"Kralj mesa" kupio zemljište od Moralića i preuzeo hrvatsku poljoprivredu

20.12.2018. 12:34 / Izvor: Akta.ba
'Kralj mesa' kupio zemljište od Moralića i preuzeo hrvatsku poljoprivredu

Matijević je kazao kako u Hrvatskoj pravo na subvencije ima svaki vlasnik poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na površine koje obrađuje.

Predrag Matijević, kralj mesa, kako ga u susjednoj Srbiji zovu, najveći je privatni vlasnik poljoprivredne površine u Hrvatskoj. Nakon što je preuzeo zadruge Jankovci i Negoslavci od Envera Moralića s ukupno 1500 hektara zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji kazao je:

"Prvi sam srpski biznismen koji je kupio poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj i ujedno najveći vlasnik oranica u toj zemlji. Ima hrvatskih kompanija koje obrađuju znatno veće površine, ali ih uzimaju u zakup, nemaju ih u vlasništvu". Upravo zbog toga se u Srbiji ovih dana digla prašina jer Matijević tamo drži gotovo 32.000 hektara.

"Srpski zemljoposjednici danas imaju više zemlje nego što su je u Vojvodini zajedno imale porodice Dunđerski, Kotek i Fernbach uoči Drugog svjetskog rata", piše Blic u tiskanom izdanju od ponedjeljka. 

Okrupnjavanje poljoprivrednih površina može pomoći kompanijama da po nižoj cijeni proizvode veće količine usjeva i uzgajaju više stoke, ali isto tako može donijeti monopolizaciju ili kartelizaciju. U takvoj situaciji nestaje konkurencija između kompanija pa se, generalno govoreći, podižu cijene i smanjuje kvaliteta. 

"Hrvatska je po bogatstvu tek pretposljednja zemlja Europske Unije, ali je i pored toga u znatno boljoj poziciji nego Srbija pa su samim tim i uvjeti za poslovanje poljoprivrednika u Hrvatskoj mnogo bolji", rekao je Matijević za poljoprivredni portal AgroFin. Možda će na prvi pogled izgledati kao da Matijević žali što ne može vrhunski proizvod lakše plasirati na tržište Europske unije, pravi odgovor leži u poticajima. Matijević je kazao kako u Hrvatskoj pravo na subvencije ima svaki vlasnik poljoprivrednog zemljišta, bez obzira na površine koje obrađuje, a i subvencije su, kaže, puno veće nego u Srbiji.

"Trenutno je, kada se usporedi s Hrvatskom, u Srbiji samo radna snaga jeftinija. Ni ta razlika, međutim, nije tako velika da bi mogla pokriti ostale benefite u Hrvatskoj. Čak je i zemljište u Srbiji skuplje nego u Hrvatskoj, i to za dvije do tri hiljade eura po hektaru", naveo je Petar Matijević, a prenio B92 prije nekoliko mjeseci. Nakon preuzimanja ranije spomenutih zadruga će iskreno ispričati da se odlučio na kupnju većinom zbog emocija. "Ta je kupnja najvećim dijelom rezultat emocija, a tek manjim dijelom potrebe posla. Odrastao sam u blizini te zemlje, a kupnjom tih zadruga ponovno sam vratio nekada zemlju mojega oca. To mi je satisfakcija. Drugi je razlog to što se želim oprobati i na tržištu koje je razvijenije i uređenije od srbijanskoga. Pri tome se ne smije zaboraviti da je Hrvatska članica Europske unije i da sama ta činjenica donosi niz drugih mogućnosti koje su mi do sada bile nedostupne", ispričao je Matijević za Večernji list. 

Rođen u Kninu, odrastao kraj Vinkovaca, srednju školu je završio u Zagrebu gdje je stekao prvi značajniji novac. U Hrvatsku je, piše Večernji, donio prve poker-aparate, radio je devizama, a imao je i dva lokala koja su odlično poslovala. Početkom devedesetih odselio se iz Zagreba.

"Sada mislim da nisam morao napustiti Zagreb i Hrvatsku. Imao sam neke telefonske prijetnje, a i kuća mi je minirana. Pokazalo se da ju je minirao nekakav kriminalac koji je poslije poginuo. Ipak, početkom septembra napustio sam Hrvatsku i preselio se u Novi Sad", otkrio je on u razgovoru za Večernji. Ni u Srbiji nije mogao proći bez prijetnji kriminalaca, a najgore je bilo početkom dvijehiljadite kada su mu oteli sina Bojana. Bojan je iz Novog Sada prebačen u Crnu Goru, zatim u Albaniju, a poslije tri dana je pušten na granici sa Albanijom, kada je Petar platio 980.000 maraka. Kriminalna grupa je ubrzo uhapšena, opisao je svojevremeno Blic. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti