Pauza

Slovenci traže inovativna rješenja za stare telefonske govornice

05.06.2009. 09:26 / Izvor: Fena

Slovenska agencija za telekomunikacije (APEK) objavit će do kraja ovog mjeseca natječaj kojim traži inovativno rješenje za korištenje telefonskih govornica koje su dolaskom mobilne telefonije i interneta postale tehnološki višak.

S 1200 govornica koliko ih je u Ljubljani dnevno se uputi samo oko 5000 poziva, što ilustrira nepovratnost vremena kada se pred njima čekalo u redu.

Nakon neuspjelog pokušaja da se one organiziraju kao "informativne točke" u kojima bi turisti dobivali informacije o prometu, hotelima i turističkim znamenitostima, sada se nudi dodatna uporabna koncesija za tvrtku koja bi u govornicama pružala inovativne usluge.

"Prednost će imati onaj ponuđač koji na natječaju ponudi nov i inovativni model korištenja", naveli su u agenciji, a prenosi ljubljansko "Delo".

Telekom Slovenije očekuje da će biti obnovljena njegova koncesija za telefoniranje preko kartica koje su uvedene još 1990. godine kao zadnji krik tadašnje tehnologije, ali nema ideja za dopunski sadržaj.

Iako će se broj telefonskih govornica s vremenom smanjivati, ostat će one koje se nalaze na frekventnim mjestima kao što su kolodvori i zračne luke te u ustanovama poput bolnica i zatvora, a fiksna telefonija izdržat će test vremena i kao tehnička zlatna rezerva, iznose u Telekomu Slovenije.

Kada nestane električne struje, nestaje i telefonskih veza povezanih s internetom širokog pojasa, a u tim slučajevima možemo se osloniti samo na klasične telefonske linije, rekao je za ljubljansko "Delo" Boris Ziherl iz Telekoma Slovenije.

Državni operater ne razmišlja o dogradnji govornica multimedijalnim terminalima, kako to rade u Austriji, ali ni o prodaji najstarijih primjeraka sakupljačima antikviteta, što je već zabilježena praksa u Engleskoj.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza