Trideset tri godine od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

08.02.2017. 11:40 / Izvor: Akta.ba
Trideset tri godine od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Prema procjeni stručnjaka, XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu dnevno je putem televizijskih mreža u svijetu gledalo više od dvije milijarde ljudi.

Sarajevo je od 08. do 19. februara 1984. godine bio domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara.Taj festival mladosti i sporta ušao je u istoriju olimpijskog pokreta, ne samo po mnogim rekordima koji su zabilježeni na takmičenjima, već i po onima koji su postignuti mnogo prije istinskog početka prvih zimskih olimpijskih igara održanih u ovom dijelu Evrope. Godinu dana prije svečanog otvorenja XIV ZOI izgrađeni su svi potrebni objekti za njihovo održavanje, što znači da je ukupno realizovano 167 glavnih i više od 400 pomoćnih projekata. Za učešće na XIV ZOI prijavile su se reprezentacije 49 olimpijskih nacionalnih komiteta, što je bio do tada rekordan broj u istoriji zimskih olimpijskih igara uopšte.

U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika – sportista i njihovih pratilaca – više od 2500. Neposredno prije početka XIV ZOI, 7.283 predstavnika sredstava informisanja iz cijelog svijeta došlo je u Sarajevo da bi izvještavali o njihovom toku. To je, takođe, najveći broj predstavnika štampe, agencija, radio i televizijskih stanica koji su do tada pratili jedne zimske olimpijske igre.

Prema procjeni stručnjaka, XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu dnevno je putem televizijskih mreža u svijetu gledalo više od dvije milijarde ljudi. Više od 30.000 ljudi, koji su bili neposredno uključeni u organizaciju XIV ZOI, neprekidno je bdjelo nad svakim detaljem izvođenja igara. Sarajevo je pružilo gostoprimstvo 12.500 zvaničnih gostiju i, više nego dvostruko, ljubitelja bijelog sporta iz svih krajeva svijeta.

Svečana ceremonija otvaranja Igara održana je na stadionu Koševo, a slika iz tada već olimpijskog Sarajeva obišla je cijeli svijet. Olimpijski plamen tačno u 15:44 upalila je klizačica Sanda Dubravčić i veliki događaj je počeo.

Zemlja domaćin nikada u istoriji Igara nije ostala bar bez jedne medalje. Realno, jedino smo u veleslalomu i slalomu u muškoj konkurenciji, kao i u ski skokovima mogli očekivati medalje. Kao što je tih dana sve išlo nama u korist, tako je nekako kao logičan sled okolnosti došlo da već u prvoj muškoj trci osvojimo medalju! Jure Franko je bio četvrti nakon prve vožnje, drugu je odvezao u najboljem vremenu i sasvim zasluženo obradovao cijelu državu, od Vardara pa do Triglava.

Po broju medalja najviše su osvojili takmičari iz bivšeg Sovjetskog Saveza, 25, drugi su bili Istočni Nijemci sa 24, a treći Finci sa 13. Najviše zlatnih medalja osvojili su Istočni Nijemci 9, slijede Sovjeti sa 6, a po 4 su skupili USA, Finska i Švedska. Maskota Igara bio je neponovljivi Vučko, djelo slovenskog strip-crtača Jože Trobeca.

Sarajevo i Istočno Sarajevo, trideset i tri godine kasnije, spremaju se da budu domaćini EYOF-u 2019, Zimskom evropskom olimpijskom festivalu mladih, koji bi mogao da bude najveći sportski događaj u BiH nakon Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza