Zapis na kostima bi mogao promijeniti historiju: Glagoljica nije prvo pismo Slavena

12.02.2021. 10:14 / Izvor: Agencije
Zapis na kostima bi mogao promijeniti historiju: Glagoljica nije prvo pismo Slavena

Ugravirana kravlja kost iz sedmog stoljeća dokazuje da su germanske rune, a ne glagoljica najstarije pismo koje su korstili Slaveni, tvrdi međunarodna skupina znanstvenika.

Ugravirana kravlja kost iz sedmog stoljeća dokazuje da su germanske rune, a ne glagoljica najstarije pismo koje su korstili Slaveni, tvrdi međunarodna skupina znanstvenika.

Glagoljicu je osmislio bizantski redovnik Ćiril kad je s bratom Metodom u devetom stoljeću stigao u misiju u Veliku Moravsku, zapadnoslavensku državu koja je na vrhuncu moći obuhvaćala područje današnje Češke, Slovačke, Mađarske i dijelove Njemačke, Austrije, Hrvatske i Ukrajine.

Ali slomljena kravlja kost pronađena u južnoj Češkoj 2017., koju su proučavali znanstvenici iz Češke, Austrije, Švicarske i Australije, dokazuje da su se Slaveni prije koristili runskim pismom.

"To je najstariji pronađeni natpis među Slavenima", rekao je voditelj istraživanja, arheolog Jiri Machaček s Masarykova sveučilišta u Brnu.

Tim se koristio genetskim i radiokarbornskim testiranjem za određivanje starosti kosti.

"Te su osjetljive analize pokazale da kost pripada udomaćenoj životinji koja je živjela oko 600. godine", rekla je članica skupine Zuzana Hofmanova, analitičarka sa švicarskog Sveučilišta u Fribourgu.

Robert Nedoma s Bečkog sveučilišta identificirao je natpis kao runsko pismo (stariji futhark), kojim su se koristili govornici njemačkog u srednjoj Europi od 2. do 7. stoljeća.

Stariji futhark sastoji se od 24 znaka, a posljednjih sedam upisano je analiziranoj kosti, kazali su znanstvenici.

"Vjerojatno je na kosti izvorno bio cijeli runski alfabet. Dakle, ne radi se o nekoj posebnoj poruci nego vjerojatno o nastavnom pomagalu", tvrde stručnjaci.

 

Foto: Vojtěch Nosek

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza