Danas je 43 godine od pogibije predsjednika Vlade SFRJ Džemala Bijedića
Vijest o smrti Džemala Bijedića, izazvala je nevjericu i šok među građanima, pa je u cilju utvrđivanja uzroka nesreće provedena i detaljna istraga.
Džemal Bijedić i njegova supruga Razija, te još šest putnika i članova posade, stradali su u avionskoj nesreći 18. januara 1977, kada je zvanično zbog navodno loših vremenskih uslova avion udario u Lisin, najviši vrh planine Inač, iznad Kreševa, prepolovio se i eksplodirao.
Avion je bio na putu za Sarajevo iz Beograda, jer je taj dan Bijedić prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita u Libiju.
Pojedini savremenici i svjedoci tvrde da su izvorni nalazi u istrazi potpuno uništeni.
U nesreći živote su izgubili i oba pilota, Murat Hanić i Stevan Leka, podsekretar Bijedićevog kabineta dr. Smajo Hrle, lični Bijedićev pratilac Zijad Alikalfić, zatim aviomehaničar Ilija Jevđenović i Anđelka Muzička, domaćica u rezidenciji predsjednika Saveznog izvršnog vijeća.
Vijest o smrti Džemala Bijedića, koji je tada bio predsjednik Savezne vlade, izazvala je veliki šok među građanima, pa je u cilju utvrđivanja uzroka nesreće provedena i detaljna istraga.
Istraga, koja je završena izvještajem 25. marta 1977. godine, obuhvatila je tehničke aspekte, stanje i ispravnost aviona, uvjete pod kojima se let odvijao, kvalifikacije članova posade kojima je let bio povjeren i magnetofonski snimak razgovora između posade i kontrole letenja.
Istraga je otkrila i izvijesna neslaganja Izvještaja Grupe za kontrolu letenja i konačnog Komisijskog izvještaja, što se, prije svega, očitovalo u nepodudaranju vremena kada je zabilježeno posljednje javljanje.
Tragična sudbina Džemala Bijedića duboko je uzdrmala jugoslavensku političku javnost, tim više jer je riječ o pogibiji jednog od najznačajnijih saradnika Josipa Broza Tita.
Do danas postoji sumnja opravdanosti teorije zavjere koja Bijedićevu smrt svrstava u najbolje osmišljeno ubistvo bivše Jugoslavije za čiju organizaciju nije bio upoznat ni sam Tito.
No, činjenica da je pogibija Džemala Bijedića predstavljala nenadoknadiv gubitak za Jugoslaviju, a posebno Bosnu i Hercegovinu, kojoj je posvetio cijeli svoj intelektualni i politički rad je bila i ostala jasna.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
