BiH iskorištava nevolje Rusije: Bilježimo rast izvoza

20.06.2016. 09:42 / Izvor: Faktor
BiH iskorištava nevolje Rusije: Bilježimo rast izvoza

Najznačajnija stavka u izvozu je voće kojeg smo prošle godine u Rusiju izvezli u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013.

Najznačajnija stavka u izvozu je voće kojeg smo prošle godine u Rusiju izvezli u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013.

Nakon što je Evropska unija (EU) uvela ekonomske i diplomatske sankcije Rusiji sredinom 2014. godine, Putin uzvraća sa zabranom uvoza većine poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a i Kanade. Igre moći svjetskih sila su otvorile i neočekivan prostor za izvoznike voća i povrća sa Balkana, uključujući i bh. proizvođače. U 2014. dolazi do snažnog rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda balkanskih zemalja u Rusiju, ali u 2015. izvoz pada izuzev u slučaju BiH.

IZVOZ RASTE

Naša zemlja je 2013. godine u Rusiju izvezla proizvoda u vrijednosti od 56,9 miliona KM. Izvoz je 2014. porastao na 79,6 miliona KM, a godinu poslije na 98 miliona KM. Najznačajnija stavka u izvozu je voće kojeg smo prošle godine u Rusiju izvezli u vrijednosti od 23 miliona KM, što je značajan rast od tek 1,2 miliona KM 2013. godine.

Komentarišući ove podatke, predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović za Faktor pojašnjava da su sankcije koje je Rusija uvela na uvoz voća i povrća iz EU-a “dobrodošla pojava“.

"Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane. Ali, ta situacija je kratkog daha jer kad obje strane ukinu sankcije jedni drugima, onda će neminovno doći do pada uvoza iz BiH, a tržište će opet preuzeti jabuke iz Poljske", ističe Dojčinović.

Bh. voćari su zadovoljni situacijom i prodajom robe. U zalihama ne ostaje ništa, a sva roba je prodana već u aprilu. Iako ne mogu zadovoljiti potrebe velikog ruskog tržišta, ističu da je bh. jabuka koja čini 80 posto izvoza ovog sektora u Rusiju, izuzetno tražena zbog svoje kvalitete. Otkup proizvoda vrše predstavnici ruskog maloprodajnog lanca Magnit, koji svake srijede bh. proizvođačima daju nove cijene za jabuke.

"Ako je cijena uredu, mi prodamo robu. Ako nije, čekamo do sljedeće srijede iako se generalno mi njima prilagođavamo",pojašnjva Dojčinović.

Za razliku od BiH koja je i u 2015. povećala izvoz u Rusiju, ostale balkanske zemlje koje nisu članice EU-a zabilježile su pad izvoza. Srbija, tradicionalno najveći izvoznik iz regije u Rusiju, prošle godine je zabilježila pad izvoza za čak 304 miliona dolara. Makedonija, Crna Gora i Albanija su također smanjile izvoz, dok je izvoz BiH nastavio rasti, i to ne samo voća već i niza drugih proizvoda.

PRODAJA U BIH

Ukidanje međusobnih sankcija Rusije i EU-a značilo bi da balkanske zemlje gube važno tržište za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda. Iako se još uvijek ne zna kada će doći do ovog razvoja događaja, direktor državnog investicionog fonda Rusije Kirill Dmitriev je nedavno kazao da očekuje ukidanje sankcija do kraja 2016. godine.

Bh. proizvođači već imaju planove kada trenutna bajka završi. Okrenut će se domaćem tržištu i velikim tržnim lancima.

"Naš dugoročni plan se ne bazira na izvozu u Rusiju, već na prodaji domaćim tržnim lancima poput Binga, Konzuma i ostalih sa kojima smo već dogovorili buduće uvjete saradnje. Ali proljetni mraz koji je sredinom aprila uništio preko 2.000 hektara usjeva će nas spriječiti da u velikoj mjeri plasiramo na bh. tržište, ali i Rusiju. Ove godine izvoz će definitivno biti manji", zaključuje Dojčinović.

Izvoz u Rusiju iz balkanskih zemalja

Država                        2014                         2015                        Razlika

BiH                             $45.774.953           $56.378.114            $10.603.161

Srbija                         $1.029.130.000     $724.823.000      -$304.307.000

Makedonija              $42.068.416           $35.087.120         -$6.981.296

Crna Gora                 $4.021.000            $2.640.000           -$1.381.000

Albanija                    $3.707.222             $418.937               -$3.288.285,00

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti