Duhan među najkontroverznijim biljkama na planeti
Duhan kakav se danas uzgaja i koristi samo je jedna od vrsta biljke Nicotiana.
Smatra se da su se ljudi prvi puta susreli s duhanom 16.000 godina prije Krista, međutim, do prve kultivacije duhana dolazi mnogo kasnije, između 5. 000. i 3.000. godine prije Krista od strane plemena koja su živjela na području današnjeg Perua i Ekvadora.
Duhan kakav se danas uzgaja i koristi samo je jedna od vrsta biljke Nicotiana. Nicotiana pripada porodici Solanaceae (pomoćnice) koje su porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Duhan priprada istoj porodici kao i paradajz i patlidžan, ali raste znatno brže, te se i bere više puta godišnje. Ono što je zajedničko većini biljaka iz porodice Solanaceae jest to da sadrže veliki broj alkaloida što nas i dovodi do Nicotiane, jedne od najobožavanijih, a opet najkontroverznijih biljaka današnjice. Rod Nicotiana sastoji se od šezdesetak vrsti od kojih su dvije vrste uzgajali i koristili Indijanci. To su Nicotiana tabacum koja je uzgajana uglavnom u tropskim područjima, te Nicotiana rustica koja je bila raširenija i uzgajana diljem Srednje i Južne Amerike pa čak i u Kanadi. Iako se obje biljke razlikuju po izgledu, ono što im je zajedničko jest alkaloid nikotin koji ima psihoaktivan i stimulirajući utjecaj na ljudsko tijelo. Nekada obožavana i smatrana „svetom biljkom“, danas duhan, zbog pojačane svijesti o štetnosti pušenja duhana doživljava dramatičan pad u uzgoju i prodaji.
Nauka i njen razvoj posljednjih godina čini se pronalaze načine da produže život duhanu. Upravo su u toku istraživanja koja su fokusirana na korištenje duhana kao biogoriva koje je u stanju pokretati motore na mlazni pogon. Duhan može dati i do tri puta više etanola po hektaru nego kukuruz, te tri puta više ulja po hektaru nego soja, i je sve izvjesnije da će se njegova upotreba i korištenje u narednim godinama bazirati na ulogama koje na ovu biljku bacaju potpuno novo svjetlo.
"Tokom proteklih 10 godina, istraživanja vršena na biljkama duhana su dovela do značajnih napredaka u nauci biljaka i biotehnologiji, pa tako imamo čitavu granu istraživanja koja koristi biljke kao inkubatore za proizvodnju proteina za farmaceutsku ili industrijsku primjenu, od kojih se neki koriste za terapije u liječenju dijabetesa, Alzheimerove bolesti, cistične fibrose, raka, itd", kaže prof. dr Nermina Đulančić, vanredni profesor na Poljoprivredno prehrambenom fakultetu u Sarajevu.
Duhan ima potencijal da bude korisna biljka, ali ako se konzumira u njegovom najčešćem obliku, kao osnovni dio cigareta, on je štetan ne samo za pušače, nego i za njegovu okolinu. Upravo je ova činjenica navela kompaniju Philip Moris International da uloži milione u istraživanje i proizvodnju sigurnijeg načina konzumiranja duhana. Na tržištu danas imamo IQOS, elektronski uređaj koji duhan zagrijava, a ne sagorijeva, osiguravajući pun užitak konzumentu, istovremeno štiteći okolinu.
Ključna stvar je da duhan, kada sagorijeva na temperaturama višim od 600 stupnjeva Celzija, proizvodi dim koji sadrži visoki nivo štetnih hemikalija. Ali, IQOS zagrijava duhan do 350C, i time ne emituje duhanski dim, već duhansku paru koja sadrži drastično niži nivo štetnih materija u odnosu na dim cigarete, istovremeno zadržavajući ukus koji konzumenti žele.
U PMI su svjesni da ni IQOS nije 100 posto siguran, ali je bolja alternativa od tradicionalnog pušenja. Sa zdravstvenog stanovišta, i dalje je najbolja opcija ne počinjati pušiti ili prestati pušiti.
"Ja bih rekla da, kao i sve u prirodi, duhan može i biti koristan i štetan, sve ovisi o izboru koji napravite", kaže profesorica Đulančić.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
