Znanstvenici kažu da imamo i drugi mozak - u trbuhu

Naš je gastrointestinalni trakt, pokazuju istraživanja, ljudski "drugi mozak".

Velike su šanse da doslovno utječe na način na koji razmišljamo, kako donosimo odluke, te od čega obolijevamo. Nove teorije sugeriraju da utječe i na naše psihičko zdravlje.

Ima svoj "poluautonomni" i nevjerojatno kompleksni živčani sustav koji se sastoji od stotina milijuna neurona- više negoli živaca u ljudskoj kralježničkoj moždini, prenosi Express.hr.

Crijeva (laički rečeno) i mozak jedno s drugim razgovaraju preko živčanih signala, hormona stresa i drugih puteva.

Dugo se zna kako emocije mogu utjecati na rad probavnog sustava - neki kada su živčani imaju proljev, drugi u kriznim trenucima pate od zatvora, ali nije bilo jasno da je odnos obostran tj. i da crijeva utječu na mozak.

I upravo zato jer je lakše i manje opasno manipulirati crijevima negoli mozgom nova bi saznanja mogla biti i više no li korisna u liječenju kroničnih psiholoških problema, i bolesti mozga. 

Svaki dan, u svakome trenutku, osjećamo utjecaj mozga na gastrointestinalni trakt - ako smo tjeskobni osjećamo "nemir" i "leptiriće" u trbuhu, ili nas čak i boli trbuh.

Možemo čak i promijeniti količinu želučane kiseline kroz živčane veze. Mislilo se da simptomi u traktu koje uzrokuje tjeskoba mijenjaju funkciju trakta te dovode do nelagodnih simptoma kao što je bol, proljev ili nadutost.

No, golema količina "signala" putuje i iz mozga prema traktu, pa nije nemoguće da promjene u traktu zapravo uzrokuju iskustvo tjeskobe.

Sve više dokaza pokazuje kako je to i više no li moguće.

Naime, svaki je gastrointestinalni trakt prepun mikroba (trilijuna njih) koji mogu biti dobri, loši ili efektivno neutralni. Žive i obitavaju na području od usne šupljine pa sve do kraja crijeva. Oni "razgovaraju" sa živčanim sustavom kroz kemiju tj. laički rečeno "autoceste" hormona, stanica... Komuniciraju u preko imuniteta koji "nadzire" količinu mikroba.

Eksperimenti pokazuju kako svaki disbalans mikroba - manjka ili viška - utječu na mozak.

U nekim slučajevima rezultat je i teška depresija. Mijenjanje tj. utjecanje na sastav bakterija u gastrointestinalnom traktu nov je način liječenja bolesti i mozga i samog trakta.

To može značiti svašta, od promijene načina prehrane pa sve do ciljanog unošenja dobrih bakterija, dok se loše bakterije mogu "potisnuti" probioticima.

Većina "razgovora" između mozga i drugih dijelova tijela odvija se upravo između mozga i crijeva, istraživanja pokazuju između 80 i 90 posto.