Amarildo Mulić: NP "Una" u ovoj godini posjetilo 100.000 turista

Amarildo Mulić, direktorJP Nacionalni park "Una" Bihać govorio je za Unsko-sanske novine "Krajina" o planovima i aktivnostima NP "Una". 

Danas , sedam i pol godina kasnije možete li ukratko podsjetiti čitaoce od čega se i kako krenulo u uspostavi NP "Una" ?

- Na bazi prirodnih i drugih resursa koji postoje na tom području, i naravno, koristeći vlastite ideje ali i iskustva iz drugih zaštićenih područja, 2011. godine krenuli smo u uspostavu i razvoj NP "Una". Danas, 7,5 godina kasnije slobodno mogu reći, iako smo napravili krupne korake u poslovanju, još uvijek radimo na jačanju i razvoju kako bismo u što skorije vrijeme mogli poslovati samostalno bez financijske pomoći osnivača tj. Vlade Federacije BiH. Uz ograničene kapacitete kako financijske tako i kadrovske, svih proteklih godina za mene lično kao građanina ali i kao odgovorno lice, proces uspostave i razvoja NP "Una" predstavlja pravi profesionalni izazov u cilju zaštite i očuvanja prirode, prvenstveno gornjeg toka rijeke Une ali i ostalih prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti u svrhu razvoja ekološkog i drugih vidova turizma. Krenuli smo bukvalno od nule, bez kancelarijskog prostora i opreme, bez ijednog zaposlenog radnika, bez ijedne oznake i informativne table koja bi ukazivala na to da tu negdje počinje ili završava zaštićeno područje gornjeg toka rijeke Une. Bukvalno "ulaskom" u prostor NP "Una" zatekli smo stanje koje se nije mijenjalo od doba Japoda do tada. Iako je ovo područje "krilo" najljepše turističke destinacije na području grada Bihaća ali i šire, kao što su Martinbrod, Štrbački buk, danas nadalako prepoznatljive, ni bivša vlast nije tomu pridavala značaja, niti ulagala u očuvanje tih prirodnih i drugih vrijednosti, odnosno resursa ili čak šta više njegovoj valorizaciji. Do uspostave NP "Una" na tom području imali smo razvijen brend koji sve više postaje prepoznatljiv a to je rafting i kajak na divljim vodama i naravno decenijama dugu tradiciju održavanja turističke manifestacije "Una regata" koja se održava svake godine. Područje Martinbroda i Kulen Vakufa također je bilo prepoznatljivo i po takmičenjima u sportskom ribolovu i upravo su to bile osnove na kojima smo gradili razvoj NP "Una".

Koliko snažna je bila podrška Vlade F BiH, kao osnivača JP NP "Una" na samom početku?

Kao što sam već rekao od početka smo imali jasnu viziju šta želimo i šta možemo uraditi na ovom području. Vlada Federacije BiH, kao osnivač, resorno federalno ministarstvo, naravno i druge institucije, organizacije, nevladin sektor, kao i brojni privredni subjekti su podržali nastajanje i razvoj Nacionalnog parka "Una". Bilo je i nerazumijevanja, poteškoća kojih ima i danas ali svakako puno manje nego na početku rada, iz razno raznih razloga, možda iz neznanja, bojaznosti, ili nekih drugih interesa kojima uspostava NP "Una" nije pogodovala. Tu su prije svega preovladavali interesi pojedinaca i grupa koji su bili vezani za korištenje voda, šuma ali i veliki interesi elektro-energetskog sektora za izgradnju hidrocentrala na Uni u tom zaštićenom području, posebno hidrocentrale, od čega se ne odustaje ni danas, na rijeci Unac. Iako je Zakon o Nacionalnom parku "Una" jasan i niti jednom stavkom ne ostavlja mogućnost za takve projekte u zaštićenom području gornjeg toka Une određene interesne skupine ne odustaju i još traže načina da svoje planove realiziraju upravo na ovom području bez obzira što bi time vizualno narušili područje NP prvenstveno Martinbrod ali i zauvijek promijenilo floru i faunu posebno riječnu i priobalnu, a što bi u konačnici dovelo do promjena atraktivnosti i prirodnosti područja NP "Una". Držeći se Zakona o NP "Una" i podršku svih onih koji su se direktno usprotivili takvom jednom projektu, uspjeli smo eliminirati te sulude ideje. Naravno da je naš osnivač tu imao ključnu ulogu i uspjeli smo svi skupa očuvati to područje od takvih i sličnih projekata.

Šta je od samog početka rada NP " Una" bilo prioritet?

Moram reći da osim Zakona o NP "Una" od potrebnih dokumenata imali smo samo Statut. Aktivno smo radili na usvajanju potrebnih normativnih akata. Danas je situacija sasvim drugačija. NP ima svu potrebnu dokumentaciju za poslovanje i s aspekta legislative smo kompletirali sve. Uporedo s donošenjem potrebne dokumentacije za poslovanje radili smo na uspostavi NP počevši od formiranja terenske službe, odnosno uvođenja nadzora na tom području. Nadležnosti te službe su da kontroliše, nadzire i vrši monitoring svih aktivnosti u području NP "Una", izvještava upravu i naravno nadležna inspekcijska tijela, odnosno organe koji su uključeni u provedbu i Zakona o NP "Una". Uspostavili smo u međuvremenu vrlo dobru suradnju i sa drugim institucijama što je rezultiralo daleko boljim stanjem na terenu kada je u pitanju biodiverzitet, zaštita i očuvanje vrijednosti NP ali isto tako i kada je u pitanju ekonomska valorizacija ovog zaštićenog područja.

Iz godine u godinu bilježite značajan rast posjeta. Koliko je to danas više u odnosu na 2011. godinu kada je NP "Una" tek počeo da radi?

Istina broj posjeta iz godine u godinu raste. Prve godine rada, dakle 2011., na bazi naših aktivnosti na uređenju stanja u oblasti pružatelja usluga, kada je u pitanju sportski ribolov, rafting, kajak na divljim vodama i slično, imali smo negdje oko 2.500 posjeta. To je veoma skromna brojka u odnosu na danas. Međutim od tada su se desile određene aktivnosti kroz provedbu Zakona o NP "Una". Krenula su značajanija ulaganja u turističku infrastrukturu, posebno u atraktivnim turističkim zonama Martinbrod, Štrbački buk, Kulen Vakuf. Kroz realizaciju nekih evropskih projekata u tom području ali i projekata koje je podržala Svjetska banka a koji se odnose na zaštitu šumskih i zaštićenih planinskih područja dobili smo potrebnu da tako kažem soft infrastrukturu, prihvatnu infrastrukturu kako bi posjetiocima omogućili obilazak najatraktivnijih zona u NP "Una". Naravno krenuli smo i s uređenjem i održavanjem makadamskih puteva, posebno onih koji vode do Štrbačkog buka iz pravca Gorjevca čija je dužina 14 kilometara. Zatim puta iz pravca Orašca preko zaseoka Ćelije prema Buku u dužini od osam kilometara. Brojnim akcijama smo uklonili tone i tone smeća i raznog otpada iz ovog zašićenog područja. Sve je to doprinijelo da se broj turista svake godine povećava. U 2012. godini NP "Una" posjetilo je 11.000 turista i to onih sa plaćenim ulaznicama. U 2013. imali smo 30.000 posjetilaca, 2014. 35.000, 2015. 50.000, 2016. 65.000 i 2017. 85.000 posjetilaca sa plaćenim ulaznicama. Ove godine također u odnosu na prethodnu godinu bilježimo rast posjeta za 15 posto što znači da smo se "opasno" približili cifri od 100.000 posjeta što je veoma dobro.

Koliko se aktualna migrantska kriza odrazila na poslovanje JP NP "Una"?

Migrantska kriza na području Unsko-sanskog kantona, tačnije Bihaća i Velike Kladuše, kulminirala je u septembru ove godine. Iako, kako sam već rekao, i ove godine bilježimo rast posjetilaca NP "Una" već smo osjetili negativne utjecaje u smislu negativne promocije u javnosti područja Bihaća, pa i Unsko-sanskog kantona u smislu nesigurnosti. U kontaktu s našim operaterima iz oblasti ugostiteljstva i turizma, dobili smo informacije da su određene grupe turista u podsezoni, dakle od septembra na ovamo, otkazale dolazak upravo zbog nesigurnosti na ovom području. Ja se nadam iskreno da će migrantska kriza, ako ne stati, da će se stabilizirati i držati pod kontrolom kako bi se turizam kao jedna od glavnih privrednih grana, kako grada Bihaća tako i USK, i dalje mogao razvijati. Mi smo već dostigli cifru od 100.000 posjeta što daje osnov za ozbiljan pristup kada je turizam u pitanju.

Implementacija novog Zakona o turizmu USK je počela i čini se da se na terenu vide promjene, barem kada je registracija pružanja usluga u pitanju. Istim je omogućeno formiranje općinskih i gradskih turističkih zajednica. Koliko će to NP "Una" kao JP pomoći u radu?

Pomaka već ima. Pružatelji usluga prije svega smještajnih kapaciteta mahom registriraju djelatnost jer novi zakon je fleksibilniji. Formiranje lokalnih turističkih zajednica za sada ide sporo i traljavo. Ja se nadam da će određene nejasnoće biti otklonjene uskoro i da će općinske turističke zajednice u cijelosti profunkcionirati i biti podrška sektoru turizma u USK. Posljednjih godina svjedoci smo da turizam bilježi možda i najveći rast od svih ostalih privrednih grana i stoga svi trebamo raditi na promociji i naravno poboljašnju kvalitete ukupne turističke ponude. Osim očuvanja prirode kroz programe Federalnog zavoda za zapošljavanje i Službe za zapošljavanje USK oko 100-150 mladih ljudi je dobilo priliku za rad i sticanje prvog radnog iskustva u NP "Una" što nam samo govori da smo i sa tog socijalno-društvenog aspekta poduzeće koje se ponaša krajnje odgovorno.

Koliko ste povezani sa upraviteljima drugih zaštićenih područja u zemlji ali i regionu?

Do sada smo realizirali brojne projekte gdje su financijeri bili EU, Svjetska banka, međunarodni fondovi. Radili smo i radimo konstantno na povezivanju sa drugim zaštićenim područjima kako u BiH tako i regionu. Sektorski se umrežavamo, razmjenjujemo iskustva, radimo na izradi projekata koje zajednički kandidiramo na raspoložive fondove i donacije. Prvi sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji smo potpisali 2011. godine sa NP "Plitvička jezera", zatim NP "Paklenica" iz susjedne Hrvatske. Osim toga odlično surađujemo sa NP "Sutjeska", "Kozara" i drugim zaštićenim područjima u BiH. Sve je to rezultiralo pozitivnim efektima kada se radi o zaštiti i očuvanju prirode u regionu, posebno u Dinarskom luku. NP "Una" je pozitivan primjer uspješnog poslovanja i kao takvo je prepoznato u široj regiji. Sada smo mi u poziciji da pomognemo drugima prije svega savjetodavno ali i na promociji. Od ove godine, kroz neovisnu analizu financijskog poslovanja od strane ovlaštenih agencija, NP "Una" je svrstan među bonitetno najpouzdanija poduzeća za što smo dobili i dva certifikata što i s aspekta poslovanja govori da radimo odgovorno i domaćinski se odnosimo prema sredstvima kojima raspolažemo. Nadam se da će tako biti i ubuduće. Nedavno smo sa predstavnicima Turističkog klastera "Una" održali sastanak na kojem smo analizirali ovogodišnju turističku sezonu. Uskoro ćemo se ponovo sastati kako bi napravili plan rada i promocije naše kompletne turističke ponude u narednom periodu. Taj zajednički rad je neophodan ako želimo bolje i više. Potencijal imamo samo ga moramo pametno koristiti.

Najave susjedne Hrvatske o izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada na području Trgovske gore sve su učestalije. Koliko će se to, ukoliko dođe do realizacije tog projekta, negativno odraziti na poslovanje?

Smatram da je to jednostrana i nedobronamjerna odluka Hrvatske iako bi se odlagalište istina trebalo graditi na njihovom teritoriju. Naš je stav da bez obzira što se potencijalna lokacija nalazi u donjem toku rijeke Une istu treba čuvati od izvora do ušća. Ako se ipak desi najgori scenarij zasigurno će doći do posljedica. Una je jedna od najljepših rijeka u regionu i nema mjesta takvim projektima u bilo kom dijelu njenog toka. Očekujem da će država BiH argumentirano ubijediti susjede da je ovaj projekt štetan ne samo za građane BiH već i građane Hrvatske koji žive u blizini potencijalne lokacije. Što se tiče NP "Una" to niukom slučaju ne bi bilo dobro i mi ćemo se maksimalno uključiti u sam proces kako bi dokazali da se radi o štetnom projektu na planiranom mjestu.

Poslovna 2018. je završena. Može se zaključiti da ste zadovoljni postignutim. Koji su planovi za nadolazeću 2019. godinu, odnosno šta su prioriteti JP NP "Una" u narednom periodu u cilju razvoja zaštićenog područja gornjeg toka Une, a samim tim i financijske neovisnosti JP NP "Una"?

Ukoliko nastavimo dosadašnjim tempom, NP "Una" bi za nekih četiri do pet godina mogao biti financijski neovisan. Za sada još uvijek ovisimo o podršci našeg osnivača. A da bi to postigli treba još značajnije raditi na infrastrukturi. Prioriteti NP "Una" su izgrdanja putne komunikacije do najatraktivnijih zona Štrbački buk i Martinbrod. Do sada se na tom polju malo uradilo. U prethodne četiri godine ulagalo se samo u održavanje i pripremu jednog dijela puta za nastavak asfaltiranja. Vlada F BiH je u ovoj godini izdvojila milion KM za modernizaciju i rekonstrukciju postojećeg puta prema posjetilačkoj zoni Štrbački buk. Ta su sredstva dostatna za izgradnju pet kilometara puta i to planiramo u idućoj godini. Imamo svu potrebnu projektnu dokumentaciju vezano za taj dio puta. Na računu imamo već 800.000 KM. Grad Bihać bi nam za ovaj projekt trebao do kraja ove godine doznačiti 200.000 KM namjenskih sredstava koja je osigurala Vlada F BiH. Radimo i projektnu dokumentaciju za drugi put u dužini od 14 kilometara. U pitanju je dionica od Gorjevca do Štrbačkog buka. Također očekujemo i implementaciju projekta izgradnje vodovodne mreže u dužini od osam kilometara od Orašca preko Ćelija do Štrbačkog buka. Postoji i treća dionica a u pitanju su šumske staze na pravcu Ćukovi preko Kliševića kule do Štrbačkog buka. Dužina ovog pristupnog puta je oko pet kilometara. Izgradnja istog bi doprinijela perspektivnijem razvoju turizma na ovom području. Svakako da je i uspostava turističkog voza u zoni NP "Una" nešto od čega se neće odustati. To bih u pravom smislu riječi upotpunilo ukupnu ponudu NP "Una" a samim tim i put ka bržem financijskom osamostaljenju JP NP "Una" Bihać. Ukoliko bi uspjeli u našim ciljevima odgovorno tvrdim da bi za dvije do tri godine broj posjetilaca bio dvostruko veći, pa čak i više, a što bi automatski potaklo nova ulaganja, nove investicije, i svakako nova zapošljavanja mladih i stručnih ljudi koji u ovdašnjim okolnostima jedinu šansu vide u odlasku iz BiH.

Unatoč svim dobrim pokazateljima vašeg poslovanja još uvijek ste podstanari. Kakve su šanse da u skorije vrijeme trajno riješite radni prostor?

Za sada to nije realno. Korisnici smo tuđeg prostora i tako će ostati još neko vrijeme. Moram ipak reći da bez obzira što NP "Una" bilježi rast kao poduzeće i značajno utječe na rast i razvoj grada Bihaća i USK-a, neshvatanja imamo na neki način i od onih koji bi nas trebali podržavati . Naime, nedavno smo dobili dopis od gradonačelnika grada Bihaća da moramo iseliti iz informativnog centra NP "Una" u centru grada i to nakon sedam i pol godina korištenja tog prostora. Istina ugovor o korištenju ističe krajem ove godine međutim ugovor je samo operativni akt koji pripremaju službe a nama je Općinsko vijeće taj prostor dodijelilo na korištenje 2011. godine pa samim tim smatram da sada Gradsko vijeće treba donijeti odluku šta sa tim prostorom. Za sada smo podstanari svugdje. Nadam se da ćemo i to riješiti čim budemo u mogućnosti.

Intervju preuzet iz Unsko-sanskih novina "Krajina"