Nova istraživanja o naseljavanju travničkog kraja u antičkom periodu

05.09.2013. 10:22 / Izvor: Fena
Nova istraživanja o naseljavanju travničkog kraja u antičkom periodu
OTVORI GALERIJU

U toku jednomjesečnih istraživanja došlo se do izvanrednih rezultata koji bacaju novo svjetlo i daju jasnije podatke o naseljavanju travničkog kraja u antičkom periodu.

Arheološka istraživanja koja su se odvijala na antičkom lokalitetu Đelilovac kod Turbeta, u blizini Travnika, u sklopu TEMPUS projekta, a koje je izvodio Zavičajni muzej Travnik u saradnji sa Katedrom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu privedena su kraju.

Kako je u razgovoru za Fenu kazala arheolog Zavičajnog muzeja Travnik Ajla Sejfuli, u toku jednomjesečnih istraživanja došlo se do izvanrednih rezultata koji bacaju novo svjetlo i daju jasnije podatke o naseljavanju travničkog kraja u antičkom periodu.

„Imajući u vidu veličinu naselja i posebnost pokretnih nalaza s pravom sumnjamo da smo na tragu jednog od najvećih poslijeratnih otkića, što će daljnja istraživanja planirana za sljedeću godinu zasigurno i potvrditi. Naime, jedna od glavnih cesta koja je povezivala antičku Salonu sa Argentarijom, prolazila je ovim krajevima, a na tom putu se nalazio i grad Bersellum, za koji pojedini autori pretpostavljaju da se nalazio na području današnjeg Turbeta“, pojašnjava Sejfuli.

U prilog ovoj pretpostavci ide i otkriće 40 metara duge rimske ceste koja je detektirana pomoću magnetometra kojim su vršena geofizička snimanja. Snimci dobiveni pomoću ove visokosofisticirane opreme za detekciju konstrukcija i nalaza ispod površine pokazali su postojanje apsidalnog dijela građevine koja upućuje na tipove apsida koje se susreću na forumima većih naselja, odnosno municipija.

„U toku trajanja ovogodišnje kampanje pronađeni su rijetki artefakti koji, zajedno sa drugim otkrićima na ovom lokalitetu upućuju na to da se zaista radi o naselju vanrednog značaja. Otkivena površina upućuje na postojanje naselja čiji objekti su korišteni duže vremena, što je uočljivo i u različitim fazama u kojima su zidovi građeni“, kaže Sejfuli.

Nalazi ranosrednjovjekovne keramike dokaz su da se kontinuitet života i nakon perioda antike nije prekidao.

Sejfuli ističe da je jedan od najinteresantnijih nalaza je i brončana pločica s prikazom kulta Dunavskog konjanika, što je šesti nalaz ove vrste u Bosni i Hercegovini, ali prvi izrađen od bronce.

„Od ostalih nalaza izdvojili bismo dva primjerka novčića rimskih careva Aurelijana i Konstansa, čiji novčić ima žig radionice u Sisciji gdje je i izrađen. Repertoar keramičkih nalaza je veoma bogat, a posebno se ističu posude sa geometrijskim prikazima i posude koje imitiraju rimsku terra sigillatu. Nalaz keramičke svjetiljke tipa „šišarike“ je treći ove vrste u Bosni i Hercegovini. Veliki broj metalnih nalaza kao što su predmeti svakodnevne upotrebe, oruđe, nakit i djelovi ukrasne kutijice samo su neki koji će svoje mjesto naći u antičkoj postavci Zavičajnog muzeja“, navodi Sejfuli.

U ovim istraživanjima učestvovali su, pored stručnjaka Zavičajnog muzeja Travnik i profesori i asistenti sa Odsjeka za historiju/Katedre za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu, kao i asistenti i demonstratori sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci.

Voditelj ljetne škole arheologije za studente treće i četvrte godine Katedre za arheologiju u Sarajevu i studente Odsjeka za historiju iz Tuzle bila je prof. dr. Darja Grossman, dok je voditelj arheoloških iskopavanja bila arheolog Zavičajnog muzeja Travnik Ajla Sejfuli.

Posljednjeg dana istraživanja upriličen je doček u kabinetu načelnika Općine Travnik. Admira Hadžiemrića koji je izrazio svoje zadovoljstvo postignutim rezultatima i obećao podršku Općine Travnik u istraživanjima koja su planirana naredne godine što je dvojako korisno kako za studente arheologije koji bi ovdje obavljali neophodnu praktičnu nastavu, tako i za rasvjetljavanje obrasca naseljavanja ovih prostora u periodu antike.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza