Vijesti

Bh. proizvođači ribe nas­to­je s državom ut­vrdi­ti vi­si­nu po­ti­ca­ja za 2010. go­di­nu - Ne­ma­rom države ispašta važna izvozna grana

11.01.2010. 10:24 / Izvor: Dnevne novine SAN

Pošto proizvođačima ribe u Federacije nisu isplaćeni poticaji za posljednji kvartal 2008. godinu, a u Ministarstvu poljoprivrede FBiH ni fenig nije bio planiran za ove svrhe u 2009., ribouzgajivači nastoje s državom utvrditi visinu poticaja za ovu godinu. Njihov stav je da visina poticaja za 2010. treba biti viša od 0,25 KM po kilogramu ribe, koliko je predložilo Ministarstvo, te da bi "korektan iznos bio 0,50 KM za slatkovodnu i 0,75 KM za morsku ribu".

"Za razliku od Hrvatske gdje je poticaj 1,30 KM po kilogramu slatkovodne i dvije KM za morsku ribu, mi nismo konkurentni", kaže za „San" Almir Bašanović, predsjednik Grupacije proizvođača ribe pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Bašanović podsjeća da je na samom kraju prošle godine konačno ponovo počeo izvoz žive bh. ribe u Hrvatsku, koji je ta zemlja zabranila u aprilu 2009., ali i napominje da "posao slabo ide, jer je tržište za ovu godinu nepovratno izgubljeno".

"Mi smo imali ugovor sa hrvatskim dobavljačima o isporuci milion komada mlađi kalifornijske pastmke koju smo proizveli, ali je skoro sve to propalo radi zabrane. Samo jedan dio smo uspjeli prodati u Srbiji i Crnoj Gori", priča Bašanović.

Prema njegovim riječima, iako je riba jedini bh. prehrambeni proizvod životinjskog porijekla koji je našao svoje mjesto na evropskom tržištu, ova proizvodnja je nemarom države dovedena na rub propasti. Kako kaže, jedno od rješenja problema je prijevremeno povećanje bescarinske kvote za izvoz u EU, koja je sada 60 tona.

"Samo u Federaciji proizvedemo 3.500 tona ribe, a ukupno oko 10.000 tona. Ovaj problem treba riješiti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, od kojeg je Grupacija tražila da u pregovorima s EU prijevremeno obezbijede višu bescarinsku kvotu, kako bi mogli izvoziti minimalno od 1.500 do 2.000 tona ribe. Možemo izvoziti daleko više ribe nego do sada, pa tražimo jedan posto učešća na evropskom tržištu, čime nikoga ne ugrožavamo", ističe Bašanović.

Dragana Radošević, direktorica Tropik ribarstva iz Banja Luke, još je direktnija i precizira krivca za postojeću situaciju.

"Mogućnost izvoza ribe u zemlje EU bio veliki korak za BiH, ali su pregovori oko izvozne kvote bili neuspješni jer ih je vodio neko ko se ne razumije u ribarstvo i potencijale u BiH. Imali smo pravo bescarinski izvesti 60 tona na godišnjem nivou, a samo će Tropic ove godine proizvesti 1300 tona. Tako smo mi u septembru za tri sedmice "ispucali " kvotu i sada slijedi plaćanje carina, ali sa malim olakšicama. U prvoj godini plaćamo 90 posto, a u naredne dvije godine po 10 posto manje. Nakon tri godine ponovo se pregovara o kvoti. Vrata prema evropskom tržitu su otvorena, ali ne dovoljno i to je ogroman propust Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Carinu plaća uvoznik, ali je neće platiti ako mu mi ne za taj iznos ne spustimo cijenu, a mi nemamo marže koje možemo spustiti za 12 posto", kaže za Dnevne novine SAN Radošević, čije mišljenje i probleme dijeli i Sanel Šarić, direktor "Norfisha" iz Blagaja.

"Realno, odmah bi umjesto 60 tona mogli izvoziti 3.500 do 4.000 tona godišnje pa bi za nekoliko godina mogli dostići izvoz od 10.000 do 15.000 tona ribe, što bi nas svrstalo među prvih pet proizvođača u Evropi", ističe Šarić.

U BiH postoje i četiri postrojenja za preradu ribe koja su i dobila izvoznu dozvolu za EU, Tropic Banja Luka, Laks Mostar, Norfish Mostar te Žuvela Stolac. Oni BiH drže među prvih deset proizvođača ribe u Evropi.

Prema nekim procjenama, proizvede se oko 10.000 tona konzumne ribe, čemu još treba dodati ikru i riblju mlađ, a 70 posto te proizvodnje se izvozi.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti