Kako je nastao najpoznatiji "bradonja" - Djed Mraz?

31.12.2020. 10:48 / Izvor: Agencije
Kako je nastao najpoznatiji 'bradonja' -  Djed Mraz?

Multinacionalna kompanija Coca-Cola je zaslužna za činjenicu da danas, kada zamišljamo Djeda Mraza, mislimo na muškarca u crveno-bijeloj kombinaciji.

Jeste li se ikada zapitali kako je nastala priča o omiljenom starcu duge bijele brade? Bez obzira kako ga zvali, Santa Claus, Babbo Natale ili Ded Moroz, Djed Mraz, poznat je u cijelom svijetu.

Omiljeni “bradonja” kojeg ovih dana viđamo na reklamama, u trgovačkim centrima i na plakatima svoje korijene vuče od kršćanskog sveca Sv. Nikole. Sveti Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji u 3. stoljeću.

Legenda kaže da je nakon smrti roditelja u mladosti počeo djelovati protiv nepravde. Danas je sv. Nikola poznat kao zaštitnik djece, pomoraca i siromaha. Američki novinari tijekom 19. stoljeća popularizirali su izmijenjenu verziju svetog Nikole koji je postao veseli i simpatični djedica koji živi na Sjevernom polu, putuje na saonicama i u vrijeme Božića djeci donosi darove.

Za moderni imidž Djeda Mraza pridonijela je pak pjesma američkog pjesnika Clementa Moorea koji je kombinirajući različite tradicije, iznjedrio lik patuljastog muškarca kojeg na saonicama vuče osam sobova. Moore je pjesmu napisao za svoju obitelj, no ona je objavljena 1823. i stekla planetarnu popularnost diljem svijeta. 

Danas prepoznatljivi lik Djedice, djelo je karikaturista Thomasa Nasha koji je kroz seriju svojih crteža produbio njegov lik i prikazao okruglog Djeda s dugom bradom, krznenom odjećom i lulom.

Multinacionalna kompanija Coca-Cola je zaslužna za činjenicu da danas, kada zamišljamo Djeda Mraza, mislimo na muškarca u crveno-bijeloj kombinaciji, jer su se kroz povijest boje njegova odijela mijenjale pa je tu bilo i ljubičaste, zelena i plave uz crvenu. Kako god izgledao i otkud god došao, Djed Mraz će uvijek biti rado viđen gost u našim domovima.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza