Akta.ba Vijesti https://www.akta.ba/rss Akta.ba Vijesti bs-BA Copyright ©2005 - 2024 Akta.ba Sva prava zadržana. Tue, 19 Mar 2024 11:49:16 +0100 Akta Vijesti Feed https://www.akta.ba/Content/images/logo-light-green.png Akta.ba Vijesti https://www.akta.ba/rss https://www.akta.ba/pauza/zivot-i-zdravlje/175533/dzigal-bektesevic-putovanje-kolima-koje-vuku-bosanski-brdski-konji-vraca-nas-u-p https://www.akta.ba/pauza/zivot-i-zdravlje/175533/dzigal-bektesevic-putovanje-kolima-koje-vuku-bosanski-brdski-konji-vraca-nas-u-p Džigal-Bektešević: Putovanje kolima koje vuku bosanski brdski konji vraća nas u prošlost Lamija Džigal-Bektešević imala je devet godina kada je iz Fojnice zbog ratnih zbivanja otišla u Nizozemsku, gdje je živjela skoro 30 godina. Tue, 19 Mar 2024 10:34:57 +0100 Pauza Lamija Džigal-Bektešević imala je devet godina kada je iz Fojnice zbog ratnih zbivanja otišla u Nizozemsku, gdje je živjela skoro 30 godina. Tu se školovala i stekla zvanja holističkog terapeuta i menadžerice u turizmu.

Prije tri godine, 2021. vratiće se u Fojnicu te nadomak svog grada u mjestu Malkoč/Lučice kupiti zemlju na kojoj će kasnije napraviti ergelu Fojnica. Odlučila se za Malkoč jer je kao dijete tu često dolazila s roditeljima, a riječ je o mjestu koje nazivaju pluća Fojnice.

Kad govori o povratku u BiH razlozi su za ovu mladu ženu jednostavni, ljubav prema njenom kraju i prirodi, iako kaže da danas tu prirodu narušavaju paneli buduće solarne elektrane.

"Priroda se ugrožava putem panela/kvadova i hemikalija koje se koriste za poljoprivredu", kaže Džigal-Bektešević u razgovoru za Fenu, istaknuvši da je jako bitno imati sadržaj koji ne šteti nego doprinosi prirodnim ljepotama Fojnice.

Povratak prirodi njen je san koji želi da ostvari i tako što će svom kraju da ponudi raznovrsne projekte. Jedan od njih je očuvanje bosanskog brdskog konja te stvaranje ergele Fojnica.

"Kad sam se vratila iz Holandije imala sam veliku želju da imam konje. Tako sam se posvetila bosanskom brdskom konju, našoj autohtonoj pasmini koju sam počela uzgajati sa velikom ljubavlju", kaže Lamija Džigal-Bektešević govoreći o nastanku ergele.

Ona ističe da se bosanski brdski konj, kojeg je počela uzgajati i trenirati, dosta upotrebljava za kola, fijakere. Tako je došla i na ideju o samofinsiranju, jer je držanje konja ipak skup hobi.

KONJI

"Zato smo napravili jednu prelijepu turističku ponudu. Ergela Fojnica nudi turu kolima koje vuku konji od Vladića vrha do Slapova Kozice. Putujemo kolima, sa bosanskim brdskim konjima što vas vraća u prošlost", podvukla je, dodavši da se na ovaj način finansira i projekt očuvanja bosanskog brdskog konja. Na slapovima Kozice, navodi  ona, gostima će se prirediti i posluženje, piknik u prirodi te usluge vodiča.

S ovom turističkom turom Fojnica, koja uz sve svoje znamenitosti i prirodne ljepote ima dosta toga da ponudi, dobila je i nešto novo.

U budućnosti, nada se, možda će biti prilike da se napravi i tura fijakerom po Fojnici.

Kao holistički terapeut i menadžerica u turizmu Lamija Džigal-Bektešević želi upotrijebiti svoje znanje i za druge projekte. Ideja je da naredne godine ponudi terapiju s konjima, specijaliziranu za djecu.

Također skreće pažnju i na značaj zdrave ishrane te navodi da će uz pomoć konja koje će koristiti za oranje proizvoditi i organski hranu.

Govoreći o ulozi konja u terapiji, Džigal-Bektešević ističe da joj je činjenica da je u izbjeglištvu bila blizu ergele, te da se redovno "družila" s konjima puno pomoglo da prevaziđe da je u tuđini, da je izbjeglica.

"Samo boraviti s konjima, družiti se s njima, plesti im pletenice dovoljno je da se dijete smiri", smatra Džigal-Bektešević, uz nadu da će u saradnji sa Konjičkim klubom BiH terapijsko jahanje dovesti do evropskog standarda.

"Započela sam komunikaciju sa Savezom konjičkih organizacija BiH. Cilj mi je da pored terapijskog jahanja za djecu i odrasle sa poteškoćama u razvoju zajedno sa Konjičkim klubom Vilenjak iz Visokog, pružim toj djeci priliku da se takmiče u parajahanju", podvukla je u razgovoru za Fenu Lamija Džigal-Bektešević, žena koja želi da sačuva bosanskog brdskog konja, ali i da drugima, prije svega djeci, pruži najbolje od sebe i svog znanja.

Lamiji Džigal-Bektešević u ostvarenju njenog sna pomaže i Belma Hadžikadunić-Blitović, jedna od rijetkih žena u BiH koja i trenira konje i vozi konjska kola i fijakere.

Govoreći o radu u ergeli Fojnica, Hadžikadunić-Blitović ističe da joj je zadovoljstvo što ima priliku da radi s jednom ženom, koja je poduzetnica i puna ideja. Kada je riječ o radu s konjima, ističe da za to treba puno snage, volje i ljubavi.

 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/18344b5d-8101-46a3-a089-5406b99a62e3dzigal-begtesevic2.jpeg Pauza
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175538/derubis-strateski-i-spremno-dolazi-na-saudijsko-trziste-gradi-tvornicu-uz-crveno https://www.akta.ba/vijesti/bih/175538/derubis-strateski-i-spremno-dolazi-na-saudijsko-trziste-gradi-tvornicu-uz-crveno Derubis strateški i spremno dolazi na saudijsko tržište: Gradi tvornicu uz Crveno more Tvornica se gradi u Ekonomskom gradu kralja Abdulaha koji se prostire duž Crvenog mora na 185 kvadratnih kilometara. Tue, 19 Mar 2024 11:30:05 +0100 Vijesti Bh. kompanija "Derubis", koja proizvodi jahte i luksuzne kamp prikolice, ulazi i na tržište Saudijske Arabije.

Tvornica će biti u impresivnom Ekonomskom gradu kralja Abdulaha, piše italijanski magazin specijaliziran za industriju karavana i kampiranja Aboutcamp BtoB.

Navodi se kako je riječ o prekretnici u "Derubisovoj" globalnoj strategiji rasta, pozicionirajući se kao ključni regionalni akter u pomorskoj industriji i industriji rekreacije, zabave, sporta i turizma.

Naime, "Derubis" je sa saudijskom kompanijom "Zahrani Holding Group" potpisao joint venture ugovor ili ugovor zajedničkog poslovnog poduhvata.

"Zahrani Holding Group" je investicijski konglomerat koji je formiran 1975. godine, a koji je prisutan u velikom broju djelatnosti - od građevinarstva do turizma.

Obje kompanije na ovaj način žele proširiti prisustvo na tržištu luksuznih plovila i kampera.

Izgradnja prve "Derubisove" tvornice plovila i kamp prikolica u Saudijskoj Arabiji počela je prošli mjesec.

Tvornica se gradi u Ekonomskom gradu kralja Abdulaha koji se prostire duž Crvenog mora na 185 kvadratnih kilometara.

Zapravo, ovaj grad je industrijska dolina s lukom koju je Svjetska banka 2021. proglasila najefikasnijom lukom na svijetu.

Derubis namjerava da u prvoj godini poslovanja proizvede 16 katamarana s hibridnim i električnim motorom te 240 kamp prikolica.

Cilj im je da godišnje proizvode 50 motornih katamarana i 480 kamp prikolica.

Italijanski magazin je napomenuo da je ovaj poslovni poduhvat u skladu sa saudijskom vizijom za period do 2030., a koja podrazumijeva ekonomsku diverzifikaciju države - manje oslanjanje na naftu, tj. stvaranje više izvora prihoda.

To podrazumijeva i velika ulaganja u turizam.

Bader Al Zahrani, predsjednik "Zahrani Holdinga", smatra da je saradnja s Derubisom ključan korak za zadovoljavanje rastućih zahtjeva na tržištu plovila i kampera.

Osnivač "Derubisa" Denis Kraljević je izjavio da u ovoj kompaniji vjeruju da dobar dizajn i vrhunski proizvodi ne poznaju granice.

"Naša posvećenost izvrsnosti ne poznaje granice, a naše širenje na saudijsko tržište je dokaz uvjerenja da kvalitet i inovacije prevazilaze geografska ograničenja. Ponosni smo što dijelimo istu viziju sa našim partnerom u zajedničkom ulaganju, što nas dovodi do novih visina dostignuća na pomorskom i karavanskom tržištu.", rekao je.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/b63f6af8-9d8f-4eda-be78-0c157a693c09ertz.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/regija/175536/milanovic-zeli-biti-premijer-po-drugi-put-rezultati-prvog-mandata-bili-katastrof https://www.akta.ba/vijesti/regija/175536/milanovic-zeli-biti-premijer-po-drugi-put-rezultati-prvog-mandata-bili-katastrof Milanović želi biti premijer po drugi put: Rezultati prvog mandata bili katastrofalni Jako loš učinak za Hrvatsku. Tue, 19 Mar 2024 11:26:51 +0100 Vijesti Iznenadna želja Zorana Milanovića da ponovo postane premijer je iznenadila sve stanovnike Hrvatske i dovela do podjele oko pitanja smije li uopće predsjednik države sudjelovati u parlamentarnim izborima, a kamoli se kandidirati za premijera, ako prije toga ne da ostavku na predsjedničku dužnost.

Ako Milanović uspije u svom naumu i postane premijer, to bi mu bio drugi mandat.

Stoga nije zgorega provjeriti kakve je ekonomske rezultate imao dok je bio na čelu države, piše Index.hr.

Pokazatelji nisu dobri. Stagnacija stvarnih plaća (čak blagi pad), velik rast državnog duga, zaostajanje za sličnim državama po pitanju razvoja. O političkim manevrima Zorana Milanovića svatko može imati mišljenje, ali ekonomski rezultati njegove vladavine mogu se procjenjivati objektivnim kriterijima. 

Tko je sve bio u vladi Zorana Milanovića?

Zoran Milanović je bio na čelu 12. vlade Republike Hrvatske, koju su kroz mandat činili Radimir Čačić kao prvi potpredsjednik i ministar gospodarstva, Vesna Pusić kao prva potpredsjednica te ministrica vanjskih i europskih poslova, Neven Mimica kao potpredsjednik, Ranko Ostojić kao potpredsjednik i ministar unutarnjih poslova, Milanka Opačić kao potpredsjednica i ministrica socijalne politike i mladih te Branko Grčić kao potpredsjednik i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Ministar gospodarstva bio je Ivan Vrdoljak, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, a ministar uprave Arsen Bauk.

Većinu mandata je ministar financija bio Slavko Linić, a zadnju godinu mandata tu funkciju je preuzeo Boris Lalovac. Ministar pravosuđa je bio i Orsat Miljenić, ministar obrane Ante Kotromanović, ministri zdravlja Siniša Varga i Rajko Ostojić, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ministri zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i Mirela Holy, ministri turizma Darko Lorencin i Veljko Ostojić, ministri kulture Berislav Šipuš i Andrea Zlatar Violić, ministar branitelja Predrag Matić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, dok su ministri pomorstva, prometa i infrastrukture bili Siniša Hajdaš Dončić i Zlatko Komadina. 

Predugo je nabrajati sve politike koje su provođene od prosinca 2011. do siječnja 2016., koliko je mandat Milanovićeve vlade trajao, ali se mogu sažeti rezultati.

Što se tiče ekonomije, ti rezultati nisu dobri. 

Plaće su u vrijeme vlade Zorana Milanovića stagnirale, čak su blago pale

Osnovni pokazatelj većini ljudi je rast plaća. U mjesecu kada je Zoran Milanović sa svojim ministrima preuzeo vlast prosječna neto plaća u Hrvatskoj je bila 5493 kn, a u zadnjem mjesecu 5646 kn. Rast od svega 2.8 posto, tj. 153 kn porazan je sam po sebi, a kad se u to uračuna rast cijena, onda je još gori.

Prema kalkulatoru inflacije DZS-a, kumulativna inflacija, tj. ukupni rast cijena u razdoblju od kada je Milanovićeva vlada preuzela vlast do zadnjeg mjeseca iznosio je 3 posto. To znači da je realno prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila manja nego na početku mandata, za 0.2 posto. Ukratko, realne plaće su u četiri godine vlasti Zorana Milanovića - stagnirale. 

Podaci DZS

Eksplozivni rast javnog duga

Javni dug je rastao, s 28.5 milijardi eura u prosincu 2011. na 38.1 milijardu eura u siječnju 2016. Dodatnih 9.6 milijardi eura duga u četiri godine, rast za 33 posto. Gledano prema udjelu u BDP-u, situacija je još gora, jer je u tom razdoblju padao ukupni BDP - tako je 2011. javni dug Hrvatske iznosio 72 posto BDP-a, a 2015. 96 posto. 

Doduše, Milanović nije začetnik trenda naglog povećavanja javnog duga, samo je nastavio politiku svoje prethodnice Jadranke Kosor. 2016. omjer javnog duga u BDP-u pada (zbog rasta BDP-a), a ukupni dug opće države prestaje rasti. 

Izvor HNB

Hrvatska je stajala na mjestu četiri godine dok su drugi napredovali

Hrvatska je za vrijeme vlade Zorana Milanovića gospodarski stagnirala, a u usporedbi sa sličnim državama EU je nazadovala. Ako se ukupni BDP za 2010. odredi kao baza (2010. = 100), onda je Hrvatska zadnja tri mjeseca 2015. bila na istoj razini kao u prva tri mjeseca 2011. 

To je bio velik zaostatak za sličnim državama. Litva je zadnja tri mjeseca 2015. imala 21.43 posto veći BDP nego 2010., Latvija 19.3 posto veći, Estonija 18.75 posto, Poljska 18.23 posto. Češka, Mađarska, Slovačka i Rumunjska su imale rast između 10 i 15 posto, Bugarska 8 posto, a Slovenija 2.7 posto: samo je Hrvatska ostala na mjestu po pitanju gospodarskog razvoja, čak i pala u odnosu na prosjek 2010. (0.75 posto manji BDP).

Slične države su dostizale prosjek EU, Hrvatska nije

Stagniranje Hrvatske se vidi i prema BDP-u po stanovniku korigiranom za razliku u cijenama među državama. Hrvatska je 2011. bila na 61 posto od prosjeka EU, a na tome se zadržala i 2015. Približavanje je počelo 2016., kada se Hrvatska pomakla na 62 posto prosjeka EU. 

Zbog same činjenice da se radi o prosjeku, jasno je da su neke države morale relativno padati, a neke relativno rasti. Ali padale su uglavnom već razvijene države (osim Grčke), poput Finske, Italije, Švedske, Belgije, Francuske i Španjolske. BDP Norveške je previše ovisan o kretanjima cijena nafte i plina pa se ona može izostaviti. 

Sve države tzv. Nove Europe, s izuzetkom Hrvatske, približile su se prosjeku EU: Litva i Latvija za čak 9 postotnih bodova, Estonija i Češka za 5 postotnih bodova, Poljska 4, Slovačka i Mađarska 3, Rumunjska i Bugarska 2 postotna boda. Hrvatska je ostala na istih 61 posto prosjeka EU.

Milanović planira povratak starih kadrova

Prema neslužbenim informacijama koje je objavio Večernji list, nositelji SDP-ovih lista će dijelom biti stranački veterani koji su sjedili u prvoj vladi Zorana Milanovića.

To su Boris Lalovac, Siniša Hajdaš Dončić, Mihael Zmajlović i Ranko Ostojić. U javnosti se intenzivno promovira i Branko Grčić, koji je također bio ministar u Milanovićevoj vladi. 

Mogući povratak Zorana Milanovića na čelo države, i to velikim dijelom s kadrom iz prvog mandata, zanimljiv je jer se definitivno ne radi o ljudima koji su imali dobre rezultate.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/ec4ff47b-9eeb-4659-9881-0d8898cc58eaztred.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/kapital/bankarstvo/175537/sklopljen-ugovor-vrijedan-5-miliona-eura-za-podrsku-malim-i-srednjim-preduzecima https://www.akta.ba/kapital/bankarstvo/175537/sklopljen-ugovor-vrijedan-5-miliona-eura-za-podrsku-malim-i-srednjim-preduzecima Sklopljen ugovor vrijedan 5 miliona eura za podršku malim i srednjim preduzećima Ugovor vrijedan 5 miliona EUR za supsidijarno finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Tue, 19 Mar 2024 11:01:07 +0100 Kapital Predstavnici Raiffeisen Leasinga, Belma Hodžić, izvršna direktorica, Nedim Milišić, direktor te Borislav Trlin, v.d. predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH potpisali su ugovor vrijedan 5 miliona EUR za supsidijarno finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Ovom prilikom, Nedim Milišić, direktor Raiffeisen Leasinga izjavio je: "Ponosni smo što smo dio ovog projekta i što možemo pomoći jačanju BH privrede, što u kontinuitetu radimo proteklih 20 godina. Naš strateški fokus je na mala i srednja preduzeća i u našoj strukturi portfolia blizu 60% klijenata su klijenti ovog segmenta. Potpisivanjem ove kreditne linije sa Razvojnom bankom FBiH sigurno ćemo postati još konkurentniji i omogućiti klijentima bolje pozicioniranje na tržištu, ali i njihovo daljnje jačanje i razvoj".

Borislav Trlin, v.d. predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH, izrazio je svoje zadovoljstvo zbog pridruživanja Raiffeisen Leasinga Projektu Svjetske banke koji trenutno okuplja sedam finansijskih institucija, uključujući banke i leasing društva. "Drago nam je što se i Raiffeisen Leasing pridružio ovom Projektu, pružajući podršku mikro, malim i srednjim preduzećima pri realizaciji njihovih poslovnih aktivnosti i investicija koje će zasigurno doprinijeti boljim poslovnim rezultatima ali i razvoju ekonomije naše zemlje", naglasio je Trlin.

Kroz ovaj Projekat bit će plasirana kreditna linija koja kompanijama omogućava finansiranje po povoljnim uslovima, a namijenjena je malim i srednjim preduzećima koja su imala pad bruto prihoda od najmanje 20% u tekućoj godini u odnosu na prethodne.

Sredstva će biti dostupna i kompanijama čije su vlasnice žene, mladim kompanijama, te onima koje posluju u manje razvijenim regijama. Ovaj inkluzivan pristup omogućava većem broju subjekata da iskoriste prednosti kreditne linije i realizuju svoje poslovne aktivnosti.

Detaljnije informacije o ovoj kreditnoj liniji dostupne su na LINKU.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/85d66efc-e6a2-4360-b858-bb3bbb2e9b9fraiffeisen.jpeg Kapital
https://www.akta.ba/vijesti/regija/175534/evropa-rekla-ne-nista-od-povezivanja-beograda-i-budimpeste https://www.akta.ba/vijesti/regija/175534/evropa-rekla-ne-nista-od-povezivanja-beograda-i-budimpeste Evropa rekla NE: Ništa od povezivanja Beograda i Budimpešte? Kineski izvođači ne mogu graditi u skladu s evropskim standardima. Tue, 19 Mar 2024 10:51:10 +0100 Vijesti Evropa je blokirala veliki projekt predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i mađarskog premijera Viktora Orbana, brzu prugu između Beograda i Budimpešte, piše Nova.rs. 

U Mađarskoj se duže priča o tome, a u Srbiji je sve jasnije da bi njihova moderna željeznička liija, koja od Beograda napreduje prema sjeveru, mogla završiti usred Vojvodine. 

Ozbiljne naznake da problem postoji pojavili su se u jesen prošle godine, kada su mađarski mediji objavili da kineski izvođači ne mogu graditi u skladu s evropskim standardima.

U februaru je stigla informacija da je dio radova kod Budimpešte obustavljen. 

Radova je praktički samo i bilo u predgrađu glavnog mađarskog grada.

Na srbijanskom dijelu dionice radi se naveliko, napominje Nova.rs, ali teško da će se doskora ostvariti najave o putovanju od dva i po sata između dvije prijestolnice.

Problema, čini se, ima na svim stranama, osim u Srbiji. Navodno Kinezi pomalo odustaju od projekta, a nezadovoljni su i Mađari.

Naime, problem je u tome što kineski graditelji ne znaju implementirati evropski sistem osiguranja i kontrole vozova.

Navodno su im pomoć za taj dio posla ponudile njemačke firme, ali je Peking odbio.

Naime, Kinezi bi projekt mogli dovršiti koristeći svoje standarde i staviti prugu u funkciju povezujući je s dionicom u Srbiji, ali ta se ruta ne bi mogla spojiti na ostatak evropske mreže.

Zbog toga bi se EU mogla okrenuti rutama kroz Sloveniju i Hrvatsku.

Vučić je u decembru prošle godine obišao jednu dionicu na teritoriju Srbije, najavljujući da će pruga do Budimpešte biti dovršena 2026. godine.

Inače, projekt je započeo 2014. godine i tada mu je vrijednost bila procijenjena na dvije milijarde eura.

Velika najava dogodila se na sastanku na vrhu 16 zemalja srednje i istočne Evrope i Kine.

Projekt je dio kineske inicijative Pojas i put te strateškog cilja Pekinga da se grčka luka Pirej poveže sa srednjom Evropom.

Dužina pruge je oko 350 kilometara, od čega su 184 kilometra u Srbiji, a 166 kilometara u Mađarskoj.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/9d171ee8-e712-451a-9535-e7a9ae718770rtzui.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/pauza/kultura-i-film/175535/dolina-cupova-dokumentarni-film-o-entuzijazmu-i-iskonskoj-ljubavi https://www.akta.ba/pauza/kultura-i-film/175535/dolina-cupova-dokumentarni-film-o-entuzijazmu-i-iskonskoj-ljubavi "Dolina ćupova" - dokumentarni film o entuzijazmu i iskonskoj ljubavi U Sportskoj dvorani "Goran Čengić" večeras će, na godišnjicu reintegracije naselja Grbavica, premijerno će biti prikazan dokumentarni film "Dolina ćupova" Tue, 19 Mar 2024 10:49:30 +0100 Pauza U Sportskoj dvorani “Goran Čengić” večeras će u 20:00 sati, na godišnjicu reintegracije naselja Grbavica, premijerno će biti prikazan dokumentarni film "Dolina ćupova", rediteljice i scenaristice Lejle Zvizdić. Produkciju filma potpisuje PLATFORMA, u koprodukciji sa BHRT-om i MYTV-om.

Ovaj historijsko-sportski dokumentarni film, u kojem autorica kroz povezanost sporta i muzike  "žonglira” i s formom muzičkog dokumentarca hronološki nas provodi kroz stoljeće postojanja kluba i njegove razvojne faze, od početnih zanesenjačkih kada je Željo igrao na nekoliko gradskih igrališta, uz brojne teškoće i opstrukcije, do danas kada ima svoj dom, svoj stadion.

Tako će se gledatelji u filmu prvi put, kroz grafički prikaz, upoznati sa lokacijama igrališta na  kojima je Željo igrao dok 1953. konačno nije izgrađen stadion Grbavica. Danas su na tim  lokacijama poznati gradski objekti i saobraćajnice.

“Dolina ćupova”, kako popularno zovu stadion Grbavica, a saznat ćemo i zašto, jeste film o entuzijazmu i ljubavi. To je svojevrstan omaž najvećoj snazi FK Željezničar, Željinoj porodici - navijačima, uz koje je klub stasao i rastao, a kasnije i njegova infrastruktura. Željo bio inspiracija i mnogim muzičarima i umjetnicima, pa su nastale brojne pjesme posvećene Želji, kao i kultni skečevi „Sejo i Seada, ljubavna priča“ u „Top listi nadrealista“.

Film, prvi put nakon 30 godina, otkriva i kako je nastao tekst pjesme “Grbavica”, najemotivnije pjesme o Želji i stadionu.

Za film govore neka od najvećih imena bh.nogometa. Edin Džeko, Mehmed Baždarević, Faruk Hadžibegić, Amar Osim, Zdenko Jelić, Bulend Biščević, Admir Adžem, Nikola Bilić, Hajrudin Čengić, Ermin Čengić, Mladen Vojičić Tifa, Mustafa Čizmić Čizma, Dragan Jokić, Vlado Podany, Davor Sučić Sula/Sejo Sexon, Zdravko Čolić, Branko Đurić Đura, Zenit Đozić, Marko Dmitrović, Admir Lisica ....

Film su podržali Fondacija za kinematografiju Sarajevo, Općina Novo Sarajevo, Ministarstvo za boračka pitanja KS, JU "Fond Memorijala Kantona Sarajevo”, Vlada KS i Općina Centar Sarajevo.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/284f177b-9a01-4ffb-9ea4-e721ba083695dolina-cupova1.jpeg Pauza
https://www.akta.ba/eu/ekonomija/175531/hrvati-malo-rade-i-rano-idu-u-mirovinu-zbog-toga-se-uvoze-strani-radnici https://www.akta.ba/eu/ekonomija/175531/hrvati-malo-rade-i-rano-idu-u-mirovinu-zbog-toga-se-uvoze-strani-radnici Hrvati malo rade i rano idu u mirovinu: Zbog toga se uvoze strani radnici Hrvati su među najneaktivnijim narodima u EU. Tue, 19 Mar 2024 10:43:16 +0100 EU Situacija po pitanju rada je u Hrvatskoj daleko bolja nego što je bila prije nekoliko godina.

Nezaposlenost je relativno niskih (za Hrvatsku) 6 posto, ukupno zaposlenih je krajem 2023. bilo 276 tisuća više nego krajem 2015., plaće rastu nakon višegodišnje stagnacije između 2008. i 2015, piše Index.hr.

Mjesta za napredak je još jako puno. Brojni problemi po pitanju rada se još nisu riješili, nezaposlenih je još oko 100 tisuća (u sezoni manje), a jedan od najvećih je činjenica da jako mali postotak građana Hrvatske radi ili traži posao.

Radi se o stopi aktivnosti, koja je ustvari zbroj zaposlenih i nezaposlenih koji traže posao. Udio ljudi između 15 i 64 godina u Hrvatskoj koji je radno aktivan je među najmanjima u EU.

A ljudi nacionalnosti države koja nije članica EU u Hrvatskoj rade više od domaćeg stanovništva.

Tako je Hrvatska jedna od država EU u kojima stranci iz država koje nisu dio EU rade više nego domaće stanovništvo.

Razlika između stope aktivnosti radnog stanovništva i stope aktivnosti stranaca iz država koje nisu dio EU je zapravo najveća među svim državama.

Hrvati su među najneaktivnijim narodima u EU

Podaci za 2022. pokazuju kako je u Hrvatskoj radno aktivno bilo samo 69.9 posto ljudi u dobi između 15 i 64 godine. Hrvati su tako jedan od radno najneaktivnijih naroda u EU. Gori su samo Talijani (stopa aktivnosti 65.5 posto), Rumunji (66.8 posto) i Grci (69.4 posto).

S druge strane najaktivnije stanovništvo imaju Nizozemska (84.7 posto), Švedska (83.5 posto), Estonija (81.2 posto) i Danska (80.4 posto). Razlika između 10 i 15 postotnih bodova znači da bi Hrvatska sa stopom aktivnosti kakve imaju najaktivnije države EU imala između 300 i 350 tisuća dodatnih radnika, zaposlenih ili onih koji traže posao.

Hrvati ne žele raditi, ali žele stranci

Da Hrvati malo rade nije tajna. To pokazuju i ostali podaci, kao postotak ljudi između 15 i 64 godine koji ne radi, ne traži posao i ne školuje se.

Svaki peti stanovnik Hrvatske spada u tu kategoriju "neradnika".

Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika. Unatoč tome što je trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno 29 tisuća slobodnih radnih mjesta, više je od sto tisuća nezaposlenih.

Neusklađenost između potrebe gospodarstva za novim radnicima i želje stanovnika Hrvatske da rade je evidentna zadnjih godina jer stopa nezaposlenosti sporo pada s obzirom na to koliko je radnih mjesta otvoreno.

Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage. Ako ne žele raditi domaći, unatoč rastu plaća zadnjih godina, radit će stranci. Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih država EU u kojima stranci više rade od domaćeg stanovništva.

Hrvatska ima jedne od najaktivnijih stranih državljana, rade puno češće od domaćih

Stranci koji dolaze iz država koje nisu dio EU u Hrvatskoj su jedni od najaktivnijih u EU. Stopa aktivnosti onih između 15 i 64 godine je 86.9 posto, 17 postotnih bodova više nego domaćeg stanovništva. Stranci su radno aktivniji jedino u Slovačkoj (92.1 posto) i Malti (87.1 posto).

Hrvatska je jedna od država EU u kojima su strani državljani koji dolaze izvan EU radno aktivniji od domaćeg stanovništva. Tako je još u Litvi, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Rumunjskoj, Irskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj i Cipru. Ali razlika nije nigdje toliko velika kao u Hrvatskoj.

Najneaktivnije strane radnike koji dolaze iz država koje nisu članice EU imaju Njemačka (63.9 posto), Francuska (63.3 posto), Belgija (56 posto) i Bugarska (51.6 posto).

Hrvati rano odlaze u mirovinu i s malo godina radnog staža

Dva faktora igraju glavnu ulogu u rezultatima po pitanju niske radne aktivnosti domaćeg stanovništva u Hrvatskoj. Prvi je rano umirovljenje, tj. rani odlazak u mirovinu.

Dok u državama s visokom stopom radne aktivnosti, poput Švedske, Nizozemske i Danske, u mirovinu ljudi odlaze s 41 do 43 godine radnog staža, u Hrvatskoj se u mirovinu odlazi s prosječno 34 godine radnog staža.

To je za Hrvatsku čak poboljšanje jer je prosječni radni staž svih umirovljenika (ne samo novih) 21 godinu. Iako su mirovine u Hrvatskoj male, a trećina umirovljenika u riziku od siromaštva, Hrvati rado postaju umirovljenici rano. 

Iznenađujuće je da čak i kada se gleda samo dobna skupina između 15 i 59 godina kod domaćeg stanovništva, u Hrvatskoj je stopa aktivnosti samo 74 posto, još uvijek puno manje nego kod stranih državljana koji dolaze iz država koje nisu dio EU, koji imaju stopu aktivnosti od 86.9 posto. 

Drugi razlog je manja stopa aktivnosti kod žena, posebno starijih. Stopa zaposlenosti stanovništva između 55 i 64 godine u Nizozemskoj je 73.1 posto, a u Hrvatskoj samo 50.1 posto.

Općenito u EU i u svim državama EU radi manji dio žena nego muškaraca, u svim dobnim skupinama (razlika se s dobi povećava) i pri svim razinama obrazovanja (najveća razlika kod nisko obrazovanih, a najmanja kod visokoobrazovanih).

Jedan od razloga zbog kojih žene manje rade je briga oko obitelji. Očekivalo bi se da takve države imaju bolju stopu fertiliteta, tj. broj rođene djece po ženi, ali to nije istina. Države u kojima žene malo rade, poput Italije, Grčke i Španjolske, imaju manji broj rođene djece po ženi od država u kojima puno žena radi, poput Nizozemske, Švedske i Danske.

Hrvati žele što prije u mirovinu, ali netko mora i raditi

S obzirom na stanje u mirovinskom sustavu i činjenicu da nema ni političke ni javne potpore ukidanju mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, a da je domaće stanovništvo sklono ranom odlasku u mirovinu, veliki uvoz stranih radnika je jedina stvar koja može održavati mirovinski sustav.

Za razliku od država poput Njemačke, Francuske i Belgije, stranci u Hrvatskoj zaista rade. I to puno više nego domaći stanovnici.

Kada bi se stopa aktivnosti povećala na razine najboljih država EU, onda strani radnici ne bi bili ni potrebni - jer bi radilo dodatnih tristotinjak tisuća domaćih ljudi, zaključuje Index.hr.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/f36eb63a-f22d-484d-a2eb-8a04c83ba50crtghj.jpg EU
https://www.akta.ba/kapital/izvjestaji/175532/proizvodacke-cijene-u-januaru-nize-za-04-posto https://www.akta.ba/kapital/izvjestaji/175532/proizvodacke-cijene-u-januaru-nize-za-04-posto Proizvođačke cijene u januaru niže za 0,4 posto Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BiH u januaru niže su za 0,4 odsto. Tue, 19 Mar 2024 10:31:03 +0100 Kapital Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BiH /FBiH/ u januaru niže su za 0,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec, te za dva odsto u odnosu na isti mjesec lani, saopšeno je iz Federalnog zavoda za statistiku.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u januaru niže su za 0,5 odsto u odnosu na decembar prošle godine, a u odnosu na januar lani više za 0,1 odsto.

Na stranom tržištu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prvom mjesecu više su za 0,2 odsto u odnosu na decembar lani, a u odnosu na januar 2023. niže za četiri odsto.

Proizvođačke cijene energije u januaru niže su za 3,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec, intermedijarnih proizvoda za 0,5 odsto, kapitalnih proizvoda za 0,3 odsto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 odsto, dok su proizvođačke cijene trajnih proizovda za široku potrošnju više za 1,2 odsto.

U januaru, u odnosu na prethodni mjesec, proizvođačke cijene pale su u prerađivačkoj industriji za 0,4 odsto i u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji za 1,4 odsto, dok su porasle za 0,7 odsto u vađenju ruda i kamena. 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/c84739d3-0f29-4776-a9a2-b0461b651f2bproizvo.jpeg Kapital
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175527/penzoneri-u-fbih-jos-ce-samo-jednu-penziju-primiti-u-trenutnim-iznosima-prije-po https://www.akta.ba/vijesti/bih/175527/penzoneri-u-fbih-jos-ce-samo-jednu-penziju-primiti-u-trenutnim-iznosima-prije-po Penzoneri u FBiH još će samo jednu penziju primiti u trenutnim iznosima prije povećanja Već će aprilske penzije, koje će se isplaćivati u maju, biti uvećane za određeni postotak. Tue, 19 Mar 2024 10:10:32 +0100 Vijesti Penzioneri korisnici Federalnog zavoda PIO još će samo jednu penziju, onu za mart, dobiti u visini trenutnih iznosa, nakon čega slijedi ponovno povećanje.

Kao što je i propisano Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, penzije se usklađuju 15. aprila svake godine tako da se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.

Dakle, već će aprilske penzije, koje će se isplaćivati u maju, biti uvećane za određeni postotak.

Budući da je zbog razumijevanja teške situacije u kojoj se nalazi najveći broj penzionera u ovom bh. entitetu Vlada Federacije BiH i ove godine donijela odluku o akontativnom povećanju mirovina u visini od 5 posto, već početkom godine u aprilu će uslijediti usklađivanje do konačnog iznosa zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini.

Budući da se podaci na osnovi kojih se vrši usklađivanje penzija u Federaciji BiH objavljuju tek u aprilu, još uvijek je nepoznato za koliki će postotak u konačnici penzije biti uvećane, piše Večernji list.

Neke prethodne projekcije pokazuju kako bi se taj postotak trebao kretati od 6 do 7.

Ako bi se u konačnici penzije uvećale za 6 posto, tada bi iznos najniže penzije u ovom bh. entitetu ubuduće iznosio 570 KM, dok bi u slučaju uvećanja od 7 posto iznos ove penzije bio 575,90 KM.

Iz Saveza penzionera Federacije BiH u više su navrata istaknuli kako će od Vlade Federacije BiH tražiti izdvajanje dodatnih sredstava za penzionere kako bi se osigurao neki oblik pomoći ovoj populaciji.

Jedan od načina na koji bi se, prema njihovu mišljenju, moglo pomoći ovoj kategoriji stanovništva je osiguranje novca u federalnom budžetu za jednokratnu novčanu pomoć penzionerima.

Ističu kako bi najveći iznos pomoći trebao biti dodijeljen onima s najnižim primanjima, odnosno korisnicima minimalnih mirovina, dok bi oni s visokim i korisnici najviših mirovina bili izostavljeni iz ove pomoći.

Drugi način na koji se može pomoći ovoj populaciji je, kako smatraju u Savezu, povećanje iznosa najniže penzije, o čemu će također pokušati naći zajednički jezik s Vladom Federacije BiH.

Inače, prema podacima Zavoda za penziono i invalidsko osiguranje Federacije BiH, najniža penzija za februaru iznosila je 565,18 KM, a zajamčena 674,52 KM.

Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO (Službene novine 13/18) iznosi 2800 KM, dok najviša penzija ostvarena prema zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018. iznosi 2757,44 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za februaru bilo 364.249, iznosila je 710,64 KM.

Penzija za februar primilo je 446.659 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznosila su oko 285 miliona KM.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/eb37e261-6b93-43e4-a94b-54967d1d199eqsdf.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175530/poljoprivrednici-pozvani-da-se-ukljuce-u-javnu-raspravu-o-nacrtu-programa-novcan https://www.akta.ba/vijesti/bih/175530/poljoprivrednici-pozvani-da-se-ukljuce-u-javnu-raspravu-o-nacrtu-programa-novcan Poljoprivrednici pozvani da se uključe u javnu raspravu o nacrtu programa novčanih podrški Ministar Hrnjić je naglasio da su poljoprivredni proizvođači Kupresa povukli više od milion KM u odnosu na 2022. godinu. Tue, 19 Mar 2024 10:06:08 +0100 Vijesti Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćilo je da je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić sa predsjednicom Federacije Bosne i Hercegovine Lidijom Bradarom posjetio Općinu Kupres.  

Ministar Hrnjić je razgovarao sa načelnikom Kupresa Zdravkom Miočem, koji je goste upoznao s aktuelnim projektima na kojima radi ova lokalna zajednica, ali i sa problemima i izazovima s kojima se susreću stanovnici ove općine.

Tokom sastanka, ministar Hrnjić je naglasio da su poljoprivredni proizvođači Kupresa povukli više od milion KM u odnosu na 2022. godinu, odnosno da su tokom 2023. godine ostvarili novčane podrške od 3,2 miliona KM dominantno za proizvodnju u sistemu krava-tele u iznosu od 1,5 miliona KM.

"Pozivam poljoprivredne proizvođače da uzmu učešće u okviru javne rasprave o Nacrtu programa novčanih podrški za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2024. godinu koja će trajati do 22. marta. Poljoprivredni proizvođači Kupresa ukazali su na probleme s kojima se susreću u svom radu i mi trebamo sistemski pristupiti njihovom rješavanju. Upravo je jedan od načina i učešće kroz javne rasprave o sredstvima koja pripadaju poljoprivrednicima", kazao je ministar Hrnjić.

Federalni ministar je tom prilikom posjetio i poljoprivredne proizvođače koji su ostvarili značajnu novčanu podršku od Federalnog ministarstva u posljednje tri godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prenio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću. 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/38029a95-d34e-4258-b730-99342d08c010eee5111813.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175528/pogledajte-listu-60-artikala-koje-mozete-kupiti-po-zakljucanim-cijenama https://www.akta.ba/vijesti/bih/175528/pogledajte-listu-60-artikala-koje-mozete-kupiti-po-zakljucanim-cijenama Pogledajte listu 60 artikala koje možete kupiti po "zaključanim cijenama" Popis proizvoda sa sniženom i zaključanom cijenom proširen je sa 40 na 60 proizvoda. Tue, 19 Mar 2024 10:02:20 +0100 Vijesti Drugi val dobrovoljnog projekta Federalnog ministarstva trgovine, trgovaca, proizvođača, potrošača i sindikata ''Zaključavamo cijene'' poče je 15. marta počinje i trajat će do 16. juna ove godine.

Popis proizvoda sa sniženom i zaključanom cijenom proširen je sa 40 na 60 proizvoda.

U novi popis uvršteni su i proizvodi koje koriste oboljeli od celijakije i dijabetesa. Naime, na prijedlog udruženja ovih grupa, trgovci su izašli u susret i cijene za četiri proizvoda za poseban režim ishrane snizili su i zaključali u naredna tri mjeseca.

Na spisku od 60 artikala sa zaključanim cijenama su između ostalog: tjestenina, riža, mlijeko, brašno, pavlaka, kafa, deterdženti, pelene, sokovi, čokolada i drugo.

Za hljeb polubijeli (400 g) kupci će izdvojiti 1,65 KM, a za hljeb polubijeli (500 g), 1,75 KM. Čokolada košta 1,25 KM, 1 kg svježe piletine (pile) 6,50 KM, dok 350 g svježeg junećeg mljevenog mesa koša 6,35 KM.

U nastavku pogledajte lista 60 artikala koje možete kupiti po "zaključanim cijenama".

zaključavamo

 

zaključavamo

 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/bcc13116-f753-4653-8dc3-8e94e1bbce8fzakljucane-cijene.jpeg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175526/jedini-bh-grad-na-moru-sprema-se-za-ljetnu-sezonu-turiste-ocekuju-vece-cijene https://www.akta.ba/vijesti/bih/175526/jedini-bh-grad-na-moru-sprema-se-za-ljetnu-sezonu-turiste-ocekuju-vece-cijene Jedini bh. grad na moru sprema se za ljetnu sezonu: Turiste očekuju veće cijene Očekivanja su visoka, a kvalitetna usluga trebala bi doprinijeti većem broju gostiju. Tue, 19 Mar 2024 09:51:41 +0100 Vijesti Brojne goste i ove godine će dočekati više cijene, a hotelijeri i ugostitelji uveliko se pripremaju za predstojeću sezonu, piše Nova BH.

Očekivanja su visoka, a kvalitetna usluga trebala bi doprinijeti većem broju gostiju.

Domaći i strani turisti Neum vide kao lijepo ali i mirno mjesto za odmor. 

No, problem koji imaju turistički djelatnici u Neumu je nedostatak radne snage.

Pronalaženje i zadržavanje kvalitetnog radnika pravi je izazov.

Dragan Jerković, gradonačelnik Neuma, stava je da fokus treba biti u zapošljavanju radnika iz BiH.

Više u prilogu Nove BH.

 

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/b127bd91-42dd-4218-bced-a7a0b66d015aasdfg.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/pauza/zivot-i-zdravlje/175524/savladao-vas-je-proljetni-umor-evo-sta-je-najbolji-protuotrov-za-letargiju https://www.akta.ba/pauza/zivot-i-zdravlje/175524/savladao-vas-je-proljetni-umor-evo-sta-je-najbolji-protuotrov-za-letargiju Savladao vas je proljetni umor? Evo šta je najbolji protuotrov za letargiju Proljeće je tu, ali samo želite spavati? Tog osjećaja, poznatog kao proljetni umor, možete se riješiti zdravim načinom života, kažu stručnjaci. Tue, 19 Mar 2024 09:44:03 +0100 Pauza Proljeće je tu, ali samo želite spavati? Tog osjećaja, poznatog kao proljetni umor, možete se riješiti zdravim načinom života, kažu stručnjaci. Ptice cvrkuću, pčele zuje, šafrani proviruju, a tople zrake sunca miluju kožu. No, nisu svi euforični, neke muči proljetna letargija, odnosno proljetni umor.

“To je u osnovi proces prilagodbe tijela promjenjivom godišnjem dobu”, rekla je psihijatrica i psihoterapeutkinja Christa Roth-Sackenheim, potpredsjednica Profesionalne udruge njemačkih psihijatara (BVDP).

Naše je tijelo zimi u režimu štednje energije. Budući da obično provodimo manje vremena vani, malo sunčeve svjetlosti pada na našu kožu i mrežnicu, zbog čega naš mozak oslobađa više “hormona sna”, melatonina.

“Neki stručnjaci kažu da je ovo ostatak hibernacije”, rekla je Roth-Sackenheim.

proljece

Helmut Schatz, član izvršnog odbora Njemačkog društva za endokrinologiju (DGE), kaže da to nije zapravo “proljetni umor”, već da se lučenje melatonina mijenja zbog pomicanja sata unaprijed.

Bez obzira na to što se krilo iza proljetnog umora, Roth-Sackenheim kaže da je zdrav način života najbolji protuotrov. Savjetuje provođenje vremena vani, pijenje veće količine tekućine i konzumaciju što manje bijelog šećera.

Schatz preporučuje bavljenje sportom, šetnje i provođenje vremena u prirodi te u tom slučaju, kaže, nema potrebe za uzimanjem vitamina D kao dodatka prehrani.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/ef099ab3-da49-4c34-a8b5-efbf137402cfumor.jpg Pauza
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175522/otvorena-pitanja-da-li-je-kraj-arbitrazi-sa-slovencima-oko-te-ugljevik https://www.akta.ba/vijesti/bih/175522/otvorena-pitanja-da-li-je-kraj-arbitrazi-sa-slovencima-oko-te-ugljevik Otvorena pitanja: Da li je kraj arbitraži sa Slovencima oko TE Ugljevik? TE Ugljevik mora da plati odštetu od 67 miliona eura, plus kamatu od 58,2 miliona eura u korist Elektrogospodarstva Slovenije. Tue, 19 Mar 2024 09:33:27 +0100 Vijesti Nakon što je okončan arbitražni spor koji su Slovenci u Beogradu pokrenuli protiv Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik i Bosne i Hercegovine (BiH), odnosno posljedično protiv Republike Srpske (RS), ostalo je otvoreno pitanje da li je spor povoljno riješen po RS te šta je s kamatama i drugim sporom koji se vodi u Washingtonu.

Podsjećamo, Slovenci su pokrenuli dva spora tražeći ogromnu odštetu po osnovu prijeratnih ulaganja u termoelektranu (TE) Ugljevik.

Arbitražno vijeće u Beogradu presudilo je u korist Elektrogospodarstva Slovenije, kojem TE Ugljevik mora da plati odštetu od 67 miliona eura, plus kamatu od 58,2 miliona eura.

Dogovoreno je plaćanje odštete u ratama te isporuka trećine električne energije proizvedene u Ugljeviku.

Advokat Predrag Baroš za Bloomberg Adriju pojašnjava koje su posljedice odluke suda iz Beograda te koja su pitanja ostala otvorena, kao i da li je spor za RITE Ugljevik povoljno okončan za Republiku Srpsku, kako ističu u tom preduzeću.

"Odlukom Arbitražnog vijeća u Beogradu od 3. jula 2023. godine, RITE Ugljevik, odnosno tuženi MH Elektroprivreda Republike Srpske, ZP RITE Ugljevik, je obavezan da tužitelju Elektrogospodarstvu Slovenije isplati novčani iznos od 67 miliona eura, na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene 1/3 proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine, zajedno sa zateznom kamatom na navedeni iznos počev od 1. januara 2022. godine", kaže Baroš.

Pitanje kumulirane kamate za period od 12. juna 2011. do 31. decembra 2021. godine, kao i troškova arbitražnog postupka, ostavljeno je za drugu odluku Arbitražnog vijeća.

"Nismo u posjedu cjelokupnih informacija opisanog arbitražnog postupka, a vidljivo je da se odštetni zahtjev proteže do 31. decembra 2021. godine, iz čega proizilazi zaključak da su štetne posljedice nastupile i u 2022. i 2023. godini, kada takođe nije vršena isporuka električne energije tužitelju iz Slovenije", navodi Baroš.

Predrag Baroš (bblegal.ba)

Ono što je takođe vidljivo iz navedene arbitražne odluke, dodaje, jeste da ona ne nalaže isporuku 1/3 proizvedene električne energije za ubuduće.

"Međutim, iz informacija objavljenih u medijima proizilazi da je RITE Ugljevik nakon donošenja arbitražne odluke, pored obaveze plaćanja dosuđenog iznosa od 67 miliona eura, takođe prihvatio i obavezu isporuke 1/3 proizvedene električne energije Sloveniji, po cijeni koja je naknadno usaglašena", ističe Baroš.

Obaveza isporuke 1/3 proizvedene električne energije jeste logična posljedica donesene arbitražne odluke, dodaje.

"Međutim, ona je u gruboj koliziji sa zaključkom koji ukazuje na to da je spor sa Slovencima povoljno okončan po Republiku Srpsku", naglašava Baroš.

Informacije o drugom dijelu arbitražne odluke nisu isticane, a na zvaničnoj web stranici tužitelja iz Slovenije navodi se da je arbitražno vijeće u oktobru 2023. godine donijelo konačnu odluku kojom je tuženoj strani naložilo da na ime obračunatih kamata za period do 31. decembra 2021. godine izvrši isplatu novčanog iznosa od 58,2 miliona eura.

"Da li je arbitražni spor povoljno okončan po Republiku Srpsku? Možemo sumirati štetne posljedice djelimično okončanog arbitražnog spora. Sabiranjem iznosa dosuđenog arbitražnom odlukom iz jula od 67 miliona evra i iznosa dosuđenog arbitražnom odlukom iz oktobra od 58,2 miliona eura, dolazimo do iznosa od 125,2 miliona eura. I dalje ostaje dvogodišnji period koji obuhvata 2022. i 2023. godinu, za koji nije dosuđena naknada štete i pripadajuće kamate", kaže Baroš.

Pored toga, dodaje, Republika Srpska je prihvatila obavezu isporuke 1/3 proizvedene električne energije Sloveniji iz RITE Ugljevik.

"I dalje ostaje aktivna arbitraža pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Washingtonu", kaže.

"Da bi se mogao donijeti zaključak o težini štetnih posljedica, potrebno je pružiti malo više informacija o arbitražnim postupcima. Mnogi olako doživljavaju arbitražu, smatrajući da je veoma lako doći do arbitražne odluke, što naravno nije tačno. Arbitražni postupci su izuzetno komplikovani i složeni, traju veoma dug period, iziskuju veoma visoke, milionske troškove, na stotine utrošenih radnih sati i samim tim predstavljaju krajnju instancu, koja se pokreće samo u slučaju kada sporazum nije moguće postići na bilo koji drugi način", naglašava Baroš.

U arbitražnom postupku nije dovoljno samo angažovati i platiti određenu advokatsku kancelariju, dodaje i ističe da tužitelj ili tužena strana moraju da organizuju kontinuiranu saradnju s advokatima, neprestanu dostavu informacija i pojašnjenja.

"Zbog boljeg razumijevanja pravnog sistema, za sporove se uglavnom angažuje domaća advokatska kancelarija, zajedno s određenom međunarodnom kancelarijom specijalizovanom za arbitražne sporove. Potrebno je organizovati prevod cjelokupne dokumentacije, tj. na hiljade stranica dokaznih materijala, što sve zajedno postupak arbitraže čini izuzetno zahtjevnim, složenim i skupim", ističe on.

Upravo iz tog razloga prije pokretanja arbitraže uvijek postoji mogućnost postizanja sporazuma i tužitelj se prije pokretanja arbitraže redovno obraća zahtjevom za postizanje sporazuma, što je i jedan od preduslova za pokretanje ICSID arbitražnog postupka.

"U ovom slučaju sporazum je očigledno izostao. Arbitražna odluka je primorala RITE Ugljevik da vrši isporuku 1/3 proizvedene električne energije tužitelju iz Slovenije, po određenoj cijeni. Nije nam poznato da li se RITE Ugljevik prije pokretanja arbitražnog postupka ozbiljnije bavio pitanjem isporuke električne energije Sloveniji, ali s obzirom na pokrenutu arbitražu, neko je morao donijeti odluku prema kojoj zahtjev za isporuku električne energije nije osnovan", kaže Baroš.

Cijeneći donesenu arbitražnu odluku, zaključuje da je očigledno da arbitražni postupci zahtijevaju dosta ozbiljniji pristup, a ignorisanje opomene pred pokretanje arbitražnog postupka protiv Republike Srpske ili javnih preduzeća, trebalo bi da znači da postoji izuzetno čvrsta argumentacija na osnovu koje se s velikom dozom izvjesnosti može očekivati uspješno okončanje arbitražnog postupka, u slučaju da on bude pokrenut.

"Osim iznošenja u javnost tvrdnji o uspješnom okončanju arbitražnog spora, bilo bi dobro da RITE Ugljevik upozna javnost s prethodno provedenim analizama, na osnovu čega je donesena odluka o odbijanju zahtjeva za isporuku električne energije Sloveniji, što je uzrokovalo pokretanje arbitražnog postupka? Da li neko stoji iza navedene odluke? Ko je zapravo savjetovao RITE Ugljevik da odbije zahtjev za isporuku električne energije i da se upusti u arbitražu", poručuje Baroš.

U konkretnom slučaju, izostanak sporazumnog uređenja uzajamnih odnosa i odgađanje početka isporuke 1/3 proizvedene električne energije Sloveniji po određenoj cijeni, značilo je, prema Barošu, nastupanje brojnih štetnih posljedica koje su prethodno opisane, uz dodatne štetne posljedice koje će u određenom obimu gotovo sigurno nastupiti nakon potpunog okončanja arbitražnog postupka.

Sve to je vjetar u leđa za eventualne arbitražne postupke koji mogu uslijediti po osnovu spornih odnosa i određenih ulaganja u prijeratnom periodu.

"U potpunosti je začuđujući zaključak prema kojem je okončanje arbitražnog postupka na opisani način povoljno za Republiku Srpsku?! Ostaje nam da se nadamo da će Republika Srpska u predstojećem periodu dosta ozbiljnije pristupiti predmetnoj problematici, na način koji će zaista doprinijeti efikasnijem rješavanju sporova i izbjegavanju nastupanja štetnih posljedica", zaključuje Baroš.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/da8af3fb-3772-4407-9bc9-188222829487covvv.jpg Vijesti
https://www.akta.ba/kapital/izvjestaji/175518/pocetak-godine-donio-rast-plata-u-bih-koji-ce-se-nastaviti-do-kraja-2024 https://www.akta.ba/kapital/izvjestaji/175518/pocetak-godine-donio-rast-plata-u-bih-koji-ce-se-nastaviti-do-kraja-2024 Početak godine donio rast plata u BiH koji će se nastaviti do kraja 2024. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povećala je minimalnu neto platu za 2024. godinu na 619 KM s dosadašnjih 596 KM. Tue, 19 Mar 2024 09:32:41 +0100 Kapital Za razliku od kraja 2023. godine, kada je zabilježen nominalni i realni pad prosječne plate u Bosni i Hercegovini, početak 2024. donio je mjesečni i godišnji rast.

Prosječna neto plata u januaru iznosila je 1.328 KM, te je nominalno veća za 2,4 posto i realno za 2,2 posto u odnosu na decembar 2023.

U istom procentu je rasla i bruto plata koja je iznosila 2.052 KM.

Na godišnjem nivou, prosječna neto plata nominalno je viša za 9,9 posto i realno za 7,7 posto.

Prosječna bruto plata je u odnosu na januar 2023. godine nominalno viša za 10,3 posto i realno za 8,1 posto.

Podsjećanja radi, početak 2024. donio je i rast minimalnih plata u oba entiteta.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povećala je minimalnu neto platu za 2024. godinu na 619 KM s dosadašnjih 596 KM.

Minimalna plata je tako u 2024. veća za 3,85 posto ili u nominalnom iznosu za 23 KM u odnosu na 2023. godinu, kada je minimalna plata povećana za 9,85 posto.  

Uredbom je odlučeno i da poslodavci u FBiH imaju pravo da radnicima do 30. juna 2024. godine isplate dvije prosječne plate bez plaćanja poreza.

Što se tiče drugog entiteta - Vlada Republike Srpske je odlučila da najniža plata u ovom entitetu u 2024. iznosi 900 KM. 

Kao i prethodnih mjeseci, nije bilo promjene u pogledu djelatnosti s najvišim i najnižim prosječnim platama. 

Tako najviše zarađuju zaposleni u IT sektoru, finansijama i proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

S druge strane ljestvice su zaposleni u ugostiteljstvu i građevinarstvu, čija je prosječna neto plata još uvijek ispod 1.000 KM te slijede zaposleni u trgovini.

Na mjesečnom nivou, najveći nominalni rast prosječne plate zabilježen je u rudarstvu, zdravstvu i umjetnosti, zabavi i rekreaciji.

Najveći pad prosječne plate u januaru, a u poređenju s decembrom, zabilježen je u poslovanju nekretninama, finansijama i administrativnim djelatnostima.

U poređenju s januarom 2023., u svim djelatnostima je rasla prosječna plata, a najviše u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, rudarstvu i poljoprivredi, ribolovu i šumarstvu.  

Nedostatak radne snage i visoka inflacija temeljni su uzroci nastavka rasta plata radnika Adria regije u 2023.

Primanja su lani rasla po dvocifrenim stopama, a taj trend će se nastaviti i ove godine, doduše, nešto sporijim tempom, previđa Bloomberg Adria analitički tim u svojoj analizi.

"Slovenija konstantno prednjači po visini plata, ali vidimo određeno približavanje slovenskom nivou u ostatku regije. Naime, Srbija je uspjela ostvariti najveće dobitke u odnosu na slovenski nivo plata (s 34 posto u 2012. godini na 45 posto), dok je zamjetan porast zabilježen i u Sjevernoj Makedoniji (s 32 na 40 posto). To je bilo manje izraženo u Hrvatskoj i BiH (po dva postotna boda)", pojašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije.

Analitičari predviđaju da će se i u 2024. rast plata nastaviti, ali po nešto nižim stopama u poređenju s prethodnim godinama. Konkretnije, vide skok po srednjojednocifrenim brojkama.

"Ublažavanje inflatornih pritisaka umanjit će pregovaračku moć zaposlenika koji su već imali koristi od povećanja realnih plata zbog niže inflacije. Međutim, stalni nedostatak radne snage u Adria regiji nastavit će uticati na rast plata i očekujemo postupno usklađivanje plata s onima u Sloveniji", zaključuju u analizi.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/eeba435c-3f9b-499b-8a93-996d93d4d972covv.jpg Kapital
https://www.akta.ba/investicije/projekti/175523/steta-rijesit-cemo-svakodnevne-guzve-u-saobracaju https://www.akta.ba/investicije/projekti/175523/steta-rijesit-cemo-svakodnevne-guzve-u-saobracaju Šteta: Riješit ćemo svakodnevne gužve u saobraćaju Ministar Šteta je naveo kako se nazire kraj spajanja kružnog toka na IX transverzali. Tue, 19 Mar 2024 09:31:19 +0100 Investicije Kako napreduje izgradnja Devete transverzale, spajanje sa autoputem, izgradnja tunela Kobilja Glava, radovi na Prvo i Trinaestoj transverzali, kada će biti završen Igmanski put, da li izgradnja tramvajske pruge Ilidža - Hrasnica ide prema planu, kakav je plan rada na izgradnji trolejbuske mreže za Vogošću. Koji su još planovi za period do 2030. godine kada je u pitanju izgradnja saobraćajnica u Sarajevu, o gradskom autoputu, o važnosti javnog prevoza, za Novi dan govorio je ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta.

Ministar Šteta je naveo kako se nazire kraj spajanja kružnog toka na IX transverzali. Istaknuo je kako Deveta transverzala, zajedno sa njenim spojem na autoput je jedan od najvećih projekata cestovne infrastrukture Ministarstva saobraćaja i Vlade Kantona Sarajevo.

No, kako je kazao pokrenuto je niz projekata koji će biti jako značajni za građane Sarajeva.

“Saobraćajna infrastruktura se nije razvijala onako kako se trebala razvijati. Broj registrovanih automobila samo raste i onda imamo konstantne gužve u saobraćaju. Pokrenuli smo niz projekata i svi su nam jednako bitni. Moram da kažem da većina projekata bi trebala da bude gotova do kraje ove godine”, naveo je Šteta.

Dodao je da će završetak radova na Devetoj transverzali biti od velikog značaja za rasterećenje saobraćaja i sigurnost u saobraćaju.

“Naši građani koji izlaze ili ulaze u Sarajevo moći će tom putanjom. To je negdje naš plan”.

No, kada je riječ o javnom prijevozu kazao je da se i tu radi niz projekata.

“Projekte smo krenuli i sa javnim prijevozom, potom i sa rekonstrukcijom saobraćajnica. Gradimo novu prugu do Hrasnice, kupili smo nove tramvaje. Cilj da građani imaju tačan red vožnje i da time smanjimo gužve u saobraćaju. Trenutno imamo 70 posto više korištenja trolejbusa nego što je to bilo. Želimo da vratimo građanima mogućnost da tramvajem mogu najbrže da stignu do odredišta. Tramvaj imaju svoju rutu u kojoj nema saobraćaja, izuzev dijela na Marin Dvoru. Očekujemo da ćemo smanjiti gužve u narednom periodu. Također, jedan od ključnih problema je i funkcioniranje semafora. Naime, nama semafor funkcionira na isti način i kada je velika gužva i kada nije. Sada to više neće biti tako. Ono što policija radi na terenu, sada će raditi semafori”, pojasnio je ministar saobraćaja KS.

Još jednom je istaknuo kako žele građanima dati alternative i ubrzati saobraćajnice.

“Cilj je da građani povoljnije i brže koriste javni prijevoz. U toku ovog mjeseca će biti skeniranje svih saobraćajnica”, kazao je Šteta.

Osvrnuo se i na gradnju trolejbuske pruge do Vogošće.

“Počeli smo sa radovima, rok je 12 mjeseci. Po dinamici koja ide imat ćemo određene izazove u regulaciji saobraćaja. To je nafrekventnija ulica. Do početka iduće godine bi trebala da bude gotova i da krene voziti nakon toliko godine od Trga Austrije do Vogošće i od Otoke do Vogošće”, istaknuo je Šteta.

No, na pitanje zašto sve ovo nije funkcionisalo godinama unazad, Šteta je kazao:

“Ne znam i iskreno nije mi jasno zašto nije funkcionisalo. Novca se uvijek može pronaći. Radi se o kreditnim sredstvima, koja imaju niske kamatne stope. Budžetska sredstva ne treba na to trošiti. Ne možete planirati infrastrukturu na dvije-tri godine. Dosta stvari ne ovisi o Ministarstvu saobraćaja, ima tu više institucija uključenih kao i izvođača. Dosta stvari je promijenilo tok stvari, ali nikada nismo odustali od projekata. Do 2025. godine ćemo sve osnovno imati posloženo. Svi veliki projekti bi trebali od prvog do trećeg kvarala iduće godine bi trebali biti završeni. Završeni kako bi ih građani mogli koristiti”, naveo je, a zatim dodao:

“Do 2025. godine bi trebale imati nove saobraćajnice, potom od trolejbuska linija do Vogošće… Najveći problem je nedostatak radne snage, sve je to veći problem. Društvo u BiH sa tim će imati veliki problem i izazove, ali to su izazovi današnjice čitavog svijeta. Znamo šta smo pokrenuli i šta su nam ciljevi, ispunit ćemo šta smo obećali građanima.”

Adnan Šteta je kazao kako se trenutno rade projekti koji su projektovani prije 50 godina.

“No, sve je to sastavni dio našeg posla. Nismo puno u medijima, ali radimo vrijedno. Bit će završena i Prva transverzala od Šipa do Hotonja, ali od Tehničke škole prema Šipu tu nemamo građevinsku dozvolu. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nam donose probleme, i zbog toga idu neke stvari tromo. Najveći problem je rješavanje dokumentacije. Saradnja ime, novca se može pronaći. Tramvajska pruga prema Hrasnici se radi intenzivno. Projekat je dosta star, bilo je određenih korekcija. Sve smo to riješili i pratimo svakodnevno dinamiku na mnogim projektima. Planiramo gradnju žičare do Igmana, kao i tramvajsku prugu prema Dobrinji i Šipu”, zaključio je Šteta za N1.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/9afed0a8-6338-482e-90aa-3e3c4bf08f24stetaa.jpg Investicije
https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/175520/maglajka-nermina-hadzic-ponosno-sjedi-za-volanom-autobusa https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/175520/maglajka-nermina-hadzic-ponosno-sjedi-za-volanom-autobusa Maglajka Nermina Hadžić ponosno sjedi za volanom autobusa Cijelo djetinjstvo provela sam igrajući se na autobuskoj stanici. Tue, 19 Mar 2024 09:15:11 +0100 Ličnosti Maglajka Nermina Hadžić dokaz je da ništa nije nemoguće ako je ljubav posrijedi. Nermina, naime, uz sve obaveze u firmi koja se bavi prijevozom putnika, između ostalog, vozi i autobus na nekoliko linija na području općine Maglaj, što je vrlo rijetka slika na našim putevima. Samo za naš list Nermina govori kako se rodila neobična ljubav prema vožnji autobusa te predrasudama koje postoje kad je riječ o ženama za volanom.

Krajnji cilj

"Moji roditelji u vlasništvu imaju prijevozničku firmu i nekako sam uz to i ja odrastala, cijelo djetinjstvo provela sam igrajući se na autobuskoj stanici i tako je rasla moja ljubav prema autobusima. Što se tiče vožnje autobusa, to je nešto što se ne može opisati riječima, dovoljno je reći da ništa nije teško kad nešto voliš", kazala nam je Hadžić.

Prije nego što je sjela za volan autobusa, Nermina se školovala i educirala za instruktoricu vožnje te se i time bavila.

"Pet godina radila sam kao instruktor vožnje. Licencirani sam instruktor vožnje većine kategorija, a trenutno radim na stanici tehničkog pregleda kao licencirani kontrolor. Moj krajnji cilj je da nastavim porodičnu tradiciju", dodala je Hadžić.

nermina hadzic

Podrška porodice

Hadžić ističe kako je nailazila na predrasude, ali ih je sve brzo razbila.

"Neki ljudi su skloni predrasudama, ali ne treba gubiti nadu da ću biti shvaćena. Ljudi nekad osuđuju kad za volanom vide ženu. S obzirom na to da sam sitna, nekad se pitaju da li sam punoljetna, ali čim krenemo, sve to prestane i obično mi na kraju vožnje čestitaju. Najviše su skeptična djeca kad dođem po njih pred školu. Znaju se malo buniti, kao plaše se jer ih žena vozi, dok stariji znaju da se moraju voziti, tako da nema s njima problema", istakla je Nermina.

Hadžić je imala raznih izazova na putu do razbijanja straha, vozila je i noćne linije, radnike iz fabrike papira.

"Za tremu nemam vremena, takav je posao, kad dobijemo raspored, svako ima svoj zadatak koji mora odraditi. U početku je, naravno, bilo malo straha, znala sam voziti kad su loše vremenske prilike, ali sve se to prebrodi i služi kao dobro iskustvo. Kad imaš podršku porodice, sve je lakše. Svima bih poručila da rade ono što vole, a ne ono što moraju", zaključila je Hadžić.

Najveća želja

"Najveća želja mi je da svoju kćerku Rejhanu odvezem na maturalnu ekskurziju jednog dana. Naravno, to je neka moja želja, ali, naravno, kad dođe vrijeme za to, uvažit će se želja moga djeteta", dodala je Hadžić.

Mislim da u današnje vrijeme posla ima, samo zavisi koliko smo voljni i sposobni, rekla je.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/b5de4bb6-4169-47ae-b231-eb4037c2753dmaglajka.jpeg Ličnosti
https://www.akta.ba/investicije/projekti/175519/u-crnoj-gori-otvoren-tunel-klisura-gradila-ga-bh-firma https://www.akta.ba/investicije/projekti/175519/u-crnoj-gori-otvoren-tunel-klisura-gradila-ga-bh-firma U Crnoj Gori otvoren tunel Klisura, gradila ga bh. firma Dionicu i tunel obišli su predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i saradnici. Tue, 19 Mar 2024 08:59:22 +0100 Investicije Put Jezerine – Lubnice, dug 15 kilometara i tunel Klisura od 2,8 kilometara koji je gradila bh. firma Euro-Asfalt jučer su probno otvoreni za saobraćaj. 

Dionicu i tunel obišli su predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i saradnici.

"Veliko je je zadovoljstvo da ovaj dugoiščekivani projekat danas puštamo u probni rad. Pristupni putevi lokalni nisu na zavidnom nivou, međutim, radićemo na tome narednih mjeseci. Najbitnije je da je put, od Berana i vasojevićkog kraja, prema ostatku Crne Gore, to jest, Podgorici, skraćen za 30-40 minuta. To je velika i jako bitna vijest za ovaj kraj", kazao je Spajić.

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović je rekao da su se radom komisije za tehnički prijem radova stekli uslovi da se od inspekcijskih organa dobiju rješenja o probnom radu puta od Jezerina do Lubnica i tunela Klisura.

"Radi se o dionici dugoj 15 kilometara, koju čini tunel dužine 2,8 kilometara. Ovo je izuzetno značajan objekat, koji skraćuje put od Berana do Kolašin za 40 kilometara. S obzirom da se radi o probnom radu, saobraćaj nije dozvoljen za teretna vozila i vozila za prevoz opasnih materija. Uložićemo veliki napor da što prije dobijemo upotrebnu dozvolu", kazao je Vuksanović.

Režim probnog rada podrazumijeva da će saobraćaj biti omogućen svakim danom u periodu od sedam do 18 sati.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/2b84d040-dc4d-4660-a1a3-d88bd76d3bafcapturecdss.jpg Investicije
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175517/policija-brcko-distrikta-u-prosloj-godini-oduzela-50-komada-razlicitog-oruzja https://www.akta.ba/vijesti/bih/175517/policija-brcko-distrikta-u-prosloj-godini-oduzela-50-komada-razlicitog-oruzja Policija Brčko distrikta u prošloj godini oduzela 50 komada različitog oružja U toku su aktivnosti na kontroli i provjeri smještaja i skladištenja vatrenog oružja svih vlasnika legalnog oružja na području Brčko distrikta BiH. Tue, 19 Mar 2024 08:51:35 +0100 Vijesti U toku su aktivnosti na kontroli i provjeri smještaja i skladištenja vatrenog oružja svih vlasnika legalnog oružja na području Brčko distrikta BiH.

Policija Brčko distrikta oduzela je u prošloj godini 50 komada različitog oružja od čega je znatan dio nelegalan.

"Oduzeto je 16 gasnih pištolja, 16 pištolja, dva revolvera, osam lovačkih pušaka, dva karabina, pet komada hladnog oružja i jedna malokalibarska puška, dok je uništeno 59 komada koje je oduzeto u upravnom postupku, dobrovoljno predato oružje i oružje zaostalo iz rata", rekla je portparol Policije Brčko distrikta BiH Dževida Hukičević.

Prema njenim riječima, prošle godine su građani prijavili 183 komada startnih pištolja, a prema Zakonu o oružju i municiji ovi pištolji spadaju u oružje kategorije za koje nije potrebno odobrenje, nego samo prijava.

"Fizičko i pravno lice koje posjeduje minsko-eksplozivna sredstva, oružje i municiju koja je zaostala iz ratnog perioda, a koja su zakonom zabranjena, može ih dobrovoljno prijaviti rade predaje policiji. Ukoliko prije dobrovoljne predaje protiv osobe nije pokrenut krivični postupak zbog nedozvoljenog držanja oružja, postupak se neće pokrenuti", dodala je Hukičević te pozvala građane da iskoriste ovu mogućnost.

Ističe također da Policija Brčko distrikta BiH kontinuirano provodi preventivne aktivnosti kao što je nedavno održana kampanja Razvojnog programa Ujedinjenih nacija pod nazivom "Poštuj život, ne oružje“ koju u BiH zajednički s policijskim upravama provodi Ured Europske unije u BiH, te Ambasada Švedske.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/cc8c7585-4dae-44f8-aa95-8b6287a86cddpistolj.jpeg Vijesti
https://www.akta.ba/vijesti/bih/175515/rekordna-godina-iza-elektroprivrede-rs-dobit-od-skoro-145-miliona-km https://www.akta.ba/vijesti/bih/175515/rekordna-godina-iza-elektroprivrede-rs-dobit-od-skoro-145-miliona-km Rekordna godina iza Elektroprivrede RS: Dobit od skoro 145 miliona KM Rekordnu dobit pratilo niz pozitivnih okolnosti, poput hidrološke situacije, dobar i stabilan rad termoelektrana. Tue, 19 Mar 2024 08:40:05 +0100 Vijesti Elektroprivreda Republike Srpske je stabilan i napredan sistem koji je u prošloj 2023. godini ostvarila dobit od 144 miliona i 857 hiljada maraka, što je rekordna dobit u njenom poslovanju od tri decenije postojanja, a pratili su je i vrlo pozitivni pravni, tehnički i investiciono-razvojni segmenti, kao i stabilnost u snabdijevanju električnom energijom kupaca u Republici Srpskoj i van nje, dok su, istovremeno, odgovorni učinili sve da struja ne poskupi ni u tekućoj godini.

Ovo je zaključeno na godišnjoj konferenciji za novinare Elektroprivrede, čiji je generalni direktor Luka Petrović naglasio da je rekordnu dobit pratilo niz pozitivnih okolnosti, poput hidrološke situacije, dobar i stabilan rad termoelektrana, dodajući da se već sada zna da tekuća godina neće biti takva.

"Sa sigurnošću možemo da potvrdimo da u 2024. godini poslovanje neće biti kao u 2023. iz razloga što su već vidljivi padovi cijena na spoljnom tržištu, berzama, ali su pali i naši prihodi iz izvozne cijene, a imamo i visoke cijene u termoelektranama, oko 60 eura, ali i trećinom struje iz Ugljevika ne možemo raspolagati da je uklopimo u našu fleksibilnost, jer ona ide Slovencima po nešto nižoj cijeni od one koju mi plaćamo Ugljeviku", pojasnio je Petrović, napominjući da su sredstva iz dobiti dobrim dijelom uložena u investicije.

Napominjući da je "Elektroprivreda RS" jedina na Balkanu sa velikim brojem započetih investicija u javnim preduzećima, on je precizirao da je zatvorena finansijska konstrukcija kreditnog aranžmana HE Dabar putem udjela akcija Vlade RS u HET-u sa 86,4%, pa je ova firma injektirala u Dabar 92,8 miliona maraka, čime je plaćen avans kineskom izvođaču i osiguranje kreditnog osiguranja, ali će ovaj kompleksni projekat u konačnici davati oko 80 miliona maraka prihoda godišnje po trenutnim cijenama.

Drugi projekat je HE Mrsovo, a turskoj firmi koja će ga graditi po sistemu "ključ u ruke" isplaćeno je već 20% avansa, od ugovora od nešto više od 98 miliona evra, dok je 69 miliona maraca uloženo u postrojenje za prečišćavanje uglja takozvanim iks rej zracima, sa više od dva miliona čelika u sistemu, čime će se povećati snaga TE Gacko  i dati dodtnu proizvodnju, odnosno dobit.

Govoreći o sporovima sa Hrvatskom elektroprivredom vezanim za HE Dubrovnik i TE Gacko, Petrović je odlučan:

"Ne može se prebiti, jer se zna šta je RiTe Gacko, a šta hidrosistem Trebišnjice, jer su u Gacku u ranijem sistemu, bila udružena sredstva dvije elektroprivrede, gdje je trećinu sredstava dala Hrvatska elektroprivreda i očekuje da im se do kraja radnog vijeka objekta isplaćuje ta trećina po cijeni struje proizvedene u Gacku koja je sada 56 evra po megavatu, ali se treba dogovoriti i o potencijalima i potrebama ulaganja u taj objekat. Sa druge strane, u HE Dubrovnik je HEP jednostrano promijenio i priključio jedan agregat na svoju prenosnu mrežu, iako su samo u prvoj fazi izgrađena dva agregata HET-a 1 i dva HE Dubrovnik, gdje je dogovoreno da proizvodnja sa ova 4 agregata ide u promjeru 78% za našu i 22% za njihovu stranu, a svako održava svoje pogone, ali su oni, kada se to sabere, uzeli cijelih 50% Dubrovnika, a ne uzimaju iz HET-a, što nama ne ide u korist jer je to 13 do 15% više energije za njih u odnosu na nas", objasnio je Petrović.

To praktično znači da je HEP uzeo našoj elektroprivredi više od 7 terabat časova električne energije, što je po današnjim cijenama milijardu maraka koje Republika Srpska potražuje, a HEP ima pravo na trećinu struje u Gacku, tako da je već pripremljena inicijativa za mirno rješavanje spora, iaku su ovo dvije odvojene teme.

"Ostvarenje plana ERS u prošloj godini od 5,688, 85 gigavat sati električne energije od planiranih oko 5.600", potvrdio je i izvršni direktor za tehničke poslove ERS Ivan Koprivica, napominjući da se od ukupne proizvodnje koristi oko 4.000 gigavat sati za stanovništvo i privredu, pa im je oko 1.600 gigavat sati ostalo za izvoz, ali i oko 300 gigavat sati daju Brčko distriktu, u čemu bi trebala učestvovati i Federacija BiH, ali oni to ignorišu.

]]>
https://www.akta.ba/resources/Article/LargeImages/3fea4444-f95e-4dfd-b3cb-4d76bfb4799fertg.jpg Vijesti