BiH kreće sa izradom Strategije obnove zgrada

Bosna i Hercegovina kao članica Energetske Zajednice, u narednom periodu treba odrediti dugoročnu viziju za energetsku obnovu stambenog i nestambenog  fonda postojećih zgrada, javnih i privatnih, te definisati politike i finansijske mehanizme za mobiliziranje investicija i omogućavanje ulaganja u duboku obnovu zgrada prema odabranom scenariju.

Po njenom donošenju, strategija bi trebala potaknuti vlasnike zgrada na poduzmimanje duboke obnove zgrada, osigurati angažman cjelokupnog lanaca opskrbe uslugama i proizvodima koji osiguravaju visokokvalitetnu obnovu, mobilizirati bankarski sektor/investitore na razvijanje specifičnih finansijskih proizvoda, te stimulisati istraživanje i razvoj tehnika i tehnologija koje omogućavaju ostvarivanje većih energetskih ušteda po nižim cijenama.

U okviru RENEXPO® BiH organiziran je i panel na temu Strategija obnove zgrada u Bosni i Hercegovini do 2050. Godine na kojem su učestvovale sve relavantne institucije koje su ili će biti direktno ili indirektno uključene u sam razvoj buduće Strategije.

Ovaj projekata u BiH provodi GIZ zajedno sa svojim partnerima.

Cilj cijelog panela bio je upoznavanje relevantnih interesnih grupa iz BiH sa ciljevima izrade Strategije, te otvaranje prostora za diskusiju o postojećim barijerama, kao i mogućnostima za kreiranje novih rješenja koja bi omogućila kvalitetnu provedbu strategije u BiH.

DEFINISANO 29 TIPOVA ZGRADA

Goran Krstović, šef Odjeljenja za energetsku efikasnost BiH u GIZ- u, za Akta.ba je kazao kako bi ova Strategija trebala postaviti dugoročne okvire za obnovu nacionalnog građevinskog fonda na veoma visoke nivoe energetskih performansi do 2050. godine.

Svojim stvaranjem ova strategija treba da pokrene vlasnike objekata da preduzmu duboku obnovu, mobiliše čitav lanac snabdevanja kako bi se postigle visoko kvalitetne obnove, pokrene banke i investitore da razvijaju specifične finansijske proizvode i da stimuliše istraživanje i razvoj tehnike i tehnologije koje pružaju veću uštedu energije po nižoj cijeni.

"Mi trenutno imamo određene procjene o tome koliko je objekata u BiH koji bi trebali biti zahvaćeno obnovom koja bi omogućila stvaranje boljih uslova energetkse efikasnosti. Nemoguće je imati tačne podatke, jer teško je prebrojati sve zgrade, utvrditi koji su tip, posmatrati svaku zgradu sa stanovišta energetske efikasnosti, ali ono što je bilo moguće i što je urađeno jeste da je napravljena klasterizacija i tipizacija svih stambenih zgrada. Definisano je 29 tipova zgrada što stambenih što individualnih kuća i svi ti objekti su poredani po godini izgradnje i za svaku grupu je definisan reprezent i dati su energetski podaci za svaki tip ponaosob. Sve ovo će se naći u strategiji koja će dalje razmatrati svaku strukturu", govori Krstović.

On kaže da je u pitanju određeni nivo aproksimacije, koji je sasvim dovoljno da se pristupi daljem strateškom planiranju na osnovu tog nivoa podataka. Pojasnio je da je kroz protekli period urađena klasterizacija na statističkom uzorku na oko 13 hiljada zgrada na cijeloj teritoriji BiH, klasterizacija je urađena po svim statisitičkim normama i standardima tako da je to jedan sasvim dovoljan uzoraka na kojem se može graditi dalja analiza.

U narednom periodu će se raditi na definisanju cijele strategije, koja je do 2050 godine, ali ona će se svake tri godine obnavljati i davat će smjernice u kom pravcu će se odvijati dalji proces obnove zgrada.

"Sve će zavisiti od načina obnove, da li je u pitanju duboka, srednja ili plitka obnova. Trebat će vidjeti na osnovu trenutnog kavaliteta zgrada, na osnovu dostupnih mehanizama kako brzo će se neke stvari odvijati. Zemlje kao što je Hrvatska većinu je toga usmjerila kroz evropske fondove, kod nas će vjerovatno biti neka druga rješenja. Svakako da će se pristupom u EU otvoriti nova rješenja i mogućnosti ali do tada pronalazit ćemo načina kako stvari izvesti do kraja“, pojašnjava Krstović.

Dodaje da će se ovom strategijom stvari oko načina finasiranja sigurno razraditi te da će se dati određena rješenja i scenariji razvoja ali i usmjeriti institucije, i sve one ključne aktere u implementaciju te strategije.

BiH PRVA POKRENULA AKTIVNOSTI

"BiH je jedina zemlja od članica energetske zajednice, a po zahtjevu direktive, koja je prva pokrenula aktivnosti po ovom pitanju. Time je ovo ujedno i jedan pionirski čin pa je za nadati se da će iskustva koja se budu stvorila kroz naše aktivnosti biti od pomoći nekim drugim zemljama", rekao je Krstović.

Biljana Trivanović, ispred Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je i koordinator svih budućih aktivnosti razvoja strategije, kazala je da je Ministarstvo aktivno uključeno u razradu strategije te da sistemski rješava problem energetske efikasnosti.

"Do sada je dosta posla urađeno kako bi se danas pristupilo izradi Strategije obnove zgrada. Dalje uz pomoć GIZ-a i ENOVE, ali i ostalih aktera, radite ćemo na stvaranju ovog od značaja dokumenta. Strategija je vrlo složen dokument koji zahtjeva pomnu razradu, posebnu pažnju treba posvetiti načinu finansiranja jer se treba voditi računa o postojećim zakonskim rješenjima ali tu je i dosta drugih parametara koji se trabju pratiti“, kazala je Trivanović.

Efikasna obnova zgrada u BiH velika je investicija koja može potaknuti razvoj lokalne privrede i dugoročno imati pozitivan učinak na okoliš, pa je stoga ključni izazov kako razviti efikasan model finansiranja i implementirati rješenja koja će omogućiti velike programe obnove u BiHoJasmin Gabela, izvršni direktor kompanije Enova kazao je da se većina energije u BiH troši za potrebe stambenog sektora, te da je potrebno iznaći finansijski model za ostvarivanje ušteda u tom sektoru što će ova strategija i omogućiti.

Predstavio je šta to strategija nosi sa sobom ali i rješenja i uštede koje će sa njom doći.

Većina zgrada stara je više od 30 godina i neophodno je renoviranje jer u to vrijeme kada su građene nisu postojali standardi izolacije, odnosno utopljavanja. Zadnji strateški rad na obnovi zgrada bi je 1982 godine pred Olimpjadu. Tad je većina starih zgrada obnovljeno u smislu obnove fasada.

Kako je kazao u strategije za renoviranje stambenog fonda treba da iznađe dugoročna rješenja za ovaj proces. S obzirom da je riječ o jednom od najvećih projekata u BiH, potrebno je da se uključe međunarodne finansijske institucije, lokalni akteri i drugi da bi se iznašla adekvatna rješenja.

Obnova zgrada prema visokim standardima energetske efikasnosti mogla bi biti jedno od najisplativijih ulaganja Bosne i Hercegovine, s obzirom na prednosti u pogledu stvaranja novih radnih mjesta, kvalitete života, ekonomskih poticaja, ublažavanja klimatskih promjena i energetske sigurnosti a ova strategija će u velikom značaju doprinjeti tome.

I.M.