Prirodna područja

Foto: Aljazeera

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

BiH kasni sa primjenom konvencija o zaštiti prirodnih resursa

Ukupni procenat zaštićene prirode u BiH iznosi svega 2,49%.

17.11.2021. 09:46 / Izvor: Akta.ba

BiH kasni sa primjenom konvencija o zaštiti prirodnih resursa iako je to jedan od uslova za članstvo u EU. Navedeno je to i u novom prijedlogu Zakona o zaštiti prirodnih resursa koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma predalo Vladi FBiH.

Ukupni procenat zaštićene prirode u BiH iznosi svega 2,49%. Najveći broj zaštićenih područja prirode u Bosni i Hercegovini izdvojena su na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Prema važećoj kategorizaciji IUCN-a, koja je usvojena 1994. godine, a 2003. godine prihvaćena i u Bosni i Hercegovini, postoji šest kategorija zaštićenih područja u skladu s njihovim primarnim ciljevima upravljanja.

"Analizom planske dokumentacije na entitetskom nivou, planirano je da se zaštiti oko 17% ukupne površine u Federaciji Bosne i Hercegovine, oko 15,5% ukupne površine u Republici Srpskoj, odnosno oko 16% ukupne teritorije na državnom nivou", kazao je za Akta.ba doc.dr. Edin Hrelja sa Odsjeka za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Osim navedenog koncepta zaštite u Bosni i Hercegovini, uspostavljena su tri Ramsarska područja, a to su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje čija ukupna površina iznosi oko 0,6 km2. U skladu sa evropskom direktivom za uspostavu Evropske ekološke mreže, u Bosni i Hercegovini je započet proces uspostave NATURA 2000.

Park prirode Hutovo blato 

Upravljanje zaštićenim prirodnim područjima 

Upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i okolišom u BiH svedeni su na entitetski i kantonalni, odnosno općinski nivo.

"Prostorno planiranje i upravljanje okolišom je regulirano zakonima, te nizom uredbi i pravilnika na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta. Nadležnosti sa entitetskog nivoa prenose se na kantonalni  i općinski nivo u Federaciji Bosne i Hercegovine i na općinski nivo u Republici Srpskoj. U složenoj strukturi upravljanja svaki od kantona ima nadležna ministrastva i njima pripadajuće zakone o prostornom uređenju i zaštiti okoliša, a za svaku općinu postoje  specifične odluke o prostornom uređenju i žaštiti okoliša", pojasnio je profesor.

Nadležnosti općina u okviru zaštite okoliša, regulirani su Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, prema kojima su definirane  politike prostornog uređenja i okoliša, upravljanje vodama, upravljanje otpadom i upravljanje prirodnim resursima na nivou općina.

"Prvi set zakonskih dokumenata iz oblasti zaštite okoliša usvojeni su na entitetskom nivou 2003. godine. Postoji veliki broj zakona i podzakonskih akata upravljanja okolišom na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Međutim, postojeće zakonodavstvo vrlo često nije usklađeno vertikalno (postoji mnogo praznina između zakona na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou), a još manje horizontalno (zakonodavstvo o okolišu se razlikuje na entitetskom nivou), što doprinosi mnogim poteškoćama održivog  upravljanja okolišom. Analizom dostupnih podataka iz postojeće prostorno-planske dokumentacije, te analizom legislativnog aspekta u skladu s kojim nadležnost u planiranju imaju entiteti, može se konstatovati da još uvijek ne postoji jedinstveni planski koncept razvoja mreže zaštićenih područja", naglašava Edin.

Doc. dr. Edin Hrelja

Zaštićena prirodna područja u BiH na dosta nižem nivou u odnosu na međunarodne preporuke

Na nivou Bosne i Hercegovine ratificirane su brojene međunarodne konvencije i protokoli te su potpisani brojni bilateralni sporazumi iz oblasti zaštite okoliša. I to je jedina uloga koju ima Bosna i Hercegovina po pitanju zaštite okoliša i izdvajanja zaštićenih prirodnih područja.

"Zaštićena prirodna područja se izdvajaju i njima se upravlja na entitetskom nivou i nižim nivojima vlasti. Postoje preporuke sa međunarodnog nivoa koje su usmjerene na izdvajanje zaštićenih prirodnih područja u površini od 10% od ukupne površine svake države. Vidljivo je da je površina zaštićenih prirodnih područja u Bosni i Hercegovini na dosta nižem nivou u odnosu na međunarodne preporuke. U budućem periodu, u ostvarivanju postavljenih ciljeva iz oblasti zaštite prirode, potrebno je više političke volje na svim nivoima vlasti ali i uspostavljanje adekvatne prostorno-planske i zakonske dokumentacje. Također, u navedenu svrhu nepohodno je uključiti sve ključne dionike, gdje poseban naglasak stavljam na stručnjake iz navedene oblasti u cilju identifikacije i valorizacije prostora i izdvajanja i zaštite visokovrijednih prirodnih područja", istakao je profesor Hrelja.

Vjetrenica uskoro na UNESCO-vom popisu - Furaj.ba

Zaštićena prirodna područja imaju ekonomski potencijal

Glavne svrhe uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima su: naučno istraživanje, zaštita divljine, očuvanje raznolikosti vrsta i gena, održavanje ekoloških servisa, zaštita specičnih prirodnih i kulturnih odlika, turizam i rekreacija, obrazovanje, održiva upotreba resursa iz prirodnih ekosistema i održavanje kulturnih i tradicionalnih atributa. Zaštićena prirodna područja imaju ekonomski potencijal sa turističkog aspekta, ali im treba pristupati sa oprezom kako se ne bi ugrozila.

"Razvoj turizma u zaštićenim prirodnim područjima treba biti zasnovan na konceptu održivog razvoja. Recentno, stihijski razvoja turizma  je jedan od najvećih problema koji doprinosi ugrožavanju inicijanih elemenata (očuvanog i vrijednog okoliša) zbog čega su izdvojena zaštićena prirodna područja", pojasnio je.

Zadovoljavajuće upravljanje zaštićenim prirodnim područjima u Bosni i Hercegovini moglo bi se postići uspostavom modela upravljanja i preslikavanjem dobre prakse koja se koristi na međunarodnom nivou, smatra profesor.

Na međunarodnom nivou uspostavljen je prostorno orijentiran model kroz pristup usmjeren na zoniranje i pristup usmjeren na. Do sada izdvajanje zona zaštite unutar žaštićenih prirodnih područja Bosne i Hercegovine usmjereno je na eksploataciju prirodnih resursa, s obzirom da su u gotovo svim područjima površinski (u nekim i 70% površine) preovladavale zone zaštite II i III režima u odnosu na I režim zaštite.

"U prvom redu nepohodno je izvršiti rezoniranje zaštićenih prirodnih područja te inoviranje prostorno-planske dokumentacije. Pored  prostorno orijentiranog pristupa potrebno je uspostaviti model procesno orijentiranih pristupa. Navedeni model je potrebno uspostaviti kroz pristup sudjelovanja (učešće svih dionika, saradnja sa lokalnom zajednicom, partnersko upravljanje i sl.) i sistemski pristup (projekti integralnog razvoja i zaštite, integralna zaštita i regeneracija, planiranje sistematske zaštite, principi održivog turizma itd.). Uspostavom navedenih modela zaštite zasigurno bi se doprinjelo ostvarivanju ključnih ciljeva zbog kojih  su izdvojena zaštićena prirodna područja, a koje bi mogli sagledati kroz zaštita geodiverziteta, biodiverziteta, korištenje usluga ekosistema uz uspostavu održivog turističkog razvoja", zaključio je profesor.

E.O.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti