"Korijeni" razvijaju rodnu grudu

U vrijeme kada sve veći broj mlađih građana napušta RS i odlazi u inostranstvo, grupa pet mladih osoba iz Ugljevika odlučila je da se okupi i oformi Poljoprivrednu zadrugu "Korijeni" sa ciljem stvaranja boljih uslova za lokalne poljoprivrednike.

Ivana Kojić, Nataša Rikić, Dževid Ahmetović, Ahmed Čolić i Aleksandar Krstić mladi su ljudi koji se već godinama bave proizvodnjom poljoprivrednih dobara te su se odlučili udružiti i oformiti poljoprivrednu zadrugu u svom rodnom kraju.

Kako za "Nezavisne" ističe Aleksandar Krstić, inicijator ideje i direktor zadruge "Korijeni", ideja je bila da se udruže manja poljoprivredna gazdinstva sa prostora Ugljevika za adekvatan i poboljšan plasman poljoprivrednih proizvoda, primarno voća, na tržištu.

"Činjenica je da je sve manji broj malih poljoprivrednih gazdinstava i da se ona vremenom gase, s obzirom na povećanje državnih nameta iz godine u godinu", kazao je Krstić.

Dodao je da njih nekoliko i dalje ima gazdinstva te da žele da se razvijaju, a on je nakon završenih studija prava odlučio da se vrati u rodni Ugljevik i živi od poljoprivredne djelatnosti.

"Sve je samo stvar volje. Odlučio sam da ostanem u RS iz privatnih razloga, zbog porodice, moj otac i djed su život položili za Srpsku. Želim da RS živi, ali na pošten način, u saradnji sa svim drugim narodima i našim komšijama", ispričao je Krstić te dodao da su članovi zadruge različitih etničkih pripadnosti, da rade i žive u miru i slozi, i jedino im je bitno da rade, stvaraju i da neko vrednuje njihov rad.

Kazao je da je još 2015. godine podigao prve zasade, a da sada ima preko pola hektara kruške viljamovke.

"Do kraja godine planiram da podignem još jedan voćnjak", rekao je Krstić, dodajući da su vjetar u leđa na samom početku osnivanja zadruge dobili nakon što su se prijavili na javni poziv Fondacije "Mozaik", takmičenje "Laboratorija mira", na kojem su pobijedili, a dio sredstava su dobili i od Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Krstić je kazao da su skoro nabavili i mehanizaciju, jer su se voćnjaci, po svim svjetskim standardima, do sada održavali bez poljoprivredne mehanizacije.

"Planiramo da nađemo i adekvatnu parcelu gdje bismo podigli voćne zasade na najmanje jednom hektaru. Ta parcela bi trebalo da bude blizu područja gdje planiramo smjestiti otkupnu stanicu", rekao je Krstić.

Dodao je da se bave i uslužnim djelatnostima, kao što su zaštita bilja, malčiranje, oranje, frezanje, sadnjom i orezivanjem voća, održavanjem zelenih površina te izradom turističkog mobilijara, što im daje dodatna sredstva da bi bili održivi.

Njegov kolega Ahmed Čolić za "Nezavisne" je rekao da je Ugljevik uvijek bio kraj u kojem su postojale mnoge poljoprivredne zadruge, a da ih je sada sve manje.

"Ideja zadruge "Korijeni" nije samo dobit, već i pomoć zajednici. U današnje vrijeme u seoskim sredinama sve je manje mlađih ljudi koji se bave poljoprivredom", rekao je Čolić.

Dodao je da upravo takvim mladim ljudima koji žele da se bave poljoprivrednom i ostanu na svojim ognjištima žele da pomognu time što će im pokazati mogućnosti koje imaju te da planiraju raditi i edukacije.

"Pokazalo se da sistem bolje poznaje potrebe zadruga u odnosu na potrebe pojedinačnih poljoprivrednih proizvođača. Mi smo i neki vid servisa za poljoprivrednike", zaključio je Čolić.