Bezgotovinsko plaćanje igra ključnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije

Bezgotovinsko plaćanje je jako bitno u suzbijanju sive ekonomije rečeno je na panelu "Borba protiv sive ekonomije - značaj bezgotovinskog plaćanja" koji se održao u okviru Jahorina ekonomskog foruma 2018.

Panelisti su istakli da se siva ekonomija dešava najčešće tamo gdje se koristi gotovna. Kazali su da bezgotovinsko plaćanje u Bosni i Hercegovini, iako daleko jeftinije od gotovinskog, nije na zadovoljavajućem nivou.

Složili su se i da je neophodno je da se građani više educiraju kada su u pitanju porezi, njihovo plaćanje, siva ekonomija ali i bezgotovinsko plaćanje.

Zora Vidović, direktorica Porezne uprave Republike Srpske u svom izlaganju je kazala je da je siva ekonomija u BiH jednako prisutna kao u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu.

Pojasnila je kako Porezne uprava svakodnevno radi na suzbijanju sive ekonomije, te dodala da u RS-u od 2015. godine postoji i vladina komisija koja se bavi njenim suzbijanjem.

"U Republici Srpskoj dosta je toga urađeno na ovom polju. Izmijenjen je niz propisa, a činjenica da je rast prihoda u prošloj godini bio osam posto veći u odnosu na prethodnu, te da je rast privrednih aktivnosti bio oko tri posto, govori da je rast prihoda daleko veći, a što znači da bar taj jedan dio sive zone ulazi u legalne tokove. Našom analizom došli smo do zaključka da su najveći izvori sive ekonomije rad povezanih lica, kroz transferne cijene protiv čega se stalno borimo. Imamo i problem I oko neizdavanja fiskalnih računa, što je jako veliki izvor sive ekonomije", rekla je Vidović.

U četiri mjeseca ove godine naplaćeno je 70 posto više poreza na dobit, od ukupne naplate u prošloj godini. Vidović je kazala još i da je rad na crno jedan od problem, te da svakodnevno kroz različite aktivnosti, rade na njegovom suzbijanju.

Sanja Miovčić, Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH kazala je da postoje četiri ključne mjere za suzbijanje sive ekonomije. Prva od njih je suzbijanje ilegalne trgovine duhanom, suzbijanje ilegalne trgovine naftom i njenim derivatima, suzbijanje rada na crno, te suzbijanje sive ekonomije u finansijskim transakcijama.

Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje rekao je da je Uprava prvi put u historiji BiH naplatila 7,044 milijardi KM.

"To je iznos koji je jednostavno impozantan i koji nam govori da je time jedan dio sive ekonomije obuhvaćen", rekao je Džakula.

Kazao je da ako želimo smanjiti sivu ekonomiju, trebamo riješiti i unaprijediti zakonsku regulative u indirektnim i u direktnim porezima. Dodao je i to da je plaćanje poreza civilizacijsko dostignuće, ali da se na ovim prostorima priznaje samo zakon, obaveza i kazna.

"Potrebno je ojačati institucije koje se bave prikupljanjem prihoda, ali i razvijati svijest poreskih obveznika, te kroz sinergiju napraviti da ljudi koji plaćaju poreze imaju uvid u ono gdje se taj novac troše i što je posebno bitno da poreska politika i socijalna politika ne idu zajedno”, dodao je Džakula.

Jelena Ristić, direktorica kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i BiH kazala je da postoje dva tipa sive ekonomije od kojih je dan aktivni a drugi pasivni.

"Riječ je o tipovima koji su zastupljeni u ekonomskom smislu. Pasivni se odnosi na gotovinska plaćanja, a aktivni tip je onaj gdje i kupovna i prodajna strana imaju jednake interese da ne prikažu da je izvršena neka od transakcija”, kazala je Ristić.

Šerif Isović, vršilac dužnosti direktora Poreske uprave Federacije BiH u svom izlaganju je kazao, da je za borbu protiv sive ekonomije potrebno prvo identifikovati njene uzroke, te napraviti jedan multidisciplinaran pristup. 

I.M.