Žena koja je otkrila prvi korona virus

13.05.2020. 21:25 / Izvor: Agencije
Žena koja je otkrila prvi korona virus

Žena koja je otkrila prvi ljudski korona virus bila je kćerka škotskog šofera autobusa koja je napustila školu sa 16 godina.

Žena koja je otkrila prvi ljudski korona virus bila je kćerka škotskog šofera autobusa koja je napustila školu sa 16 godina.

Džun Almeida je postala pionirka obrade slike virusa, a njeno otkriće ponovo je dospjelo u žižu na velika vrata tokom aktuelne pandemije.

Kovid-19 je novi virus, ali je tip korona virusa koji je prvi put otkrila doktorka Almeida 1964. godine u svojoj laboratoriji u Bolnici Svetog Tomasa u Londonu.

Ova virološkinja rođena je kao Džun Hart 1930. godine i odrasla je u stamenim objektima blizu Aleksandra Parka na severoistoku Glazgova.

( na fotografiji Džun Almeida sa svojim elektronskim mikroskopom u Ontarijskom institutu za rak u Torontu 1963. godine )

Napustila je školu sa malo formalnog obrazovanja, ali je dobila posao kao laboratorijska tehničarka na histopatologiji Glazgovske kraljevske ambulante.

Kasnije se preselila u London da bi tu nastavila karijeru i 1954. godine se udala za Enrikea Almeidu, umjetnika iz Venecuele.

Istraživanje obične prehlade

Bračni par se sa mladom kćerkom preselio u Toronto, u Kanadi, i, prema medicinskom novinaru Džordžu Vinteru, doktorka Almeida je u Ontarijskom institutu za rak razvila svoje izvanredne vještine sa elektronskim mikroskopom.

Ona je bila pionirka metoda koji je bolje vizualizovao viruse koristeći antitijela da bi ih sabio.

Vinter je za Drajvtajm na BBC Radio Škotskoj rekao da je njen talenat bio primjećen u Velikoj Britaniji i da je ona pozvana nazad 1964. godine da radi u Medicinskoj školi bolnice Svetog Tomasa u Londonu, u istoj bolnici u kojoj je liječen premijer Boris Džonson kad je obolio od virusa Kovid-19.

Po povratku, počela je da sarađuje sa doktorom Dejvidom Tajrelom, koji je vodio jedinicu za istraživanja prehlade u Solzberiju, u Viltširu. 

Vinter kaže da je doktor Tajrel proučavao nazalne izlučevine dobrovoljaca i da je njegov tim otkrio da mogu da uzgoje popriličan broj virusa povezanih za prehladom, ali ne i sve.

Jedan uzorak pogotovo, koji je postao poznat kao B814, potekao je iz nazalnih izlučevina učenika iz internata u Sariju 1960. godine.

Oni su otkrili da mogu da prenesu simptome prehlade na dobrovoljce, ali nisu uspjeli da je uzgoje u rutinskoj ćelijskoj kulturi.

Međutim, studije na dobrovoljcima pokazale su da ona raste u organskim kulturama i doktor Tajrel se zapitao da li bi mogla da se vidi pod elektronskim mikroskopom.

Poslali su uzorke Džun Almeidi, koja je u uzorcima ugledala čestice virusa, opisavši ih kao nalik virusu influence ali ne sasvim identične.

Ona je identifikovala ono što će postati prvi ljudski korona virus.

Koronavirusi su grupa virusa koji kad se gledaju pod mikroskopom imaju oreol nalik kruni (koroni)

Vinter kaže da je doktorka Almeida zapravo prvi put vidjela čestice kao što su ove još ranije, dok je istraživala mišji hepatitis i zarazni bronhitis kokošaka.

Međutim, on kaže da je njena studija poslata časopisu na stručnu ocjenu odbijena "zato što su sudije rekle da su slike koje je priložila samo loše slike čestica virusa influence."

Novo otkriće iz soja B814 opisano je u Britanskom medicinskom časopisu 1965. godine, a prve fotografije onoga što je ona vidjela objavljene su u Časopisu generalne virologije dvije godine kasnije.

Prema Vinterovim riječima, doktor Tajrel i doktorka Almeida, zajedno sa profesorom Tonijem Votersonom, čovjekom koji je vodio Sveti Tomas, bili su prvi koji su ga nazvali koronavirus zbog oreola nalik kruni koji je ga je okruživao na snimku.

Doktorka Almeida je kasnije radila u Postdiplomskoj medicinskoj školi u Londonu, gdje joj je dodijeljen doktorat.

Karijeru je završila u Institutu Velkam, gdje je nekoliko patenata na polju obrade slike virusa dobilo njeno ime.

Nakon što je otišla iz Velkama, doktorka Almeida je postala instruktorka joge, ali se vratila virologiji u ulozi savjetnice krajem osamdesetih, kada je pomogla da se naprave nove slike virusa HIV-a.

Džun Almeida je umrla 2007, u 77. godini.

Sada, 13 godina nakon njene smrti, ona konačno dobija priznanje koje joj pripada kao pionirka čiji je rad ubrzao razumijevanje virusa koji se trenutno širi svijetom.

 

( BBC na srpskom )

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza