Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Samo rijetki imaju hrabrost razotkriti tajnu prokletog kneza

28.05.2018. 08:55 / Izvor: Oslobođenje

Transilvanija u prijevodu znači "kroz šumu". U povijesti se naziva i Sedmogradskom (njem. Siebenbürgen) prema sedam utvrđenih gradova koje su sagradili Sasi, narod koji je naselio taj prostor u srednjem vijeku. Transilvanija, zajedno sa Moldavijom i Vlaškom, čini jezgru današnje Rumunije. Ova pokrajina zasigurno je najupečatljiviji dio države, a jedan od važnijih razloga za to jest Drakula, poznati vampir.

Istražite sve što o njemu ova čarobna pokrajina priča.

Rodno mjesto Drakule - Sigišoara

Najpoznatiji od sedam saskih gradova su Sibiu, Sigišoara i Brasov. U jednom od njih, Sigišoari, rođen je knez Vlad III. Inspiracija za vampira grofa Drakulu, poznatom po svojim borbama protiv osmanske ekspanzije. Vlad III Tepeš, za života poznat i po patronimu Drakula (Zmajev sin), a u novije vrijeme i Tepeš (nabijač), rođen je u Sigišoari, gradu u istoimenoj općini koji je na UNESCO-ovom popisu mjesta svjetske baštine u Evropi kao primjer 850 godina povijesti i kulture transilvanijskih Sasa. Svake godine u julu na citadeli se održava Srednjovjekovni festival koji morate posjetiti ako se tad nađete tamo, preporučuju Vikendmanijaci.com.

Vozom iz Bukurešta

Iz Bukurešta do Sigišoare možete stići vozom sa nekoliko direktnih veza, a veze postoje i iz bližih gradova poput Sibiua ili Brasova. Također, možete do tamo stići i iz Budimpešte, u kojoj ćete najvjerojatnije presjedati ako se uputite iz Varšave, Praga ili Beča. Prekasna arhitektura, drvene ogradice, kamene uličice, saske kuće, tzv. "oči" na krovovima kuća, drveni balkoni, antikni dućani čine ovaj gradić pravim biserom Transilvanije.

Osim Povijesnog muzeja, zanimljivog Satnog tornja i mnogih neobičnih crkvica, posjetite rodnu kuću vladara Vlada Tepeša, tj. Drakule. Danas se u njoj nalazi restoran, a možete posjetiti i Drakulinu sobu. Kuću ćete pronaći na Trgu Citadel.

Kultna atrakcija

Najveća atrakcija vjerojatno u cijeloj Rumuniji je u selu Bran, nedaleko od Brasova (30 km). Godišnje ovaj dvorac posjeti više od pola miliona turista i zasigurno je riječ o najvećoj rumunjskoj atrakciji. Slavu je stekao zahvaljujući romanu Drakula iz 1897. Iako nema nikakve direktne veze ni s likom iz romana, ni s Vladom Tepešom koji je bio inspiracija tom liku, podsjeća na dvorac iz romana, a vlasnici su ga odlučno pretvorili i uredili kao Drakulin dom. Prema nekim dokumentima i pričama, postoji informacija da je Vlad III bio u kuli dvorca zatočen dva dana.

U svoju posjetu Rumuniji možete uključiti i razgledanje dvorca Bran. Zašto? Sve od prilaska dvorcu, pa do samih hodnika, legenda se osjeća, čuje i vidi. Šetnjom do dvorca i samim dvorcem polako se počinju miješati osjećaj povijesti i mitova, istina i legendi, sablasnost vam ulazi u osjetila i priča vas polako upija u sebe. Autentično iskustvo za fanove vampira ovdje je zagarantirano. Uspon do dvorca mnogi opisuju kao jedno od najdivnijih iskustava u Rumuniji, a pogled na dvorac, posebno u noći punog mjeseca, izgleda kao iz filma.

Kako do dvorca?

Iz Bukurešta voz do Brasa vozi skoro svakih sat vremena sa stanice Bukurešt/Gara de Nord, a kartu za trosatnu vožnju platit ćete oko 30 kuna (oko 8 KM). Kada stignete u Brasov, na autobusnom terminalu br. 2 možete svakih pola sata uloviti autobus za Bran. Karta stoji oko 7 kuna (oko 2 KM), a put traje oko pola sata. Svoj put iz rumunjske prijestolnice možete organizirati kao jednodnevni izlet, a možete tamo i prenoćiti jer ponuda smještaja je bogata. U dvorac kao student možete ući za 40 kuna (10,5 KM), a karta za odraslu osobu je 60-ak kuna (oko 16 KM).

Spavanje u lijesu

Pri svojoj posjeti Rumuniji obavezno posjetite Drakulin dvorac, tj. Dvorac Bran, a možete i pratiti koje će događanje ove godine na Noć vještica izmisliti vlasnici. Naime, 2016. postojao je natječaj za noćenje u dvorcu i to u lijesovima, a 2017. je na 28. 10. održan Halloween party vampira, vještica i ostalih zastrašujućih bića.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza