Zbog rizika od pranja novca pojedine banke ne žele da posluju sa političkim strankama

14.04.2022. 11:51 / Izvor: Akta.ba
bankarski sektor

Kuko-Omanović je rekla da pojedine banke u svrhu procjene rizika od pranja novca, ne žele da posluju sa političkim strankama i PEP klijentima.

Procjena rizika od pranja novca, finansiranja terorističkih aktivnosti i korupcije bila je tema današnjeg panela održanog u online formatu u organizaciji konsultantske kuće Revicon.

Seid Ćatić iz Agencije za bankarstvo FBiH je govorio o rizicima pranja novca u bankarskom sistemu kao i prijetnjama kojima su banke izložene ukoliko prekinu poslovni odnos sa svojim klijentima.

"Više puta sam čuo stav banaka da one samostalno biraju svoje klijente i da odlučuju o izboru svog klijenta bez obzira na ono što se propisuje zakonom. Mislim da se ne može na takav način posmatrati taj problem", pojasnio je Ćatić.

seid

On je također naglasio da smo suočeni s problemom da banke neće da posluju sa određenom grupom klijenata i da to hipotetski znači da banke mogu dovesti do gašenja određenog društva ili grupe jer je posjedovanje računa u banci uslov da bi uopšte mogli poslovati.

"U slučaju naknade štete postoje različiti rizici od kojih je jedan tužba zbog diskirminacije. Ono što mi savjetujemo jeste da bi banke trebale biti opreznije prilikom sklapanja poslovnih odnosa sa svojim klijentima, te da ukoliko se dokaže da potencijalni klijent predstavlja rizik i ako se dokaže da je sumjiv ne treba da ulaze u taj odnos", objasnio je Ćatić, dodajući da ukoliko dođe do prekidanja saradnje sa klijentima banke treba da razmotre sve rizike kojima će možda biti izložene, uključujući i rizik od tužbe.

Dotakao se i teme rata u Ukrajini i neuvođenja sankcija Rusiji od strane BiH, kazavši da bi takva odluka mogla imati određene prijetnje za bankarski sistem u BiH.


Slabosti bankarskog sektora

Selma Kuko-Omanović iz Agencije za bankarstvo FBiH je govorila o slabostima bankarskog sistema, kazavši da je najveća slabost i opasnost za banke nova tehnologija koja je sve više prisutna u svakom sektoru pa tako i bankarskom.

"Slabosti koje su uočene su identifikacija i verifikacija izvora sredstava, nekontrola namjenskog utroška sredstava iz kredita, kao i uspostava poslovnih odnosa sa neprihvatljvim klijentima razne vrste djelatnosti koje nisu registrovane kod nadležnih institucija za registraciju", pojasnila je Selma.

Naglasila je da je nužno obratiti pažnju na kreditore i povezanost istih sa licima na Sankcijskim listama.


Ključna prijetnja za bankarski sekor kako je Kuko-Omanović navela su razne digitalne platforme koje pružaju veliki stepen anonimnosti i neadekvatni mehanizmi praćenja ovih sankcija, kao i uspostava poslovnih odnosa sa klijentima bez direktnog kontakta sa klijentom.

"Prisutno je neadekvatno praćenje transfera sredstava u unutrašenjem platnom prometu, dakle novčana sredstva samo prelaze preko računa povezanih lica po osnovu vlasništva, adrese, sjedišta a bez realiziranih transakcija iz redovnog poslovana po računima navedenih klijenata", kazala je.

banke

Ona je također naglasila da pojedine banke u svrhu procjene rizika od pranja novca, ne žele da posluju sa političkim strankama i PEP klijentima.

"Mi imamo saznanja od određenih banaka da ne žele da posluju sa političkim stranakam i PEP klijentima. Ako bismo došli u situaciju da sve banke odustanu od poslovanja sa ovakvom vrstom klijenata to bi automatski značilo da može doći do gašenja jedne takve grane na tržištu", pojasnila je, dodajući da otvaranje računa mora biti omogućeno svim klijentima koji ispunjavaju sve one zahtjeve koji su u skladu sa zakonskim propisima.

Ono što je agencija do sad uradila u cilju sprječavanja pranja novca je izricanje prekršajnih naloga, izdavanje pisanih naloga, sastanci sa Upravama banaka i ovlaštenim licima kao i opomene odgovornim licima.

"Uprave banaka pokazuju opredjeljenost postizanju usklađenosti poslovanja i osiguranja zakonitosti poslovanja", zaključila je.

E.S. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti