Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Banja Luka: Ne zna se koliko ima gromobrana

31.07.2014. 09:16 / Izvor: Nezavisne novine

Podatak o tačnom broju objekata koji su obuhvaćeni gromobranskom zaštitom u Banjaluci nemaju nadležne institucije, dok predstavnici zajednica etažnih vlasnika i električari tvrde da bi ta zaštita mogla biti bolja.

Iako broj gromobrana ne znaju u Institutu za zaštitu i ekologiju RS, tvrde da što se tiče kontrole ispravnosti ona se izvodi u zavisnosti od objekta na kojem se nalazi. Snažne grmljavine koje potresaju Banjaluku nameću pitanje koliko su objekti zaštićeni od udara groma i da li su gromobrani ispravni.

"Intenzitet kontrola gromobrana je jedna godina za objekte u kojima se nalazi eksploziv i lako zapaljive materije, te svake pete godine za sve ostale objekte", saopštili su iz Instituta.

Milanko Rakić, predsjednik Skupštine zajednice etažnih vlasnika u Ulici Knežopoljska u Boriku, kaže kako je stanje gromobranskih antena izuzetno loše, te da se pod hitno treba nešto uraditi po tom pitanju.

"Mislim da ljudi nisu svjesni kolika im opasnost prijeti od udara groma i da je to jedan od osnovnih razloga zašto je situacija ovakva. Samo jedan udar može da uništi sve električne uređaje u kući, a samim tim što smo u domovima okruženi stvarima koje privlače munje i gromove - ugroženi su i naši životi", rekao je Rakić.

Siniša Dostanić, ovlašteni električar iz Banjaluke, rekao je da ugrađivanje gromobrana pretežno radi po poslovnim prostorima, dok se pojedinci odlučuju da pozovu majstora obično ako je u pitanju viša kuća.

"Cijena je desetak maraka po dužnom metru ugrađenog materijala, a najčešće se ugrađuju klasični sistemi od metalnih pocinčanih traka. U posljednje vrijeme se radi i sa bakrom kao materijalom jer dosta bolje privlači i provodi elektricitet", kazao je Dostanić.

Nebojša Kuštrinović, meteorolog, kao razlog "gromovitog" vremena navodi globalne promjene i izostanak takozvanog azurskog anticiklona.

Prioriteti zaštite

Što se tiče zakonske regulative, gromobranom se moraju zaštititi, između ostalog, visoke kuće, tvornički dimnjaci, silosi, osmatračnice i drugi objekti koji znatno nadvisuju okolinu. Takođe, prioriteti su objekti koji su lako zapaljivi, prostori u kojima u istom trenutku boravi veći broj ljudi, kao i objekti od kulturnog i drugog značaja.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti