, koji je u tim uslovima prava tempirana bomba, a u posljednje vrijeme sve veću opasnost predstavljaju vlasnici automobila i terenaca sa 4×4 pogonom, koji smatraju da im zimske gume nisu potrebne. U skandinavskim zemljama vožnja po snijegu je sastavni dio ispita u autoškolama.

10. Parkiranje – loše iskorišten prostor

Loš osjećaj za prostor glavni je krivac za slabo iskorišten prostor prilikom parkiranja. Ništa bolji nisu ni vozači koji automobil ostavljaju na cesti ili, pak, na silu pokušavaju ući u premalen prostor. Loše parkirani automobil smanjuje preglednost, a ponekad i remeti normalan tok saobraćaja. Dodatan problem stvaraju i oni koji manevar parkiranja ne naglase pravilnom signalizacijom. Danas se u pojedinim modelima automobila mogu naći sistemi za bočno parkiranje, koji su stanju ovaj zahtjevan manevar izvesti bez ljudske pomoći.

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza