Kožljak: Oni koji su bili označeni kao neprijatelji, uskoro bi mogli postati ekonomski saveznici
Oni koji su bili označeni kao neprijatelji uskoro bi mogli postati ekonomski saveznici jer će se Evropa okrenuti alternativnim izvorima kako ni smanjila ovisnost o Rusiji.
Ruska invazija u Ukrajinu je dovela do sankcija za Rusiju koje do sada nije imala ni jedna država. Poljuljanja sigurnosna situacija i sankcije su dovele do toga da su već stotine kompanija napustile rusko tržište. Sve ukazuje na to da Rusiju čeka velika ekonomska kriza.
"Nakon što smo potvrdili iracionalnu stranu Putina da pristupi otvorenoj agresiji umjesto nastavka kombinacije hibridnog ratovanja diplomatije i politike i na taj način postizanja cilja pretpostavili smo da će otvorena agresija svakako izazvati nesagledive ekonomske posljedice. Znamo da se ujedinila cijela Evropa, a i Zapad do te mjere da su sankcije dostigle nivo koji nikada nismo vidjeli u prošlosti. Ruska Federacija će te posljedice trpiti u narednih deset godina kada se zaustavi agresija", kazao je za Akta.ba prof. dr. Alija Kožljak, šef odsjeka za Međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom Burch univerzitetu i bivši Vojni predstavnik BiH pri NATO-u.
Čak i da se iduće sedmice počnu zaustavljati sankcije posljedice će biti deset godina, smatra profesor i dodaje:
"U narednom periodu istrajnost Zapada bi mogla dovesti do ekonomskog kolapsa Ruske federacije odnosno vraćanja Ruske federacije na postavke iz devedesetih godina".
Evropa će smanjiti uticaj o ruskoj nafti
Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu i drugi najveći proizvođač prirodnog gasa sa snažnom pozicijom u Evropi. Rusija pokriva 25 posto snabdjevanja naftom i 30 do 40 posto gasom. Moskva je bila pouzdan snabdjevač Evrope energentima još od sovjetske ere no, to će se promjeniti.
Samom činjenicom da se mijena sigurnosna arhitektura Evrope i da će se postavljati novi sigurnosni okvir uticati će na odnose između Evrope i Ruske federacije što će se posebno odraziti na gasnu industriju.
Gasovod Sjeverni tok 2 dužine 1.230 km nije počeo s komercijalnim radom. Čekalo se na dobijanje dozvole od njemačkih regulatora, koji je prošle nedjelje suspendovao proces certifikacije zbog eskalacije ukrajinske krize.
"Mogućnost Sjevernog toka iz današnje perspektive još uvijek na neki način, Njemačka garantuje kao opciju koja će opstati. Ipak, zavisnost Zapada od ruskog gasa će se definitivno promjeniti u smislu da se već sada razmišlja ozbiljno o alternativnim opcijama. Te alternativne opcije će zauvijek izmjeniti odnose između Evrope i Ruske Federacije tako što će se ta zavisnost svesti na minimum. To će prouzrokovati vjerovatno nove alijanse i nove saveze koje nismo mogli ni zamisliti", smatra Kožljak.
Oni koji su bili označeni kao neprijatelji uskoro bi mogli postati ekonomski saveznici.
"Najava razgovora sa Venecuelom i prodaja venecuelanske nafte moglo bi inicirati razmišljanja u drugom smjeru. Tako bi Iran od klasičnog neprijatelja mogao postati ekonomski saveznik. Ta opcija se ozbiljno uzima u razmatranje, osim alternativnih izvora koji će dati rezultat tek narednih 5 do 10 godina u smislu eliminisanja ruske zavisnosti. U narednom periodu će se definitivno umanjiti ruska zavisnost, a opcije su novi saveznici koji su bili na listi neprijatelja", pojasnio je profesor.
Kako će se kriza odraziti na region?
Oči su uprte u Putina pogotovo u regionu u njegov uspijeh ili neuspjeh. U velikom će to odrediti budućnost Zapadnog Balkana kako u političnom, sigurnosnom tako i u ekonomskom smislu.
"Prve poruke će biti poslane od strane Vučića odnosno Srbije i to će biti prvi orjentir za Zapadni Balkan u kom smjeru će se razmišljati i po pitanju buduće saradnje u energetskoj sferi. Taj eventualni poraz Putina u ovom trenutnom sukobu je definitivno Z Balkan kako sigurnosno tako i ekonomski, poprilično udaljio od Ruske federacije.
Mi smo mali i iako je to generalno problematično kada se treba pronaći odnosno eliminisati zavisnost u isto vrijeme je to nova šansa koja pruža mogućnosti. Prilika je zbog toga što se sada traži priklanjanje jednoj od strana i to tzv. priklanjanje strani daje ujedno i mogućnost nekih privelegija. To BiH može iskoristiti. Zapad pronalazi alternative i naša zemlja treba iskoristiti tu priliku i svojim strateškim opredjeljenjem pronaći svoje mjesto u tim alternativama“, poručio je Alija.
Bez ozbiljnih pregovarača sukob se neće prekinuti
Već nekoliko je neuspješnih pregovora za mir između Rusije i Ukrajine no političko diplomatska ofanziva će morati uroditi plodom, a pitanje je samo kada.
"Već od početka sukoba govorim da za ozbiljne pregovore trebaju i ozbiljni pregovarači. Dakle, u smislu nivoa pregovarača. Kada je krenula prva, druga i treća runda sa moje strane gledišta je bilo očigledno da oni ne mogu rezultirati nekim ozbiljnijih uspijehom. Ne mogu donijeti mir. Ne mogu donijeti dugoročno gledano opcije koje mogu opstati.
Kada vidimo veći nivo pregovarača delegiranih za ovako ozbiljan sukob doći će do riješenja. To obavezno uključuje najviši nivo odnosno predsjednike jedne i druge strane uz veoma relevantnog medijatora. U ovakvoj situaciji relevantan medijator mora biti možda čak i skupina država. Ne može to biti jedna država. To znači kombinacija država iz Evrope i trećeg svijeta.
Onoga momenta kada za pregovaračkim stolom vidimo Putina, Zelenskog i recimo predsjednike Njemačke, Francuske, SAD-a i Kine tada možemo očekivati ozbiljnije rezultate pregovora. Neozbiljno bi bilo i očekivati bilo kakav rezultat od ovog nivoa pregovarača, kada su pozicije pregovaračke ne različite nego suprotne totalno kompromitirajuće. Mislim da će se dešavanja po pitanju pregovora usmjeriti na to da se osigura najviši nivo pregovaranja, pregovaračkih pozicija i veoma relevantnih i kredibilni medijatori", poručio je Kožljak.
EUFOR potvrđuje da će se pobrinuti za sigurnost i stabilnost BiH
Prethodnih dana građani u BiH su bili uspaničeni usljed dolaska većeg broja EUFOR-ovih vojnika, ali nema razloga za strah.
"Građani ne trebaju paničiti. Na ovaj način nam međunarodna zajednica i generalno EUFOR kao agent koji je dobio mandat, potvrđuju da će se pobrinuti za sigurnost i stabilnost BiH iz perspektive unutrašnje sigurnosti, ali i eventualnog ugrožavanja sigurnosti BiH eksterno.
Prije nekoliko mjeseci smo se pitali da li će međunarodna zajednica uistinu biti spremna da izvrši svoj mandat ili će nas izdati kao devedesetih ja sam i tada tvrdio da je mandat veoma jasan. Daje mogućnost NATO-u i EUFOR-u da se angažuju te ih obavezuje. Ovaj put to oni u suštinu izvršavaju zbog svoje sigurnosti i euroatlanskog područja.
Tako trebamo posmatrati ovo angažovanje EUFOR-a proteklih dana. Znači spremnost, odlučnost i mandat da se preventira bilo kakvo ugrožavaje sigurnosti u BiH", pojasnio je profesor.
S druge strane trebamo analizirati dolazak EUFOR-a u smislu da je ipak međunarodna zajednica pogotovo Zapada svjestan da bi trenutna dešavanja u Ukrajini mogla na neki način imati uticaj i direkto se odraziti na sigurnosnu situaciju u BiH.
"Očigledno je i sve više imamo potvrda da ono što se dešava u Ukrajini je samo dio jednog sveobuhvatnog pohoda planiranog u Moskvi. Taj strateški poduhvat je zasigurno obuhvatao i Z Balkan. Ne otvorenom agresijom, ali očigledno nekim intenzivno hibridnim djelovanjem na ovom području. EUFOR je tu da nam na neki način potvrdi da će BiH međunarodna zajednica zaštititi i od tog hibridnog ugrožavanja sigurnosti odnosno i efekata iz Ukrajine na područje Z Balkana", zaključio je Kožljak.
E.O.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.