Pozder: Nestaje li svjetla na kraju tunela Hranjen zbog nesavjesnog rada Vlade FBiH?

03.08.2021. 15:48 / Izvor: Akta.ba
Pozder: Nestaje li svjetla na kraju tunela Hranjen zbog nesavjesnog rada Vlade FBiH?

Smatra da najveća krivica leži na Vladi FBiH.

Realizacija izgradnje projekta brze ceste Sarajevo – Goražde započela je krajem septembra 2018. godine potpisivanjem ugovora o gradnji tunela Hranjen između JP Autoceste FBiH i kompanije Euroasfalt. Završetak radova planiran je u roku od 36 mjeseci. 

Danas, 35 mjeseci kasnije, objavljeno je da je prokopano tek blizu 36 posto tunela Hranjen, dok je utrošeno čak 97 posto od ukupne vrijednosti ugovorenih radova.

Tim povodom reagirala je Nasiha Pozder, zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH:

"Pričajući o tunelu Hranjen, moramo se vratiti gotovo tri decenije u prošlost jer ne smijemo zaboraviti da je Vladi FBiH trebalo 23 godine da osvijesti problem nepovezanosti Goražda s ostatkom Federacije. Istovremeno, tim gradom vlast nikad nije prestala emotivno manipulirati čime je svoju nebrigu pokušavala nadomjestiti komplimentima kakve su herojski grad i slične. Potom, što je još tužnije, za taj grad u smislu njegove povezanosti odlučili su se zauzeti u jeku predizborne kampanje 2018. Tad sam dovela u vezu otvaranje tunela Hranjen s hidrocentralom Vranduk kojom se pred svake izbore manipulisalo, presijecale se vrpce, a ona nikad nije ni proradila. Na žalost, napravila sam tačnu paralelu. Imamo slučaj da će rok za završetak radova biti probijen, da je prokopano oko 36 posto tunela, a 97 posto planiranih sredstava je već potrošeno", navodi ona.

Smatra da najveća krivica leži na Vladi FBiH. Primjetno je da Vlada odgovornost želi prebaciti na izvođača radova Euroasfalt, ali problem je u prirodi ugovora koji je Vlada potpisala. Radi se o tome da je Vlada, čijim se čelnim ljudima trenutno pred Sudom BiH sudi i za nesavjestan rad, potpisala ugovor koji nije predviđao poteškoće u radu koje su se u međuvremenu pojavile i jednim dijelom izvukle novac.

Drugi problem je, prema njenim riječima, što je Vlada pristala da cjelokupna sredstva za projekt prebaci firmi, umjesto da to ide po završetku određenih faza projekta nakon nadzora, kojeg prvih pet mjeseci nije ni bilo, a kad je uspostavljen nije imao nikakve ovlasti, što je treći najveći problem u ovoj priči.

"Dio odgovornosti snosi i Vlada Bosansko-podrinjskog kantona koja za sam projekt nije pokazivala nikakav interes do danas, kada je ušao u slijepu ulicu. Upozorenja je bilo, a davao ih je u više navrata kroz pitanja i inicijative zastupnik Naše stranke u Skupštini BPK Ibrahim Delić. Vlada BPK, s druge strane, pogodovala je finansijskim interesnim sferama u ovom projektu, a na štetu građana, tako što je dopustila da se otpadni materijal koji nastaje prilikom gradnje tunela deponuje na području kantona bez naknade", poručuje Pozder.

Pozder kaže da Vlada u vezi s ovim projektom nije nikako informisala Parlament FBiH. Ono što je sada kao zastupnica uradila jeste da je insistirala na transparentnijem pristupu daljoj gradnji. S tim ciljem u parlamentarnu proceduru uputila je sljedeća pitanja:

- U kojoj je fazi realizacija ugovora o izgradnji tunela Hranjen, prema ugovoru zaključenom sa preduzećem Euroasfalt? 

- Da li je izrađena nova dinamika radova na tunelu Hranjen i koji je datum završetka realizacije ovog projekta?

- Koliko sredstava je do danas utrošeno i koji je obim izvršenih radova? 

- Kada se planira pokretanje javne nabavke za LOT 2?

Pitanja su postavljena Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija i JP Autoceste Federacije BiH od kojih Pozder očekuje ozbiljniji i odgovorniji pristup generalno u javnosti te na jasno određivanje granica vlastite odgovornosti u ovom slučaju te u vezi s tim poduzimanje adekvatnih mjera u cilju poboljšanja vlastitog rada, pogotovo kad su kapitalni infrastrukturni projekti u pitanju.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti