Dr. Nermin Salkić: Digitalna transformacija bh. zdravstva još nije nacionalni projekat

17.05.2022. 11:39 / Izvor: Akta.ba
nedim salkić

Naša zemlja je već počela sa digitalnom transformacijom, ali ovo još uvijek nije nacionalni projekat, nego projekat na nivou kantona i većih bolnica.

Pandemija je ubrzala digitalizaciju u svim sektorima. U svijetu se najavljuje da će 5G tehnologija donijeti novu tehnološku revoluciju, a sektor koji će bilježiti najbrži rast je zdravstvo omogućavanjem pružanja usluga na daljinu. 

No, da bi se provela digitalizacija u zdravstvenom sektoru cijele Bosne i Hercegovine, neophodne izmjene zakonskih legislativa. Potrebno je puno novca koji se može naći u evropskim fondovima, političke volje, ali i neophodne saradnje zdravstvenog i brzorastućeg IT sektora. 

Cilj je u konačnici ubrzati dostupnost lijekova pacijentima, doći do boljih kontrola troškova, veće transparentnosti procesa zdravstvenog sistema i potpunog praćenja ishoda liječenja pacijenata, uvesti nove, efikasnije modele finansiranja zdravstva.

O važnosti digitalizacije i obrade postojećih dostupnih podataka u zravstvu u cilju bolje transprentnosti zdravstvenog sektora, te svim benefitima digitalne transformacije u zdravstvu za Akta.ba govori prof. dr. sc. Nermin Salkić, redovni profesor na katedri za internu medicinu na Medicinskom fakultetu u Tuzli, specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterolog, v. d. načelnik Klinike za interne bolesti JZU UKC Tuzla, te osnivač portala za kontinuiranu medicinsku edukaciju CME.ba.

Koliki je značaj digitalne transformacije u zdravstvu?

- Najjednostavnije objašnjeno, digitalna transformacija je prelazak sa papirnatog na digitalni način rada. Dakle, bilježenje, obrada i prenos zdravstveno važnih informacija se sa papirnatog oblika u najvećoj mogućoj mjeri prevode u digitalni ili kompjuterski oblik. Na ovaj način se generirane zdravstvene informacije mogu dalje kompjuterski obrađivati i pretvarati u alate koji omogućavaju brži, racionalniji, tačniji put pacijenta kroz zdravstveni sistem uz ogromnu uštedu vremena i resursa i za pacijente i za uposlene.

Osnovni boljitak za pacijente je bolji pristup i dostupnost zdravstvenom sistemu uz značajnu uštedu vremena. Elektronsko alociranje vremena i termina za pregled, te termina za laboratoriju su neki od primjera. Dodatno, ovo omogućava uvođenje elektronskog recepta uz pojednostavljenje izdavanja recepata i lijekova, uz ogroman benefit u smislu nadzora u realnom vremenu potrošnje lijekova od strane zdravstvenih fondova. 

Takođe, svaki zdravstveni podatak biva permanentno uskladišten, omogućavajući pružateljima zdravstvene njege na svim nivoima da imaju bolji pregled istorije bolesti za svakog pacijenta i da pruže personaliziran, optimiziran i najbolji tretman za svako stanje uzimajući u obzir sve ono što je pacijent prethodno bolovao. Integrisanje svega ovoga u portal ili mobilnu aplikaciju, omogućava svakom pacijentu da bilo kada ili bilo gdje ostvari pristup zdravstvenom sistemu i svojim zdravstvenim informacijama, te dvosmjernu komunikaciju bilo sa sistemom ili sa pružateljima zdravstvene njege, uključujući i telemedicinu kao bitan segment budući da prema zadnjim istraživanjima oko 75% zahtjeva u primarnoj praksi može biti riješeno na ovaj način.

DIGITALIZACIJA DONOSI OGROMNE UŠTEDE

Kolika su ulaganja u digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema BiH?

- Naša zemlja je već počela sa digitalnom transformacijom, ali ovo još uvijek nije nacionalni projekat, nego projekat na nivou kantona i većih bolnica. Za primjer, UKC Tuzla je uvođenjem digitalnog sistema za radiološke slike, napravio ogromne uštede u materijalu vezanom za filmove, te ostali potrošni materijal. Dakle, pojedini menadžeri su shvatili da dugoročno, iako su početna ulaganja značajna, zdravstveni sistem već nakon 2-3 godine počinje da štedi. Čini se da se ovo prepoznaje i od strane ustanova na nivou entiteta i države, pa su ova ulaganja sve veća iako još uvijek nisu dovoljna niti koordinisana tako da ovo bude barem entitetski, ako ne i državni projekat.

Na kom nivou je naša zemlja po pitanju digitalizacije? Možemo li brže i bolje, šta nas najviše sputava, koje su prepreke?

- Digitalna transformacija zdravstva je relativno novi koncept koji sigurno ima otpore i među zdravstvenim profesionalcima i među pacijentima. Najčešći razlog je strah od novoga. Međutim svjetska iskustva su pokazala da nakon uvođenja digitalizacije u zdravstvu, vrlo brzo ti otpori prestaju jer i pacijenti i zdravstveni djelatnici vrlo brzo uvide ogromni napredak i lični benefit.

Sljedeća bitna prepreka je finansiranje jednog ovakvog projekta na nacionalnom nivou, međutim postoje brojni primjeri iz prakse da se inicijalna ulaganja za vrlo kratko vrijeme u cjelosti vrate kroz ogromne i brojne uštede koje digitalna transformacija zdravstva donosi.

Kao i u većini oblasti, naša zemlja kasni za ostatkom svijeta. Iskreno sam mišljenja da bi za ovu svrhu bilo potrebno napraviti nacionalno koordinacijsko tijelo. Ovo ne mora biti politički generisana institucija; mišljenja sam da svi entitetski i kantonalni fondovi, u svome, čisto ekonomskom interesu, mogu napraviti ovakvu koordinaciju koja bi pojedinačne segmente zdravstvenog informacionog sistema povezala, dala prijedlog zakonske regulative ukoliko je potrebna, vrlo labavo kordinisala i upravljala, a sve sa ciljem pojednostavljenja, uštede i dramatično bolje kontrole potrošnje unutar sistema.

nedim salkić

Prof.dr.sc. Nermin Salkić


Sama pojava pandemije je neminovno ubrzala digitalizaciju u svim sektorima. Šta je pokazala? Gdje smo najosjetljivi i koji je segment digitalizacije najneophodiji?

- Komunikacija između pacijenata i zdravstvenih profesionalaca je svakako bitan segment koji se može riješiti kroz telemedicinu. Pandemija nam je svima pokazala da možemo telemedicinski riješiti veliki broj zdravstvenih problema naših pacijenata. 

UMREŽAVANJE SVIH KANTONALNIH JEDINICA

Drugi bitan segment je protok zdravstvenih podataka između kantona i entiteta. Daću Vam bitan primjer: mi smo nebrojeno puta imali pacijente koji su u u ustanovu gdje ja radim upućivani iz drugih kantona i entiteta, gdje pacijenti navode da su radili neke pretrage, ali nama rezultati tih pretraga nisu bili dostupni, pa smo ih morali ponavljati, stvarajući neugodnost za pacijenta i praveći nepotreban trošak. Umrežavanjem svih kantonalnih jedinica, svi nalazi za svakog pacijenta u BiH bi ljekaru koji liječi pacijenta bi bili dostupni zajedno sa kompletnom zdravstvenom istorijom. To je nemjerljivo veliki napredak.

Treće su svakako elektronski recepti i uputnice – neki kantoni su već uveli recepte, drugi su na putu da uvedu zbog jasnih ušteda. Naravno, da biste ovo realizirali morate kreirati osnovnu strukturu, praktično kičmu digitalnog zdravstvenog sistema. Možemo reći da je ovo temelj, jezgro od kojeg svi trebaju da počnu da grade.

Kada se možemo nadati prestanku upotreba papirnatih uputnica?

- Iskreno, ne znam. Na ostalim pitanjima sam naveo neke od preduvjeta. Danas je informatička industrija toliko uznapredovala, da infrastrukturno i tehnološki nema prepreka da se sistem ne može izgraditi za bilo koju administrativnu jedinicu u roku od godinu dana. Naravno, inicijalna ulaganja su značajna i mislim da je ovo pitanje bolje postaviti onima koji odlučuju kamo treba usmjeriti novac u zdravstvenom sistemu.

Dobrobit digitalizacije je ogromna i za pacijente i za ljekare. No, s druge strane, postoje brojni rizici vezani za vezani za privatnost i sigurnost podataka. 

- Privatnost i sigurnost podataka je praktično glavni postulat prilikom kreiranja svega onoga što je bitno za sigurnost sistema. Ko, kada i pod kojim uslovima može pristupiti Vašim podacima i naravno ako je pristup dozvoljen, mora se omogućiti zabilješka ko je pristupio podacima. Dodatno, unošenje ili izmjena podataka je takođe bitan aspekt sigurnosti – odnosno prevencija neautorizirane izmjene zdravstvenih podataka kako bi se prevenirale neželjene posljedice za pacijenta. Za sve ovo ne treba izmišljati toplu vodu, postoje određeni svjetski standardi koje je bitno primijeniti unutar digitalnog sistema.

Drugi aspekt je vezan za interakciju zdravstvenih profesionalaca i pacijenata. Naime, kroz telemedicinu smo naučili da je bitna opasnost depersonalizacija odnosa ljekar-pacijent, budući da je fizički kontakt u nekim situacijama nezamjenjiv, te da je vrlo bitna komponenta ove interakcije sam čin fizikalnog pregleda pacijenta.

Takođe, u našoj zemlji još uvijek nije zakonski riješena telemedicinska interakcija u smislu nalaza i naloga ljekara, dakle, ako je pacijent imao telemedicinsku konsultaciju sa ljekarom, kako izdati nalaz i instrukcije poslije, a da to bude pravno valjano? Šta ako je pacijent pristupio nekom od telemedicinskih servisa koji se i kod nas pojavljuju i ako se pojavila. Posljedica tog tretmana? Ko je odgovoran i u kojoj mjeri? Dakle, za sve ovo je neophodna dodatna zakonska regulativa koja će riješiti ove nedoumice, a takođe i otvoriti vrata daljem razvoju digitalizacije našeg zdravstva.

Apsolutno sam siguran da hronični bolesnici u našoj zemlji za koju godinu neće ići ljekaru da produže recept (za visok pritisak ili dijabetes npr), nego će imati telemedicinski kontakt kako bi se ljekar uvjerio da nema izmjene stanja, te da će elektronski biti izdat recept za produženje terapije. Mislim da samo ovo može reducirati broj pregleda porodičnih ljekara za 40-50% na mjesečnom nivou. Ovo su ogromne uštede u vremenu i novcu.

Razgovarala: Seida Bijedić 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti