Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

APEOR: Šta je istina po pitanju izgradnje i eksploatacije malih hidroelektrana

21.05.2020. 08:50 / Izvor: Akta.ba

Udruženje proizvođača energija iz obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini-APEOR oglasilo se saopćenjem povodom, kako kažu, konstantnog širenja dezinformacija vezanih za izgradnju i eksploataciju malih hidroelektrana  u Federaciji Bosne i Hercegovine, te pokušajima stvaranja negativne percepcije u društvu, koje „pojedine nevladine organizacije plasiraju zarad ličnih interesa pojedinaca iz istih ili intersenih grupa čije interese na ovaj način štite i promovišu, a koji su njima samo poznati“. Saopćenje prenosimo u cijelosti:

1. Neupitna istina je da su Evropska Unija i Svijet u procesu energetske tranzicije koja se odnosi na dekarbonizaciju proizvodnje električne energije i prelasku sa proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora energije na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora čiji su sastavni dio i male hidorelektrane. Takođe postoji niz studija i dokaza koji jasno i nedvosmisleno pokazuju i dokazuju kako iskorištavanje obnovljivih izvora energije doprinosi održivom razvoju kompletne planete. Upravo iz ovih razloga trend ulaganja u iskorištavanje obnovljivih izvora energije, doveo je do toga da sektor obnovljivih izvora postaje jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu. 

2. Bosna i Hercegovina se na svom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj Uniji, između ostalog se obvezala, na provođenju energetske tranzicije na osnovu potpisivanja Ugovora o osnivanju energetske zajednice i ratifikacija Direktiva EU koje se odnose na iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Ministarski savjet je 18. oktobra 2012. godine usvojio Odluku o implementaciji Direktive 2009/28 o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za Bosnu i Hercegovinu utvrđen obavezujući cilj od 40% udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije do 2020. godine.U skladu sa preuzetim obavezama Bosne i Hercegovine po osnovu iskorištavanja obnovljvih izvora energije, Federacija BiH je preuzela obavezu da do 2020 godine poveća proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa 36% na 41%.U svrhu ispunjavanja preuzetih obaveza 30.08.2013. godine je u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i objavljen u Službenim Novinama Federacije Bosne i Hercegovine broj 70/13. Usvajanjem ovog Zakona došlo je do intenzivnijeg razvoja obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH. 

3. Na osnovu važeće zakonske regulative u Fedraciji BiH, postrojenja malih hidroelektrana se grade po principu DBOT (design–build–operate–transfer)po osnovu dodjeljenje koncesije. U praksi to podrazumjeva, da će se po isteku koncesionog perioda postrojenja malih hidroelektrana vratiti na korištenje davaocu koncesije (Federaciji, kantonu ili opštini) bez naknade. Ovu činjenicu smatramo veoma bitnom za istaći, jer će na ovaj način Federacija BiH, kantoni i općine bez finansijskih izdataka, dobiti na upravljanje i eksploataciju postrojenja vrijedna  stotine miliona konvertibilnih maraka, kako bi ih iskoristili na dobrobit šire društvene zajednice.

4. Sva postrojenja malih hidroelektrana se trebaju i moraju graditi u skladu sa pozitivnim zakonskim propisimakoji tu oblast uređuju i stav udruženje APEOR po tom pitanju je isključiv i jasan.  Isto tako jasno je da ni jedna mala hidroelektrana nije izgrađena bez važećih, zakonom propisanih, dozvola. Činjenica je da su sve razvijene zemlje svoj potencijal u malim hidroelektranama već odavno iskoristile u velikoj mjeri, pa tako je samo u Austriji izgrađeno preko 2.800 postrojenja malih hidroelektrana, što predstavlja preko 95% iskorištenosti potencijala, te je jasan pokazatelj da su ovakva postrojenja itekako moguća i potrebna. Poznato je da Federacija BiH raspolaže sa ogromnim potencijalom za izgradnju malih hidroelektrana koji je relativno neiskorišten(iskorištenost je oko 20% od raspoloživog potencijala sa kojim raspolaže Federacija BiH)usljed opstrukcija od strane pojedinaca i određenih udruženja. Pravilnim upravljanjem i jasnim zakonskim smjernicama potencijal za izgradnju malih hidroelektrana može biti iskorišten za ekonomski razvoj. Svaki investitor prilikom izgradnje malih hidroelektrana, investira i u lokalnu zajednicu i na taj način direktno pomaže njihov razvoj. Takođe tokom perioda eksploatacije investitori aktivno pomažu razvoj lokalnih zajednica uz puno uvažavanje zakonskih propisa.

5. Ne ispunjavanjem obaveza iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i uporno ignorišući smjernice Europske unije po pitanju iskorištavanja obnovljivih izvora, dovest će do problema u poslovanju Elektroprivrednih preduzeća u Federaciji BiH, što će se u konačnici odraziti i na  drastično povećanje cijena električne energije, čiji će negativni finansijski učinci biti dosta značajniji od izdvajanja za podsticaj razvoja obnovljivih izvora energije putem naknade, koja trenutno ne prelazi u prosjeku iznos od 15-20 KM na godišnjem nivou po domaćinstvu.Naime, u narednom periodu će se zemljama koje ne ispune preuzete obaveze po pitanju iskorištavanja obnovljivih izvora energije uvesti poseban BorderTax Carbon u iznosu od 20%,koji će se odnositi na prodaju električne energije i energetski intenzivnih proizvoda na međunarodnim tržištima,što će dovesti i do  poskupljenja električne energije u Federaciji BiH. Poznato je da su troškovi proizvodnje električne energije u termoelektranama u Federaciji BiH dosta veći od trenutnih cijena električne enrergije za domaćinstvate se iste na trenutnom nivou, održavaju isključivo,zahvaljućiproizvodnji električne energije iz hidroelektrana i prodajom električne energije na međunarodnom tržištu.

Tokom 2018. godine za poticaj, na osnovu javnih podataka, malim hidroelektrnama je  isplaćeno oko 3,5 mil. KM iz sredstava prikupljenih od krajnjih potrošača, što je daleko manji iznos od iznosa finansijskih sredstava koja razna udruženja dobijaju iz budžeta za svoj nerad i obamanjivanje javnosti širenjem dezinformacija vezanih za izgradnju i eksploatisanje malih hidroelektrana na području Federacije BiH.

6. U Federaciji BiH privatni investitori, vlastitim  kapitalom, su do sada izgradili 58 postrojenja malih hidroelektrana, za što je utrošeno preko 200 mil. KM. Na ime obaveza po osnovu PDV-a, investitori su u toku relalizacije projekata, direktno u budžet uplatili oko 30 mil. KM. Prilikom izvođenja građevinskih radova na postrojenjima malih hidroelektrana, investitori su angažovali domaće lokalne građevinske firme i na taj način su sa oko 130 mil. KM  direktno pomogli lokalnom razvoju sredina u kojima su se postrojenja gradila. Dosadašnjim investicijama u postrojenja malih hidroelektrana otvoreno je više od 100 radnih mjesta, koja se uglavnom odnose na zapošljavanje lokalnog stanovništvaPo osnovu zakonskih obeveza na ime koncesione naknade, vodne naknade, poreza i doprinosa za plate, poreza na dobit, kantonalnih i opštinskih nameta, investitori godišnje u budžete na raznim nivoima vlasti u Federaciji  BiH uplate preko 2,5 mil. KM. Na osnovu ovoga se jasno može zaključiti, da će investitori u toku trajanja koncesionog perioda (po važećim zakonima, u Federaciji BiH, koncesioni period je određen na period od 30 godina) u budžete uplatiti preko 75 mil KM, na ime zakonskih davanja, uz obavezu da nakon isteka koncesionog perioda, postrojenja vrijedna preko 200 mil. KM  vrate u posjed Federaciji, kantonima ili opštinama bez finansijske nadoknade.

Na osnovu zakonske regulative usvojen je način podsticanja razvoja korištenja obnovljivih izvora koji je baziran na Feed in tariff

Slika 1. Važeće otkupne garantovane cijene za male hidroelektrane

Analizirajući trenutno važeće otkupne garantovane cijene za male hidroelektrane u Federaciji BiH te uzimajući u obzir da preko 90% izgrađenih objekata malih hidoelektrana spada u kategorije  mala i srednja postrojenja, vidljivo je da je garantovana cijena za male hidroelektrane manja nego cijena električne energije koju domaćinstva u Federaciji BiH  plaćaju a koja iznosi oko 16 pf/kWh. Umjesto da se podstiče razvoj malih hidroelektrana i na taj način ostvaruje smanjenje cijene električne energije krajnjim potrošačima, pojedinci se trude da na svaki način istu povećaju.

Iz gore navedenog, jasno je da su ulaganja u male hidroelektrane ustaljena praksa razvijenih zemlja u iskorištavanju obnovljivih izvora energije kako bi se ostvarili principi održivog razvoja na zadovoljstvo šire društvene zajednice.

Populističnim izjavama i iznošenjem paušalnih informacija, bez ikakvih dokaza, te širenjem dezinformacija po pitanju izgradnje i korištenja malih hidroelektrana u Federaciji BiH,  od pojedinih udruženja koja se deklarativno izjašnjavaju kao udruženja za zaštitu okoline,  nameće se pitanje motiva istih, te da li je njima u cilju širi društveni interes svih stanovnika Federacije BiH ili njihova lična korist ili korist interesnih grupa koje ih finansiraju i podstiču na ovakvo djelovanje.

"Dosadašnjim načinom rada, pokazali su i dokazali, koristeći se raznoraznim dezinformacijama, da su spremni na sve kako bi prouzrokovali nesagledivu štetu kompletnom društvu, zarad interesa pojedinaca koji su zaposleni u takvim udruženjima i interesnih grupa koje koriste ovakva udruženja u promovisanju svojih ličnih interesa. Licemjerno i nezamislivo, ali nažalost instinito, je da se ta ista udruženja godinama finansiraju i sredstvima poreskih obveznika u Federaciji BiH, bez konkretnih rezultata, uz jedini cilj dovođenja javnosti u zabludu po pitanju izgradnje i eksploatacije malih hidroelektrana", navodi se u saopćenju koje potpisuje predsjednik Udruženja Drago Lukenda.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti