Veliki trgovački centri gutaju male radnje

Vijesti

Veliki trgovački centri gutaju male radnje

28.01.2009. 14:30 / Izvor: Nezavisne novine

U Banjoj Luci je u posljednja tri mjeseca prošle godine odjavljeno 317 radnji različitih djelatnosti, a osnovni razlog tome je uvođenje fiskalizacije i masovnija pojava velikih tržnih centara.

U prvih 18 dana decembra odjavljena je 61, a u cijeloj 2008. godini 670 registrovanih radnji.

U Odjeljenju za privredu Administrativne službe grada kažu da je u proteklih nekoliko mjeseci povećan broj odjava, ali da ne znaju razloge, jer stranke prilikom podnošenja zahtjeva nisu dužne navesti razlog.

"U posljednje vrijeme jeste povećano odjavljivanje radnji. Mislim da fiskalizacija, iako doprinosi tome, nije jedini razlog, jer su ljudi samo u prvi mah odjavljivali radnje zbog straha i pogrešnog informisanja o procesu fiskalizacije. U narednom periodu očekujemo stagnaciju odjava radnji, a i oni koji su ih odjavili zbog fiskalnih kasa očekujemo da ih ponovo registruju", rekao je Miloš Komljenović, načelnik Odjeljenja za privredu Administrativne službe grada.

On je dodao da veći problem trgovinama i zanatskim radnjama predstavljaju velike trgovačke kuće jer imaju niže cijene, a kaže da je u svakom poslu normalan proces "da veliki `gutaju` male".

"Mislim da je osnovni i jedini razlog za povećanim brojem odjava nelojalna konkurencija. Banja Luka je urbana sredina i po pitanju radnji i zanatskih djelatnosti dosta je razvijena, a dolaskom velikih trgovačkih lanaca prirodan slijed događaja je da se radnje gase", pojasnio je Komljenović.

Međutim, Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji (STR) Regije Banja Luka, kaže da je povećano zatvaranje radnji samo početak i da su prognoze mnogo sumornije.

"Naša predviđanja su da će od oko 1.100 osatiti oko 350 radnji, a to će se desiti čim prođu praznici u januaru, jer inspektori nisu često na terenu", naglasio je Marjanović.

"Mislim da prognoze Asocijacije nisu realne. Oni gledaju svoje interese i vrijeme će pokazati koliko će se još radnji odjaviti. Očekujemo da će se u narednom periodu broj odjava smanjivati", rekao je Komljenović.

Bogdanović naglašava da se na to više ne može uticati, a da je situacija stvarno loša jer ima ljudi koji su sa svojim malim poslovima hranili četvoročlanu porodicu, a sada su na ulici.

"Razloga za odjavu djelatnosti ima mnogo, a u prvom redu to su fisklane kase, a onda i velike trgovačke kuće koje imaju niže cijene jer dobijaju manji rabat od dobavljača. Tako ljudi u malim prodavnicama kupuju samo najneophodnije kao što su hljeb i mlijeko, a kada je veća kupovina u pitanju, odlaze tamo gdje je jeftinije", pojasnio je Marjanović.

On je dodao da su u toku razgovori s Privrednom komorom da trgovci koji su ostali formiraju jedno preduzeće i centralni magacin za sve samostalne trgovačke radnje, kako bi svi zajedno naručivali robu i dobijali što veće popuste pri kupovini.

"Neophodno je da se to uradi i nama je cilj da sa 350 onih koje će ostati povećamo na 500 radnji, jer u suprotnom, ukoliko se ne formira to zajedničko preduzeće, broj odjava će se iz dana u dan povećavati, a ljudi će bez posla ostajati na ulici", naglasio je Marjanović.

U odjavama djelatnosti prednjače samostalne trgovinske radnje a, slijede ih i radnje registrovane kao samostalne zanatske radnje i ugostiteljske djelatnosti.

Milenko Blagojević, jedan od trgovaca koji je svoju radnju odjavio polovinom novembra, kaže da je to morao uraditi jer nije bilo isplativo dalje raditi.

"Fiskalizacija je doprinijela zatvaranju radnji, ali i konkurencija jer velike trgovačke kuće tipa `Interex` i `Delta maksi` dobijaju velike popuste pri kupovini. Oni nabavljaju 20 puta veće količine robe nego obične prodavnice, tako da oni kupuju narandže po 1,5 KM a mi ih plaćamo po 1,7 KM. S maržom od 15 do 20 odsto kod njih one koštaju oko 1,70 KM, a kod nas dvije marke", objašnjava Blagojević.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti