Kešetović o raspodjeli pondera: Ne razumije se suština donošenja i primjene Zakona

Pitanje pondera ovih dana glavna je tema u Bosni i Hercegovini. 

Osvrt Prof.dr. Izudina Kešetovića na temu raspodjele pondera ide u smjeru vertikalnih i horizontalnih fiskalnih izjednačavanja. U svom osvrtu Kešetović ukazuje na nelogičnosti u izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, kao i efektima koji će proizaći iz navedenih izmjena. 

"Ovaj način izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH pokazuje da se ne razumije suština njegovog donošenja i primjene. Naime, donošenje zakona 2006. godine bilo je logično jer se mijenjao način ubiranja i pripadnosti javnih prihoda, obzirom da su entitetima, kantonima i Distriktu Brčko BiH, prije uvođenja PDV- a, pripadali prihodi iz poreza na promet, kao i usluga na osnovu ubranih poreza u maloprodaji, a kantoni su raspoređivali dio prihoda iz svojih budžeta prema lokalnim zajednicama; gradovima i općinama", ističe on. 

Prema ovom modelu, nastavlja, pripadnost prihoda vezana je za mjesto ostvarivanja prometa, a neke od ključnih slabosti ovog modela bile su izražena mogućnost evazije, odnosno utaje poreza, zatim način iskazivanja poreske osnovice i praćenja tokova prometa. 

Dakle, on se morao mijenjati i zbog promjene modela obračuna poreza na promet. 

Osim toga, logika je upućivala da je efikasniji sistem ubiranja poreza u svim fazama prometa po neto principu dodatne vrijednosti tzv. PDV jer sa stanovišta visine obračunatog poreza na dodatu vrijednost rezultat je isti i po prvom modelu ubiranja prihoda u maloprodaji i po drugom modelu ubiranja prihoda u svim fazama prometa; jedina novina je praćenje faktura ili računa prilikom obračuna poreza. 

"Dakle, da bi se steklo pravo na povrat poreza mora postojati ulazna faktura kako bi se odbio porez obračunat na izlaznom porezu. Šta se željelo postići u raspodjeli? Prvo, da lokalne zajednice, gradovi i općine, povećaju svoj izravni prihod od poreza na promet i da ne zavise od kantona. Drugo, željela se izvršiti preraspodjela prihoda, tako da se ograniči obim javnih prihoda koji po starom modelu pripada Kantonu Sarajevo. Zato je postavljen koeficijent 2 kojim su se smanjili prihodi  KS i isti preraspodijelili ostalim kantonima", ističe Kešetović.

Prema njegovim riječima u novom modelu su uvedeni kriteriji raspodjele koji su uvažavali demografske i teritorijalne karakteristike kantona. Budžetu FBiH je ostavljena mogućnost horizontalnog izravnjavanja zbog različitog nivoa razvijenosti kantona i obima potreba koje proizilaze iz njihove nadležnosti. 

Kantonu Sarajevo je ostavljena mogućnost da izvrši horizontalna izravnjavanja na nivou Grada Sarajevo i općina. Primjena ovog modela je bila do 2001. godine,  do kada se trebala  izvršiti analiza primjena modela na osnovu koje bi se dala ocjena  sa stanovišta potrebe da se u istom izvrše promjene. 

Smatra da je obaveza da se ova oblast uredi na Parlamentu FBiH. Razlozi za izmjenu su postojali. Korekcije u raspodjeli su vršene kroz sistem Budžeta FBiH i budžete kantona. 

"Ekonomske i demografske promjene koje su uslijedile u prethodnih 15 godina nameću potrebu cjelovitog rješenja sistema javnih prihoda. Naznake tih promjena su date u stručnoj analizi iz 2015. godine koju je uradio Ekonomski institut Sarajevo za potrebe Kantona Sarajevo. Rezultati analize su pokazali da se problem nalazi u tome što se ekonomska snaga kantona mijenja. To se posebno odnosi na HNK (Mostar) , TK (Tuzla), ZDK (Zenica) i USK (Bihać). Iz ovih kantona su dolazili zahtjevi da se izvrši dodatno zahvatanje od KS (Sarajevo).", pojašnjava on.

Ostalih pet kantona, kaže, objektivno imaju stagnaciju u javnim prihodima, dok su neki fiskalno neodrživi. Umjesto da Vlada FBiH uredi ovo pitanje ona to prepušta kantonima da nude rješenje koje dodatno ograničava fiskalni kapacitet Kantona Sarajeva bez bilo kojih suštinskih izmjena u modelu. 

"Cilj je da se negativni efekat u prihodima nadomjesti iz efekata koje ostvaruje KS. To znači da se obaranjem koeficijenta 2 još više "prelije" poreza iz KS bez bilo kojih objektivnih razloga i promjena u postojećem modelu. Narušavanjem principa pripadnosti prihoda gubi se smisao raspodjele jer se ne uvode novi kriteriji koji bi podsticali ekonomski razvoj koji bi rezultirao većom potrošnjom i rastom javnih prihoda. Model postaje nepravedan i neprihvatljiv. Stoga se u svim složenim državnim strukturama primjenjuju principi fiskalnog federalizma kroz vertikalno i horizontalno izravnjavanja. Cjelovito rješenje se ogleda kroz primjenu sistema raspodjele između entiteta (FBiH i RS BiH) i DB BiH (Distrikta Brčko)", navodi.

Drugi dio raspodjele se odnosi sa entiteta. U FBiH na kantone, gradove i općine. U entitetu RS na gradove i općine. Stoga, dodaje, parcijalna i nepotpuna rješenja ne donose ništa. Model postaje još nepravedniji i istim se ne rješava suština problema.  

"Na nosiocima vlasti ostaje da donesu odluke. Pitanje raspodjele javnih prihoda je prije svega ekonomske naravi, ali i političko i socijalno. U trenutku  donošenja odluke o korekciji u modelu raspodjele u entitetu FBiH ono je više političko nego ekonomsko. Isto je još više političko na nivou države BiH jer postoji incijativa iz entiteta RS da se ukidanjem Uprave za  indirektno oporezivanje (UIO) sve vrati na početak. Zaključak koji se nameće je da cijeli fiskalni sistem  gubi svoju logiku kada se naruše osnovni principi, a ne postoji volja i želja za izgradnjom modela na nivou sistema tj. države. Fiskalna suverenost na nivou entiteta pokazuje svoju slabost. U praksi savremenih državnih zajednica to nije slučaj. Stoga je veoma teško do kraja razviti model koji će biti praveden i efikasan. To su krajnji ciljevi svakog fiskalnog sistema", zaključuje on.