Aluminij na koljenima: Kordić podnio ostavku

03.04.2014. 08:55 / Izvor: Oslobođenje
Aluminij na koljenima: Kordić podnio ostavku

Generalni direktor Aluminija d.d. Mostar Željko Kordić podnio je jučer ostavku na tu dužnost, i to nakon svega dva mjeseca koliko je vodio posrnuloga hercegovačkoga diva, doznaje Oslobođenje od izvora iz uprave Aluminija.

Generalni direktor Aluminija d.d. Mostar Željko Kordić podnio je jučer ostavku na tu dužnost, i to nakon svega dva mjeseca koliko je vodio posrnuloga hercegovačkoga diva, doznaje Oslobođenje od izvora iz uprave Aluminija.

Službene potvrde ove informacije jučer nije bilo, a glasnogovornik Aluminija Darko Juka nam je rekao kako je stav uprave da se ne daju izjave medijima ni zbog ostavke direktora, niti činjenice da su firmi blokirani računi zbog neplaćenih računa za struju. Kordić je, pak, ostavku podnio, kako neslužbeno doznajemo, zbog ogromnih pritisaka određenih političkih i gospodarskih krugova zbog njegova rukovođenja Aluminijem. Iz Nezavisnog sindikata Aluminija priopćeno je kako radnici daju punu podršku Kordiću.

Jesu li problem Hrvati?

"Daje se potpuna podrška direktoru Kordiću, a ujedno tražimo da on samostalno predloži članove uprave. Tražimo hitnu sjednicu Nadzornog odbora u roku od 48 sati, na kojoj će se imenovati članovi uprave, kao i poništenje natječaja za izbor tri izvršna direktora, koji nije u skladu sa Statutom Aluminija. Tražimo i obustavljanje isporuke metala do daljnjeg i poništavanje sporazuma sa Vladom FBiH o vlasničkoj strukturi", priopćeno je iz sindikata.

Sindikati su naveli kako su radnici Aluminija ''ogorčeni inferiornim ponašanjem Vlade FBiH, koja nije održala niti jedno od silnih obećanja datih Aluminiju''.

"Zar je moguće da NS Radom za boljitak ima veći utjecaj od Vlade, te da je ista stranka izmanipulirala JP Elektroprivredu HZHB i preko svojih ljudi u Nadzornom odboru, uz pomoć lokalnih moćnika, odlučuje o sudbini Aluminija. Vlada FBiH je oduvijek imala diskriminirajuće ponašanje prema Aluminiju, te je sustavno otežavala naše poslovanje odbijajući moguće rješenje problema. Aluminij je sam pokrenuo i modernizirao svoju proizvodnju i u to uložio 270 milijuna eura, dok Vlada nije dala ni marku", tvrde sindikati, uz opasku kako se Vlada željela ''dočepati kapitala u firmi''.

Sindikati su se zapitali i je li problem Aluminija činjenica što u kompaniji uglavnom rade Hrvati, a poručili su kako neće dozvoliti srozavanje tvrtke. Inače, Aluminiju su početkom tjedna blokirani računi i to zbog duga za struju od gotovo 100 milijuna KM prema EPHZHB-u. Iz Aluminija već godinama tvrde kako je uzrok svih njihovih problema visoka cijena struje, koju kupuju od EPHZHB-a, a istovremeno niska otkupna cijena na Londonskoj burzi metala. Aluminij tako svaki mjesec EPHZHB-u plaća račun za struju od oko 20 milijuna KM. Iz Aluminija su izlaz iz ove situacije vidjeli u mogućnosti da im Vlada FBiH subvencionira cijenu struje.

Problem Federacije

"Vlada nema zakonsku mogućnost direktnog ugovaranja nižih cijena električne energije za Aluminij, ali postoje druge mogućnosti kako pomoći kompaniji. To se može učiniti, primjerice, kroz zakon o financijskoj konsolidaciji privrednih društava. Moguće rješenje leži i u dokapitalizaciji firme", kazao je prilikom nedavne posjete Aluminiju premijer Nermin Nikšić, te je dodao i da financijska dubioza u Aluminiju iznosi nevjerojatnih 200 milijuna maraka.

"Dug Aluminija nije samo dug te kompanije, nego postaje problem za cijelu FBiH i dvije elektroprivrede", rekao je Nikšić.

Direktor Kordić ranije je izjavio kako vidi dva rješenja krize u Aluminiju i to donošenje novog zakona o financijskoj konsolidaciji poduzeća, točnije pretvaranje dugova u vlasničke udjele u kompaniji ili otplatu duga na rate. Podsjećamo kako je Aluminij posljednju godinu već dva puta najavljivao gašenje proizvodnje zbog visoke cijene struje koju kupuju od EPHZHB-a.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti