Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu

08.06.2020. 14:32 / Izvor: hayat.ba
Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu

Neke vrste tumora tipične su za dječju dob, a druge se javljaju samo u odrasloj dobi.

Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu, Dan sive trake, obilježava se 08. juna kako bi se usmjerila pozornost javnosti na osobe suočene s ovom agresivnom i teško izlječivom bolešću, koja ima značajan utjecaj na život cijele porodice i zajednice oboljelih osoba. Važno je istaknuti potrebu za provođenjem dodatnih istraživanja s ciljem pronalaska učinkovitijih metoda liječenja, te za dodatnom edukacijom o simptomima bolesti.

Neke vrste tumora tipične su za dječju dob, a druge se javljaju samo u odrasloj dobi.

Kako prepoznati simptome ove bolesti?

Jake i česte glavobolje su najčešći početni simptom koji ukazuje na tumor na mozgu. Češći simptomi su vrtoglavica, mučnina i povraćanje koji nastaju zbog pritiska tumora na okolno moždano tkivo. Također, kao simptom mogu se pojaviti poteškoće u govoru, pisanju ili računanju, te može doći do promjene u raspoloženju osobe. Mogući simptomi tumora na mozgu su i nestabilnost u hodu, epileptički napadaji, oštećenje vida, oštećenje sluha, slabosti ekstremiteta.

Podjela tumora na mozgu

Tumori na mozgu dijele se na primarne i sekundarne.

Primarni nastaju u samom mozgu iz moždanog tkiva ili struktura u lubanjskoj šupljini (npr. moždane ovojnice, krvne žile, kosti, hrskavice).

Sekundarni tumori na mozgu su metastaze drugih tumora. Metastaze u mozgu najčešće potječu od raka dojke i pluća, te melanoma.

Također postoji podjela na dobroćudne (benigne) i zloćudne (maligne) tumore na mozgu, no svi tumori unutar lubanje su opasni zbog pritiska na okolno moždano tkivo. Najčešće dijagnosticirani dobroćudni tumor je meningeom, a najčešći i najagresivniji zloćudni tumor je glioblastom.

Maligni tumori mozga su nešto češći u muškaraca, dok su benigni nešto učestaliji u žena. Jedini definitivno potvrđeni rizični čimbenik za nastanak tumora mozga je izlaganje radijaciji, a mali je udio tih tumora povezan s poznatim genetičkim sindromima (tuberozna skleroza, Li-Fraumeni sindrom, itd.). Učestalost tumora mozga dva je puta veća u bolesnika s AIDS-om.

Meningeom je tumor moždanih ovojnica koji raste dugo i sporo. Kad naraste dovoljno velik, pritišće okolno moždano tkivo i izaziva simptome. Glioblastom je tumor moždanih stanica koji brzo raste i teško ga je razgraničiti od okolnog moždanog tkiva, što otežava liječenje operativnim putem, za razliku od meningeoma koji ima jasne granice pa je operativni zahvat relativno lakše izvesti.

Glioblastomi imaju vrlo lošu stopu preživljavanja, unatoč agresivnom liječenju koje se sastoji od maksimalne redukcije tumora, zračenja i kemoterapije. Ostali tumori na mozgu, poput meningeoma i neurinoma (nastalih iz živčanog tkiva) imaju bolju prognozu.

Rizični čimbenici za razvoj tumora mozga nisu dovoljno poznati, iako neke vrste tumora, kao što su neurinomi, mogu biti nasljedni. Limfomi se ponekad javljaju u imunosuprimiranih bolesnika koji su liječeni imunosupresivima radi drugih bolesti kao, primjerice, kod transplantacije organa.

Lokalizacija moždanog tumora jedan je od najvećih problema kod liječenja, stoga neke tumore nije moguće odstraniti zbog blizine vitalnih struktura. Pravovremena dijagnoza i terapija su ključni jer je tada liječenje uspješnije jer nije došlo do metastaziranja stanica tumora.

Operativni zahvat izvodi se kod otprilike 50% bolesnika s primarnim tumorom mozga. Nažalost, kod preostalih bolesnika u vrijeme dijagnosticiranja tumor je toliko narastao ili je takvog tipa da ga nije moguće operirati. Nekad je moguće napraviti samo palijativni zahvat. Otprilike 50 do 60% bolesnika poživi pet godina nakon dijagnosticiranja tumora na mozgu.

Sekundarni tumori na mozgu, odnosno metastaze su deset puta češće od primarnih. Razvojem liječenja malignih bolesti produljen je životni vijek bolesnika s malignim bolestima, te veći broj bolesnika razvije metastaze u mozgu. To je dodatan razlog da se posveti pažnja očuvanju kvalitete života oboljelih, a time i njihovih porodica.

Stereotaksijska radiohirurgija u modernoj medicini predstavlja standard liječenja moždanih metastaza što je potkrijepljeno mnogim kliničkim ispitivanjima.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza