Pauza / TURIZAM I GASTRO

Prašuma Janj konačno dobila mjesto koje zaslužuje

06.09.2021. 11:20 / Izvor: N1

Vijest da je prašuma Janj stavljena pod najvišu zaštitu UNESCO-a odjeknula je brzo i zainteresovala brojne novinarske da se upute u Šipovo, na stotinjak kilometara od Banjaluke. Takođe, nedavno za posjetioce otvorena Vaganska pećina, koja predstavlja čudo prirode, razlog je više. Slijedi priča o slabo razvijenoj opštini sa netknutom prirodom i mnoštvom turističkih potencijala.

Strogi prirodni rezervat “Prašuma Janj”. Tu se nalaze stabla visine i preko 60 metara, na ostacima prirodno umrlih stabala buja novi život. Dominantna je zajednica bukve, jele i smrče na 95% površine prašume, ali tu su i javor, brijest, bijeli bor na preostalih 5%. Prašumom upravlja GŠ Gorica, a u jedinici zaduženoj za ovo prirodno dobro su Rosa Rakita, inženjer šumarstva i Krstan Stakić, ekolog i skoro svakodnevno tu patroliraju. Odlukom UNESCO-a da uvrsti na listu svjetske prirodne baštine, kažu prašuma Janj je konačno dobila mjesto koje zaslužuje.

Bez zagađenja

"2020. su oni došli u terensku kontrolu komisija IUCN-a stručnjaci koji rade za UNESCO, idu po terenu i prikupljaju podatke. Pregledali su sve, fotografisali i mi smo već u sebi znali da će to proći", rekla je Rosa Rakita, šumarski inženjer u ŠG “Gorica” Šipovo.

Skoro sedam decenija ovdje nije posječena ni jedna grančica, niti je kročila ljudska noga, osim čuvara i naučnika. Sječe nije bilo čak mi za vrijeme rata. A, lišaj je dokaz da je sredina u potpunosti bez zagađenja.

"Prašuma je od fabričkih postrojenja udaljena i preko 30 do 50 kilometara, najmanja postrojenja koja se nalaze. Tako da je ovdje atmosfera, vazduh, klima bukvalno u nekom stanju izvornom koje priroda može da stvori", naveo je Krstan Stakić, ekolog ŠG "Gorica".

Saznali smo da drvo može dobiti rak, da se poneko stablo i samo može izborti s tim, a ono koje poklekne napadaju i drugi paraziti. Ovdje vlada zakon jačega, ali ipak su ptice kreštavice kad smo stigli obavijestile mrke medvjede pa su nam ustupili svoj dom na kratko da pogledamo, ništa ne beremo i odemo. Na putu do Vaganske pećine prošli smo kroz selo Pribeljci, odakle je rodom Miroslav Raduljica. Pohvalili su se naši vodiči da su iz Šipova i Darko Miličić i Radomir Antić. U lazak u Vagansku pećinu sličan gledanju ilustrovane bajke u 9D projekciji. Paćinski nakit od bijele, preko sive i smeđe, pa do crne boje sa hiljadama svjetlucavih tačkica izaziva oduševljnje.

Potencijal i turizam

"Nastala je od podzemnih voda koje su se slivale od kupreškog polja sa Vitoroga i zaista je jedno čudo prirode i tektonskim pomjeranjem ta voda se povuka i sad imamo izvor Janja. Nadam se da ćete i njega posjetiti", rekla je Vesna Muždikan, v.d. direktorica Turističke organizacije Šipovo.

Četiri kilometra od izvora Janja su Janjske otoke sa kaskada, potocima, malim vodopadima obrasle bujnim zelenilom. Da ova opština ima sve potencijale da živi od turizma ubjeđena je Magdalena Kalaba, fotograf i autor stranice ŠipovoOnLine, jedinog glasnika iz ovog kraja.

"Naša lokalna zajednica teži tome da turizam stavi u prvi plan, a do prije 5-6 godina nije bilo zainteresovanosti ali evo u posljednje vrijeme ima i nadam se da će biti još više podrške", kazala je Kalaba.

Svi naši sagovornici ističu i da su lokalpatriote, a Rosa sa početka priče to objašnjava ovako:

"1995. sam bila u Vojvodini u izbjeglištvu, a tuge i jada da sam morala ostati ja bih umrla. Falilo mi je ovo područje, drvo, šuma, brdo. Kad smo se vratili, nismo imali niša ali srce veliko…", rekla je.

PODIJELI:

TAGOVI:

Prašuma Janj

Šipovo

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza