Uprkos žalbi pred Ustavnim sudom i tužbi pred ESPOO - kamen temeljac za izgradnju HE Buk Bijela
Ukoliko visina ove HE bude viša od 90 metara, a sve su prilike da hoće, podići će akumulaciju jezera i uliti se u rijeku Taru, za koju znamo da je pod UNESCO zaštitom.
Sjednica vlada Republike Srpske i Srbije danas će biti održana u Istočnom Sarajevu, a potom će u Foči premijeri Republike Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić položiti kamen temeljac Hidroelektrane /HE/ "Buk Bijela", čija gradnja je zajednički projekat vrijedan 220 miliona eura.
Međutim, iako pompezno najavljivan, ovaj projekt pra(v)ti puno kontrovrerzi i problema, ekoloških, ali i pravnih.
Nevladine organizacije i ekološka udruženja osporavaju gradnju ove hidroelektrane već godinama, zbog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor.
Kako nam je objasnio Rijad Tikveša, ispred Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja "Ekotim", prema projektnoj dokumentaciji, hidroelektrana "Buk Bijela" u dijelu Bosne i Hercegovini, na teritoriji opštine Foča, predviđeno je da ima oko 90 megavata instalisane snage i da se akumulacija brane prostire jedanaest i po kilometara.
"Ukoliko visina ove HE bude viša od 90 metara, a sve su prilike da hoće, podići će akumulaciju jezera i uliti se u rijeku Taru, za koju znamo da je pod UNESCO zaštitom. Naravno da će reagirati i Crna Gora. Organizacije u BiH su već jednom oborile okolinsku dozvolu, ali ponovo im je izdata. Organizacije iz obje države prijavile su Bosnu i Hercegovinu Sekretarijatu ESPOO konvencije, zbog kršenja i izbjegavanja procedure o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane", pojašnjava Tikveša.
Naime, cijeli projekat HE Buk Bijela je započet 2012. godine kada je izrađena Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje je godinu kasnije izdata prva ekološka dozvola. Dozvola je istekla 2018, jer Elektroprivreda Republike Srpske nije realizovala projekat. Nakon toga, preduzeće ˝HE Buk Bijela˝ zatražilo je produženje dozvole, poslije čega je izdata obnovljena ekološka dozvola. Aarhus centar BiH 2019. godine tužio je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, smatrajući da je istekao rok za produženje ekološke dozvole. Okružni sud u Banjaluci je presudio u korist Aarhus centra, ali, uprkos tome, nadležno ministarstvo je izdalo novu ekološku dozvolu.
S druge strane, entitet ne može raspolagati vodama, šumama, poljoprivrednim zemljištem, sve što se smatra dobrom od opšeg interesa, i to nesumnjivo spada u domen državne imovine.
O tome je i Ustavni sud u dva navrata precizno rekao da se uvijek za pojam države veže pojam institucije Bosne i Hercegovine. Upravo su zbog ovoga parlamentarci uložili žalbu Ustavnom sudu, jer u sam proces nije uključena BiH kao država.
Ovdje treba podsjetiti i na ugovor Vlade RS sa njemačkom kompanijom RWE o strateškom partnerstvu i izgradnji hidrioenergetskog potencijala gornjeg sliva Drine još iz 2012. godine, koji je raskinut nakon samo nekoliko mjeseci. Projekat vrijedan 460 miliona evra je propao a Nijemci su se povukli, ne ostavljajući ni mogućost parcijalne realizacije.
U saopštenju koje je tada izdala RWE Innogy, kćerka firme RWE, navedeno je da je ova kompanija učestvovala u partnerstvu koji je krunisan potpisivanjem ugovora u septembru 2012. u kojem je trebalo ispuniti uslove do aprila naredne godne. Pošto se to nije desilo, RWE je raskinula ugovor sa partnerima, Vladom RS i Elektroprivredom ovog entiteta. Projekat HES Gornja Drina predviđao je osnivanje zajedničke firme RWE i Elektroprivrede RS, sa vlasničkim udjelom od 60 naprema 40 odsto u korist njemačkog partnera.
Planirana je izgradnja četiri hidroelektrane ukupne instalisane snage 260 megavata i godišnje proizvodnje 760 gigavat-časova električne energije.
Buk Bijela je projekat iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, čiji je cilj bio da snabdijeva električnom energijom bivšu Jugoslaviju.
Nikada nije realizovan i pored izvršenih pripremnih radnji...
B.K.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
-
UG Ekotim Sarajevo
Kemala Kapetanovica 17 71000 Sarajevo -
Parlamentarna skupština BiH Sarajevo
Trg Bosne i Hercegovine 1 71000 Sarajevo -
Vlada Republike Srpske
Trg Republike Srpske 1 78101 Banja Luka -
Vlada Republike Srbije Beograd
Nemanjina 11 11000 Beograd -
Vlada Republike Crne Gore
Jovana Tomaševića bb 81000 Podgorica -
UNESCO Paris France
7 Place de Fontenoy 75007 Pariz