Adnan Hantalašević, stručnjak za IoT: Smart nije samo riječ, to je STAV

Gotovo polovina svjetske populacije trenutačno živi u gradovima, a UN-ove projekcije predviđaju da bi do 2050. godine taj broj mogao porasti na 68 posto. Kako bi se podržao sve veći rast populacije, grade se pametnije urbane sredine s ciljem unapređenja kvalitete života te pronalaženjem novih inovativnih rješenja koja će osigurati njihov održivi razvoja.

Mnogi gradovi su započeli digitalnu transformaciju u pametne gradove s ciljem postavljanja građana i usluga u prvi plan. Prema studiji McKinsey-ja vodeći grad u Europi po stepenu digitalizacije je Stockholm, zatim slijede Amsterdam, Copenhagen i Barcelona. Na području Sjeverne Amerike prednjače New York City i San Francisco, a u Južnoj Americi Sao Paulo te Buenos Aires. U Aziji su vodeći Singapore te Seoul, dok na Bliskom istoku su Abu Dhabi i Dubai. Razvojem Interneta, ekspanzijom korištenja mobilnih uređaja i društvenih mreža, te razvojem cloud computing-a (računarstva u oblaku) ne treba da čudi što danas svjedočimo ubrzanom razvoju informacijskih tehnologija koje se temelje na Internet of Things (IoT-u) jednoj od ključnih tehnologija za razvoj pametnih gradova.

Kao vizionar i lider digitalne transformacije u BiH, s više od 1000 digitaliziranih organizacija, u dvije decenije postojanja QSS kompanija je ispratila neke od najvećih promjena na polju digitalne transformacije i spremno dočekuje nove IT trendove koračajući uspješno ka digitalnoj budućnosti.

QSS se 10 godina unazad bavi razvojem IoT rješenja i kao rezultat tog razvoja kreirana je modularna i široko primjenjiva IoT platforma. Ova inovativna IoT platforma posjeduje veliki broj servisa za različite primjene (Smart metering, Smart home, Smart lightning, Smart manufacturing i mnoge druge) koji se putem platforme mogu međusobno povezati i kreirati jedinstvene poslovne vrijednosti i znatno bolje korisničko iskustvo ali i veću kvalitetu življenja.

O konceptu Smart city-ja (Pametni grad) razgovarali smo s Adnanom Hantalaševićem, stručnjakom za IoT i voditeljom poslovnog razvoja za Smart City portfolio u QSS kompaniji. U intervjuu govori o izazovima i rješenjima za pametne gradove budućnosti.

Photo: Adnan Hantalašević, Business Development Manager, QSS

“Kada razmišljamo o pametnim gradovima, obično idemo u više pravaca i tražimo što više rješenja, ali po mom skromnom mišljenju potrebno je suziti fokus i naglasiti da su pametni gradovi u osnovi isključivo bolje optimizirani gradovi i da je to koncept koji svaki grad mora sam za sebe savladati.”

Koji su izazovi za grad budućnosti i koja su rješenja potrebna?

- Kada razmišljamo o pametnim gradovima, obično idemo u više pravaca i tražimo što više rješenja, ali po mom skromnom mišljenju potrebno je suziti fokus i naglasiti da su pametni gradovi u osnovi isključivo bolje optimizirani gradovi i da je to koncept koji svaki grad mora sam za sebe savladati.

Pametan, Smart ili inteligentan grad je onaj koji je optimiziran koristeći najbolje tehnologije kako bi stvorio novi kvalitet života i poslovanja za sve zainteresirane strane.

“Smart nije samo riječ, to je STAV.”

To znači imati u središtu tehnološku strukturu i moći koristiti ono najbolje od četvrte tehnološke revolucije, odnosno seta alata i tehnologija kao što su AI i Big data za upravljanje velikim količinama podataka i predviđanja trendova i optimizacije.

Korištenje Big data i IoT tehnologija će omogućiti kreiranje efikasnijih i pouzdanijih javnih infrastrukturnih usluga za građane i organizacije, pri čemu je ove usluge potrebno kreirati tako da na etički način i savjesno koriste dostupne podatke, bez zadiranja u privatnost korisnika.

Umjesto da bude u glavama ljudi tehnologija kao elektrokardiogram u Big data zapisuje individualni puls i ritam grada koji onda može biti transparentno korišten da se kondicija grada planski značajno unaprijedi.

Koja je uloga IoT-a u pametnom gradu?

- Kako grad čine ljudi, tako i pametni grad čine i njegova rješenja. U današnjem digitalnom svijetu bez tehnološkog razvoja zajednica na žalost teško možemo doći do pametnih gradova, bez obzira na to što ljudi čine grad. Razvojem Interneta, ekspanzijom korištenja mobilnih uređaja i društvenih mreža te razvojem cloud computing-a, IoT postaje jedna od ključnih tehnologija za razvoj pametnih gradova.

IoT tehnologija omogućava prikupljanje enormno velikog broja podataka za donošenje određenih odluka, kako po pitanju regulacije saobraćaja, tako i po pitanju zagađenosti vazduha.

Najvažnije je svaku tehnologiju iskoristiti za održivi razvoj i ne gomilati rješenja samo da bi ih imali, nego imati izgrađene smjerove i strategije za željenu destinaciju unutar koje grad želi biti.

Jesu li ljudi spremni usvojiti način života kakav je uobičajen za pametne gradove?

- Građani lako prihvataju pogodnosti koje donosi pametni grad i rješenja koja on donosi u sebi. Jednostavno, ljudi se osjećaju ugodno kada učestvuju u nečemu što njihov život čini lakšim a uz to su i društveno odgovorni, jer svako želi biti dio cjeline koja se odgovorno ponaša prema sredini u kojoj živi, u kojoj se štede resursi, kako energetski tako i prirodni. U principu, svi želimo biti dio lijepih i pozitivnih priča, tako da vjerujem u ljude po pitanju njihovog doprinosa u digitalnoj transformaciji gradova.

Uzmimo za primjer pametni parking, svi znamo, barem vozači, da najviše vremena i nerava trošimo za pronalaženje parkinga. Korištenjem ovakvog sistema mi na jednostavan način građanima štedimo njihovo vrijeme, smanjujemo nervozu, a uz to smanjujemo troškove i smanjujemo zagađenje.

Koje su to tehnologije koje pametni grad čine pametnim i inovativnim?

- Ovdje nema čarobnog štapića koji nam može reći to su te tehnologije i to su ta rješenja. Svaki grad je odgovoran sam prema sebi i svaki grad mora napraviti sebe pametnim na svoj prepoznatljiv način.

Dobro planirani gradovi omogućavaju uštedu energije povećanje efikasnosti i produktivnost, kao i transparentnije upravljanje.

Zahvaljujući informacijama koje u stvarnom vremenu prikupljaju hiljade međusobno povezanih uređaja, gradovi mogu razumjeti potencijalne probleme i stvoriti brža rješenja za nadolazeće izazove. Krajnji rezultat planiranja i razvoja pametnih gradova bi trebalo da bude stvaranje samoodrživih sredina u kojima je na pametan način riješena potrošnja energije, reciklaža, transport kao i održivost zelenih površina.

Na šta se oslanja inteligencija gradova? Kakva je infrastruktura potrebna gradu da bi podržao ovu inteligenciju?

- Pametan grad je isključivo onaj grad koji pruža ogromne potencijale i mogućnosti za daljnji ljudski rast i razvoj kroz umjetnost, kulturu, socijalni život, arhitekturu, ekonomiju i politiku, koji u sebi njeguje etičke i ekološke standarde za daljnji naučni procvat uz optimalnu kombinaciju prirode, tehnologije, humanosti i umjetnosti . Infrastrukturu i samu tehnologiju treba posmatrati isključivo kao temelj i alat za razvoj, ali za sam razvoj pametnog grada su i dalje najvažniji njegovi ljudi.

Niti jedna tehnologija ne može napraviti grad pametnim ako njom ne rukovode ljudi s jasnom vizijom i strategijom.

Možete li sažeti pametni grad budućnosti u tri riječi?

- Green, povezan, otvoren.

Kako se gradske vlasti mogu prilagoditi potrebama korisnika javnih usluga?

- Gradske vlasti moraju biti aktivne na više različitih nivoa, kako putem digitalne interakcije s javnošću i njihovom uključivanju u oblike i sam proces donošenja odluka.

Neke od glavnih aktivnosti čijom primjenom gradovi postaju pametni su digitalizacija procesa gradske uprave, to uključuje poboljšanje njihovih procesa, umrežavanje njihove infrastrukture i digitalno korištenje svih opštinskih usluga.

Vidim da se neki gradovi u Bosni i Hercegovini kreću ovim putem.

Za kraj, možete li nam reći da li su u toku unutar BiH neki projekti vezani za pametne gradove? Možete li nam navesti neki projekat u svijetu koji Vas je oduševio?

- QSS u saradnji sa dugogodišnjim partnerom radi na jednom veoma zanimljivom smart city projektu o kojem ćemo javnost uskoro obavijestiti.

Što se tiče svjetskih rješenja, meni lično je privuklo pažnju rješenje za otpad grada Osla koji proizvodi toplu vodu za stanovnike na nivou cijelog grada od biološkog otpada (komposta) koji sami stanovnici proizvedu.

 QSS — smart it