takse

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Taksa na istaknutu firmu se i dalje plaća u svim gradovima osim Sarajeva

Taksa na istaknutu firmu se u Kantonu Sarajevu od prošle godine ne plaća, dok je ona i dalje na snazi u drugim kantonima FBiH.

20.01.2022. 13:48 / Izvor: Akta.ba

Taksa na istaknutu firmu se u Kantonu Sarajevu od prošle godine ne plaća, dok je ona i dalje na snazi u drugim kantonima FBiH.

Knjigovođe se slažu da bi ukidanje takse na istaknutu firmu pomoglo firmama i obrtima, kao i privredi u BiH.

"Komunalne takse na istaknutu firmu u svim gradovima i općinama u FBiH su isključivo općinski prihod i kao takvi nisu jedinstveni, kako po iznosima, tako i osnovi po kojoj se ista obračunava. Ovo samo po sebi predstavlja svojevrstan problem, obzirom da ove takse spadaju u parafiskalne namete privredi, možda nekad neopravdane i nepravedne, jer znaju biti iznimno visoke, a s druge strane firme ne dobijaju ništa zauzvrat kao protuuslugu od općina", pojasnili su iz AESC d.o.o firme za računovodstvo Zenica.


"Smatram da bi se ukidanjem takse na istaknute firme pomoglo oporavku privrede u BiH, ali i njenim privrednicima i obrtnicima", kazala je Nafka Šišič, knjigovođa iz Velike Kladuše.

Taksa se plaća u Tuzli, Mostaru, Velikoj Kladuši, Travniku kao i mnogim drugim gradovima.

"Što se tiče Taksi na istaknute firme složio bih se da takse podijelimo po djelatnostima, kladionice, prodavnice alkoholnih pića, cigareta, noćni klubovi i slično treba biti 1 % ukupnog prihoda, ostale takse odrediti u fiksnom iznosu na osnovu neke analize po djelatnostima. Isto tako nadležni treba da obrazlože gdje se troše te takse i da li se time poboljšavaju bilo kakvi uslovi vezani za poslovanje", naglasili su iz Birrah d.o.o firme računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga, i dodali da se u TK takse donose na opštinskom nivou i različito od opštine do opštine.

"Na primjer u Tuzli taksa je 200 KM za pravna lica, 60 KM za TR, 40 KM ostali obrti, 100 KM ordinacije i slično", pojasnili su.

Presuda Ustavnog Suda FBiH

Naime, Ustavni sud FBiH je prošle godine donio presudu vezano za komunalne takse u Kantonu Sarajevu i proglasio je neustavnom.

"Osporena odredba Zakona i osporena odredba Odluke nisu u saglasnosti sa članom II.A.2. (1) c) Ustava FBiH kojim je propisano, da sva lica na teritoriju FBiH uživaju pravo na jednakost pred zakonom", stoji u presudi.

Iz AESC d.o.o su naglasili da smatraju da bi se odluka Ustavnog suda trebala proširiti na sve općine i gradove. 

"Vezano za navedenu presudu koju je donio Federalni Ustavni sud, smatram da bi se ista trebala proširiti na sve općine i gradove u Federaciji BiH, obzirom da praksa određivanja visine komunalne takse u mnogima od njih kao kriterij osim lokacije upravo uzima i djelatnost kojom se neka firma bavi, kao i druge kriterije. Ukoliko dođe do toga da se takse na firmu ne ukinu na nivou svih općina u FBiH, dovodi se u pitanje pravo na jednakost pred zakonom koja je zagarantovana Ustavom Federacije BiH. Donekle pozitivan primjer je Grad Zenica koja kao kriterij za visinu takse na firmu uzima lokaciju, te veličinu pravnog lica i dodatno pravnu formu, što je po mom mišljenju jedna od spornih stavki. Kažem donekle pozitivan, jer se uz gradske zone dodaju izuzeci grupisani po djelatnosti bez obzira na prethodne kriterije kao što su lutrije, kladionice, banke, hoteli, noćni klubovi i sl", rekli su. 


Drugi primjer je Općina Kakanj koja ima mnogo više kriterija za određivanje visine takse na firmu, kao što su lokacija, veličina objekta, pravni status, broj zaposlenih, ostvareni promet i profit.

"Ovaj primjer je jako loš, jer u neravnopravan položaj stavlja firme koje zbog takvih, nazvao ih loših, odluka općinskih i gradskih vijeća, a koje zbog toga sastavljaju kraj s krajem ili im je, u najmanju ruku, otežano poslovanje. Obzirom da ovo nije unificiran parafiskalni namet, te se tretira različito u različitim općinskim jedinicama u FBiH, što skoro u svim slučajevima dovodi do kršenja Ustava FBiH, svakako da postoji obaveza da se pred Ustavni Sud FBiH stavi na zadatak da ove odluke budu ukinute. Iskreno, pesimističan sam po pitanju toga da će se takse na firmu u potpunosti ukinuti, jer općine imaju pravo na njih, samo je pitanje kriterija kojim će se definisati visina tih namet, te da se ispoštuje Ustavno pravo jednakosti svih lica pred zakonom", objasnili su iz AESC d.o.o Zenica. 

Kladionica tužila i dobila spor

Poznato je da je kladionica "Sport plus" d.o.o. Novi Travnik" Tužila Federalno ministarstvo finansija zbog uvođenja komunalne takse i kladionica je dobila ovaj spor.

"Ustavni sud Federacije je utvrdio da je u konkretnom slučaju, osporenom Odlukom u članu 2. dijelu Tarifnog broja 1. propisana visina godišnje takse od rednog broja 1. do 53., u iznosima od 50,00 KM do 10.000,00 KM i to za svaku istaknutu firmu, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama, objektima i slično, kojim se označava da određena pravna ili fizička osoba obavlja registrovanu poslovnu djelatnost ili zanimanje, koja se plaća prema djelatnostima kojima se bavi obaveznik takse a koju obavlja na području Opštine Fojnica, a ne i prema drugim relevantnim kriterijima kao što su područje opštine ili grada na kojem je firma istaknuta, veličina istaknute firme (npr. svijetleća reklama), ili kriterija akumulativne ili niskoakumulativne djelatnosti i sl. Kriterijima", stoji u presudi Ustavnog suda FBiH.

Postavlja se pitanje da li presuda Ustavnog suda znači da se ove osporene odredbe zakona više ne mogu primjenjivati jer kako smo imali priliku vidjeti one se naplaćuju u svim drugim gradovima osim Sarajeva. 

"Ustavni sud kada donese odluku ukoliko utvrdi da je određena apelacija prihvatljiva ostavi rok u kojem su dužne vlasti da urede propise odnosno da ga usklade sa odlukom Ustavnog suda", objasnio je advokat Sulejman Hadžibegović.

E.S

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti