Plantaža aronije porodice Mihajlović na sajmu privrede u Čelincu

13.09.2016. 12:04 / Izvor: Akta.ba

16. i 17. Septembra 2016. godine proizvode porodice Mihajlović možete pronaći na REGIONALNOM SAJMU PRIVREDE U ČELINCU, i tom prilikom ostvariti popust.

Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se može saditi u vrlo različitim područjima. Ali ipak uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s uticajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina 500 – 600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju.

Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine avgusta. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potreba je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon početka zrenja. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih.

Nakon berbe plodovi se moraju što je moguće prije preraditi, a kratkoročno se mogu uskladištiti u plastičnim ili drvenim košarama. Ako se plodovi ne prerađuju odmah poslije berbe, mogu se naglo zamrznuti i uskladištiti. Kod običnog uskladištenja pri 15 - 25°C i 80 % relativne vlažnosti zraka zreli plodovi mogu se održati dvije sedmice.

Prva veća plantaža Aronije melanocarpe-nero u narodu poznate kao sibirska borovnica na prostoru RS i BiH podignuta je baš u Čelincu u vlasništvu porodice Mihajlović na povšini od 3,5 h i ukupno 6500 sadnica. Tako je na pitomim Čelinačkim obroncima u selu Markovac uz žuljevite ruke, mnogo truda, plemenitog rada i velike želje da u svoj kraj donesu nešto novo i nepoznato a nadasve korisno i ljekovito za porodicu Mihajlvoić san je postao stvarnost.

16. i 17. Septembra 2016. godine proizvode porodice Mihajlović možete pronaći na REGIONALNOM SAJMU PRIVREDE U ČELINCU, i tom prilikom ostvariti popust.
TAGOVI:

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza