Pauza / TURIZAM I GASTRO

Vinska galerija Vukoje: Knjiga kao mamac za ljubitelje božanske kapljice

19.08.2020. 09:48 / Izvor: Nezavisne novine

Vinski novinar, publicista i putopisac iz Osijeka Željko Garmaz promovisao je, na Četvrom salonu žilavke u Vinskoj galeriji Vukoje, svoju knjigu koju je, putujući po BiH i probajući njena vina, nazvao jednostavno "Vinskim pričama Bosne i Hercegovine".

U pitanju je njegova četvrta knjiga o vinima ove regije, jer je, kako je objasnio na  promociji, prethodne tri napisao takođe o vinima, ali onim iz drugih podneblja regiona.

"Ovo je knjiga na koju sam možda i najponosniji, jer smatram da je ona možda i moja najbolja knjiga do sada, u kojoj sam sublimirao i mnoga znanja i iskustva o ovdašnjim vinima koja sam povezao i uporedio sa prethodnim vinskim iskustvima, a ako vam kažem da je moje prethodno djelo „Vinske priče Istre i Kvarnera“, objavljeno prošle godine, imalo uzvrstan uspjeh, onda bi i ovo trebalo biti barem jednako dobro", kazao je Garmaz.

Podsjetivši da je knjigu o kvarnerskim i istarskim vinima u maju ove godine nagradila i ugledna izdavačka kuća Gourmand i to trećim mjestom u konkurenciji najboljih svjetskih knjiga o vinu, autor očekuje da će i ova knjga, ako ništa drugo, ponoviti taj uspjeh ili biti čak i bolja.

"Ono što treba reći jese činjenica da je Bosna i Hercegovina sa ovom knjigom dobila djelo u kojem se može vidjeti kakva sve vina nudi vaša zemlja, kako kotira u vinskom svijetu, a na to možete biti itekako ponosn", dodaje Garmaz.

Napominjući da je zanimljivo i to da je on iz Hrvatske došao u ovu regiju kako bi opisao šta mi imamo u Bosni Hercegovini i čime se možemo ponositi, autor kaže da je njegova želja samo ta da se knjiga pretvori u neku vrstu mamca za sve svjetske ljubitelje božanske kapljice.

"Ovo što vi radite je apsolutno čudo i možete biti ponosni na svoje čudo koje tek sada kroz knjigu otkrivamo", dodao je autor.

Knjiga o vinima BiH sastoji se od 36 priča o ljudima koji su ovu zemlju uvrstili u vinsku kartu svijeta i to 33 direktne vinske priče koje se odnose na naše vinske podrume, dok se tri priče odnose na dizajnere etiketa, kolekcionare vina i tvorce hrane koja se pravi od grožđa.

Pet vinskih priča, na 440 stranica, odnosi se na Bosnu, 5 priča je iz istočne Hercegovine, a 25 priča je iz zapadne Hercegovine.

Potražnja za knjigom, koja je inače u potpunosti kolor izdanje, sa predgovorom čiji je autor književnik Željko Ivanković, a ilustrator naslovne strane Vedran Klemens, već sada je jako velika, a s obzirom da je autor u međuvremenu došao i do novih vinarija, očekuje se i novo, prošireno izdanje. 

Radovan Vukoje, vlasnik „Podruma Vukoje 1982“, očekuje i englesko izdanje ove knjige, što će dati vjetar u leđa promociji i prodaji bh vina u inostranstvu.

"Pred nama je jedno ozbiljno štivo o vinu koje svjedoči o tome da je u Hercegovini pokrenuta prava vinska industrija i to možda i nabitnija, ne samo u Hercegovini već i cijeloj BiH, jer vinarstvo objedinjuje sve aspekte života na Mediteranu ali i šire", navodi Vukoje.

On se nada da će vinari, novim zakonom o vinu, dobiti još veću snagu, ali vinari očekuju i veću potporu od države, koja bi, kako kaže, morala subvencionisati njihov izvoz.

Govoreći o samom „Salonu žilavke“, manifestaciji koja se ove godine odvija u dugačijim okolnostima zbog pandemije korona virusa, Vukoje kaže da je, kada je pokretao manifeataciju, njegova namjera i bila da pokaže šta ona znači i njemu i svim hercegovačkim vinarima.

"Nijedna sorta u bivšoj Jugoslaviji ne posjeduje svoju manifestaciju kao žilavka kod nas, jer je ona to i zaslužila, s obzirom da se zna da je sa nama ovdje još od Rimljana, a Austrougari su za nju mnogo učinili, tako da se i mi trudimo pronositi njenu slavu, pa ja lično smatram da ona zastava hercegovačkog vinarstva, odnosno, Hercegovac zarobljen u boci", bio je slikovit Radovan Vukoje.

Žilavka je, prema njegovom mišljenju, najvažnija stvar koju posjeduju vinari Hercegovine, jer je ona personifikacija ljudi ovog podneblja.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza